Bikini statistika

Zaposlenost još nije dosegnula razinu iz 2011. godine

Nastavljen je trend započet 2015. godine, kada je počeo i ekonomski oporavak
Ilustracija
 Ranko Šuvar / Hanza Media

Unatoč snažnoj potražnji za radnom snagom, osobito u nekim djelatnostima, povećanje zaposlenosti i dalje je skromno. Na kraju veljače u Hrvatskoj su radile ukupno 1,375.584 osobe, što je 10.696 manje nego mjesec dana prije. No, na godišnjoj razini zaposlenost ipak raste. U odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju podaci DZS-a, broj zaposlenih je veći za 15.681. Time je nastavljen trend započet 2015. godine, kada je počeo i ekonomski oporavak. Tako je u protekle četiri godine ukupan broj zaposlenih povećan za oko 80 tisuća, ali time još nije dosegnuta ni razina na kojoj je Hrvatska bila u veljači 2011. godine, kada je u zemlji radilo 1,378.176 ljudi. Dvije godine prije toga, pak, bilo je 1,516.138 zaposlenih.

Istodobno, u veljači je na Zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 156.378 nezaposlenih osoba, 2456 manje nego u siječnju. Tako je stopa nezaposlenosti pala sa 10,3 na 10,2 posto. To djelomice odražava početak sezonskog zapošljavanja za pripremu turističke (pred)sezone. Od ukupnog broja izašlih iz evidencije nezaposlenih, 18.118, pet posto osoba je kao razlog navelo sezonsko zapošljavanje. Međutim, čak 35 posto njih ili 3357 izbrisanih nije otišlo s burze zato što su pronašli novi posao, nego zato što nisu ispunili obvezu mjesečnog javljanja. To upućuje na zaključak da je emigracijski trend i dalje prisutan. Ako se odlazak ljudi iz zemlje nastavi, to bi moglo dodatno zakomplicirati stanje na tržištu rada, kao i ambicije poslodavaca.

Kakva se radna snaga traži? Na povećanu potražnju za sezonskim radnicima u veljači upućuje i indeks OVI Ekonomskog instituta koji se odnosi na online oglase za zapošljavanje. On je u veljači zabilježio rast od 8,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine te od 4,7 posto u odnosu na siječanj. Najveće povećanje broja oglasa odnosi se na zanimanja hotelijer/ugostitelj, serviser i skladištar, a potražnja je najviše pala za programerima, kuharima i zidarima. Najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku i južni Jadran, “koji je u veljači imao i najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa na godišnjoj razini”. Tako je broj oglasa na južnom Jadranu u proteklih godinu dana porastao za čak 20,6 posto, najvećim dijelom zahvaljujući povećanoj potražnji za ugostiteljima, konobarima, serviserima, čistačima te stolarima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. travanj 2024 15:45