Bikini statistika

Kako su bankari opet vratili u život valutnu klauzulu

Kunski krediti su krajem travnja bili na razini od 67,4 milijardi kuna, što je godišnji rast od 12 posto
Zgrada HNB-a
 Dragan Matić / CROPIX

Nekad su se građani uglavnom zaduživali uz valutnu klauzulu. Ta je vrsta kredita najveći iznos, od 100 milijardi kuna, dosegnula krajem 2011. godine. Njihov udjel u ukupnim kreditima kućanstvima vrhunac je dosegnuo godinu poslije kada je iznosio 77 posto. No što zbog pada stambenih kredita koji su uglavnom vezani uz valutnu klauzulu, što zbog neugodnog iskustva dužnika u švicarskim francima s promjenom tečaja, zaduživanje uz valutnu klauzulu znatno se smanjilo. Na kraju prošle godine krediti s valutnom klauzulom pali su na 59,6 milijardi kuna, na razinu iz prve polovice 2000-ih godina, a njihov udjel u ukupnim kreditima je na razini od 47 posto. Valutni rizik znatno se smanjio.

No u prvim mjesecima ove godine, nakon sedmogodišnjeg smanjivanja, opet su počeli rasti krediti s valutnom klauzulom. Na kraju travnja iznosili su 60,1 milijardu kuna, što znači da su u četiri mjeseca povećani za pola milijarde kuna. Glavni je razlog tome, kako objašnjavaju bankari, činjenica da građani žele dugoročne stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom, a na rok dulji od 10 godina banke su spremne ponuditi samo fiksiranje kamatnih stopa na kredite uz valutnu klauzulu. Neki građani očito su odlučili prihvatiti ponudu.

Ipak, to još nije zaustavilo dugogodišnji rast kunskih kredita. Oni su krajem travnja bili na razini od 67,4 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od 12 posto. Tako su u ukupnom iznosu kredita kućanstvima, navode analitičari RBA, kunski krediti dosegnuli udjel od 53 posto.

Na povećanu sklonost građana zaduživanju u kunama utjecao je i snažan rast gotovinskih kredita koji se mahom odobravaju na kraći i srednji rok te u kunama.

Gotovinski krediti godinama najbrže rastu, po stopama većim od 10 posto pa su u ukupnim kreditima dosegnuli udjel od gotovo 40 posto. Jedan od razloga za to svakako je povećani potrošački optimizam, zbog rasta plaća i zaposlenosti, ali tome je pridonio i pad kamatnih stopa. Kada je riječ o stambenim kreditima, oni iznose 54,6 milijardi kuna. Njihov udjel u ukupnim kreditima kućanstvima je smanjen i sada je na razini od 42,7 posto. Pritom su kunski krediti na razini od 16,1 milijardu kuna, što znači da su u godinu dana porasli devet posto. Njihov udjel u stambenim kreditima tako je dosegao razinu od 29,4 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 07:53