MAGAZIN OBJAŠNJAVA

Zašto tako mizerno iskorištavamo energiju sunca?

U Hrvatskoj se dozvole za stavljanje u mrežu solara čekaju 48 mjeseci, za vjetroelektrane 120 mjeseci, a rokovi EU su 24 mjeseca

Solarna elektrana

Odsudnom planu Europe da se boljim povezivanjem mreža za prijenos električne energije proizvedene iz sunca i vjetra na kontinentu zamijeni ruski plin i dokine ovisnost o njemu mogla bi se ispriječiti birokracija. Naime, prema ljetos objavljenom istraživanju britanskog instituta za energiju Ember, u Europskoj uniji presporo se izdaju dozvole za gradnju solara i vjetroelektrana u mrežu, a najsporije - u Hrvatskoj.

Analizirajući podatke 12 članica Unije koje su mogli prikupiti, u Emberu su utvrdili da se u Hrvatskoj dozvole za instaliranje i stavljanje u mrežu solara čekaju 48 mjeseci, a za vjetroelektrane 120 mjeseci, dok su traženi rokovi Europske unije u oba slučaja 24 mjeseca. Od nalaza spomenutog instituta po kojem su kriterij EU za solare dosad ispunile samo tri članice Unije puno je važniji podatak da se Emberovi podaci lako "uparuju" sa stalnim upozorenjima Udruženja obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i Gospodarskointeresnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, da u nas ne kasni samo procedura ishođenja dozvola za "obnovljivce", već i donošenje samih propisa koji reguliraju taj biznis.

Glavni kočničari

- Za razliku od Europske unije, u kojoj je kapacitet solarnih elektrana lani povećan za gotovo 50 posto u odnosu na godinu prije te je instalirano 16 gigavata novih kapaciteta vjetroelektrana, u Hrvatskoj u istome razdoblju nije sagrađena niti jedna vjetroelektrana, a sunčane elektrane zadovoljavaju tek jedan posto potreba za električnom energijom - kažu u HGK-ovu udruženju, iz kojeg su se nedavno mogle čuti ocjene kako je došlo do svojevrsne "blokade" investicija u "obnovljivce".

Kao glavne kočničare razvoja "obnovljivaca" u nas investitori su locirali tvrtke Hrvatska elektroprivreda - Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) i Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i regulatora Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA). Njima se obično pribrajaju i lokalne vlasti koje kasne s prostornim planovima u koje bi se "ucrtale" elektrane i pripadajuća infrastruktura.

Uloga HEP ODS-a kada je u pitanju izgradnja solara, a na njih ćemo se koncentrirati u ovome tekstu, nezaobilazna je. Čak i ako se solarna elektrana gradi, primjerice, na obiteljskom imanju za vlastite potrebe, ne može se pustiti u rad bez dokumenta koji se zove elektroenergetska suglasnost (EES) HEP ODS-a. Ishođenje EES-a može se odvijati u dvije procedure; za jednostavno priključenje na mrežu, ako je riječ o elektrani slabije snage, i složeno priključenje, ako se radi o elektrani jače snage. Osim o snazi "kućne" elektrane, rok za izdavanje EES-a ovisi i o brzini rješavanja zahtjeva "lokalnog" HEP ODS-a.

Prema informacijama s tržišta "obnovljivaca", postupci koji prethode postavljanju zahtjeva ulagatelja u "kućne" solare za izdavanje EES-a, a riječ je, među ostalim, o izradi glavnog projekta i samoj izgradnji, poprilično su se ubrzali i mogu biti gotovi za dva tjedna. Kada je u pitanju rok u kojem HEP ODS izdaje EES, isti izvori kažu da se može raditi o mjesecima.

Prema izvješću Hrvatske elektroprivrede o kvaliteti opskrbe električnom energijom za 2021., pravovremeno je riješeno 59 posto zahtjeva za izdavanjem EES-a, što ne uključuje samo suglasnosti za "male" elektrane, ali ukazuje na brzinu rješavanja pripadajućih zahtjeva. Isti izvor navodi da je u pretprošloj godini HEP ODS izdao 27.831 suglasnost, od čega ih je 16.288 "pravovremeno riješeno". Istovrsno izvješće za 2022. još nije objavljeno, a u HEP-u doznajemo da je "lani realizirano 300 posto više priključaka solarnih elektrana na mrežu nego u 2021.".

Kako na mrežu?

- Na distribucijsku mrežu HEP ODS-a priključene su 2962 elektrane, od čega 2444 kod korisnika kategorije kućanstvo, a 518 poduzetnicima. Povećani interes građana nastavljen je i ove godine te je od 1. siječnja do danas priključeno 2109 novih elektrana, od čega 1702 kod kućanstava i 407 kod poduzetnika - naveli su nam u HEP-u, potvrdivši kako je u posljednjih godinu dana i s obzirom na izbijanje energetske krize naglo skočio interes za gradnju solara. Komentirajući prigovore da priključenje solara na mrežu traje predugo, u HEP-u, među ostalim, ističu da se "pozitivno mogu riješiti samo oni predmeti za koje je dostavljena sva potrebna dokumentacija". U HEP-u su nam skrenuli pozornost i na to da nisu doneseni svi propisi koji reguliraju postupak ishođenja EES-a.

- U narednom razdoblju očekujemo da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donese Odluku o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu, što je sastavni dio svakog predmeta u postupku priključenja - poručuju iz HEP-a.

Kada se navedenim podacima državne elektroprivrede dodaju podaci iz službenih izvješća o izgrađenim i na mrežu priključenim solarima u prethodnim godinama, dolazi se do brojke od oko 5000 "kućnih" sunčanih elektrana, od kojih je preko 90 posto za osobnu potrošnju. Istovrsni pokazatelj za tvrtke je blizu 3000 solara, kod kojih je odnos elektrana za potrošnju samih ulagača i elektrana koje rade za tržište obrnut te ih pretežiti dio radi za tržište. U zbroju kapaciteta solara za "kućnu" upotrebu i onih koji proizvode za tržište dolazi se do nedavno objavljenog podatka Udruženja OIE Hrvatska da je električna energija proizvedena iz sunčanih elektrana u prva tri mjeseca ove godine sudjelovala u ukupnoj proizvodnji struje sa svega 0,39 posto, odnosno niti onaj jedan posto prema podacima HGK-a s početka teksta. Da bi se povećala proizvodnja iz solara potrebne su veće elektrane i veća brzina njihova priključenja u mrežu, a tu se onda otvara i pitanje mogućnosti prijenosne mreže kojom rukovodi HOPS kako bi primio "nove megavate" iz solara temeljem elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) koje investitori moraju ishoditi.

Prema HOPS-ovoj "informaciji o mogućnosti priključenja na prijenosnu mrežu" za tekuću godinu, od ukupno 191 trafostanice i rasklopnog postrojenja mreže, za čak 166 operator je naznačio da "nema mogućnosti prihvata novih proizvodnih jedinica". Drugim riječima, investitori u solare koji proizvode struju za tržište ne mogu očekivati pripajanje na mrežu u dobrom dijelu države, što nam je potvrđeno i u HOPS-u.

- Unutar određenih postojećih postrojenja ne postoje rezervna vodna polja na koja se mogu priključiti nove elektrane nakon što se ispune svi zahtjevi iz planova razvoja HOPS-a. U pojedinim situacijama to se odnosi i na postojeće stanje rasklopnog postrojenja. Priključenje novih elektrana na određena rasklopna postrojenja zahtjeva značajniju dogradnju postojećih postrojenja, pri čemu mogućnost dogradnje takvih postrojenja ovisi o različitim čimbenicima, kao što su čimbenici prostornog uređenja i suvlasnički odnosi, te je specifična za svako postrojenje - napominju u HOPS-u.

Kada su u pitanju prigovori investitora za sporost ishođenja dozvola za rad solara i na račun HOPS-a, u tom operatoru su nam skrenuli pozornost na izmjene ključnog propisa za priključenje solara na prijenosnu mrežu iz listopada 2021., prema kojem HOPS, ističu, više nije nadležan za izdavanje EOTRP-a. Uz to, iz te su nam institucije skrenuli pozornost na nedostatak propisa koji reguliraju biznis s "obnovljivcima".

"Usko grlo"

- Novi Zakon propisao je osnovni preduvjet za izradu EOTRP-a, a to je ishođenje energetskog odobrenja (EO) od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Energetska odobrenja se izdaju na temelju nove Uredbe o izdavanju energetskih odobrenja koju je Ministarstvo trebalo donijeti u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona o tržištu električne energije u listopadu 2021. Nadležno Ministarstvo još nije donijelo spomenutu uredbu, pa investitori još ne mogu ishoditi EO po novoj proceduri Zakona o tržištu električne energije - napominju u HOPS-u. Upozoravaju kako je novi Zakon stupivši na snagu zaustavio sve postojeće procese priključenja i poništio sve postupke izrade EOTRP-a koje je prema starom Zakonu izrađivao HOPS.

Da je izdavanje energetske suglasnosti postalo "usko grlo" razvoja "obnovljivaca" upozoravaju i u Komorinu Udruženju za OIE navodeći, među ostalim, da je Ministarstvu predano 216 zahtjeva za EO za, kažu, elektrane na sunce i vjetar ukupne snage šest gigavata. Za usporedbu, napominju, u Hrvatskoj se trenutačno proizvodi 1,1 gigavat električne energije iz solara i vjetroelektrana. Tvrde da je od spomenutih 216 zahtjeva za EO samo 17,6 posto Ministarstvo riješilo u proceduri dugoj 400 dana.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, odbacujući prigovore investitora da je u izostanku propisa koji reguliraju izdavanje energetskog odobrenja došlo do blokade investicija u obnovljivce, navode kako su u 2021., 2022. i u dosadašnjem dijelu ove godine izdana 74 energetska odobrenja za sunčane elektrane ukupne snage 1121 megavat.

- Ukupno je izdano 87 energetskih odobrenja za elektrane na obnovljive izvore energije, a osim solarnih elektrana, među ostalim, u šest je slučajeva riječ o hidroelektranama, tri su vjetroelektrane, a dvije elektrane na bioplin - referiraju se u Ministarstvu.

Raščlanjujući spornih 216 zahtjeva za EO "obnovljivcima", Ministarstvo, potvrđujući da je riječ o oko šest gigavata kapaciteta za proizvodnju električne energije, tvrdi da je obrađeno 110 zahtjeva koji se odnose na elektrane snage 4,4 megavata ili oko 75 posto spomenute ukupne snage. Ispada da se i u ovom, kao i u slučaju energetskih suglasnosti HEP ODSa, postotak rješavanja kreće oko 50 posto. To je u ovome trenutku izgleda maksimum sustava koji prihvaća ulagateljske planove u "obnovljivce". Čak i ako dođe do značajnijeg ubrzanja, nije izgledno da će Hrvatska pobjeći sa začelja Emberova istraživanja s početka teksta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. svibanj 2024 07:28