Malo koji proračun nakon lokalnih izbora izaziva toliko iščekivanja skrivenih rupa kao onaj zagrebački. Je li to bilo opravdano, tek će se vidjeti, ali kada je riječ o službeno prezentiranim dokumentima, na njih ekonomisti baš i nemaju zamjerki. U svih pet ciklusa istraživanja transparentnosti lokalnih proračuna, koje provodi Institut za javne financije, Grad Zagreb je među četiri županije (Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska) i osam gradova (Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod i Vodice) koji su dobili najvišu ocjenu. Transparentnost podrazumijeva "potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje uvid u prikupljanje i trošenje javnog novca", a mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim stranicama lokalnih jedinica.
U ovoj godini Grad planira prihode u iznosu od 13,6 milijardi kuna, od čega se 40 posto ili 5,5 milijardi kuna odnosi na oporezivanje dohotka. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni prihodi rastu čak 16,9 posto ili za gotovo dvije milijarde kuna, a polovicu tog iznosa trebala bi osigurati prodaja imovine (Gredelj, Zagrepčanka, Paromlin).
Rashodi su predviđeni u iznosu od 12,8 milijardi kuna, od čega 4,8 milijardi kuna za zaposlene. No, pritom se 2,8 milijardi kuna odnosi na plaće u obrazovanju i zdravstvu koje pokriva državni proračun. Subvencije od 829 milijuna kuna najviše su namijenjene ZET-u (693,8 milijuna kuna), a slijedi zakupnina dvorane Arena (58,5 milijuna kuna), zapošljavanje osoba s invaliditetom te poticanje razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Prihodi i rashodi uglavnom su usklađeni, ali problem predstavlja preneseni manjak iz prethodnih godina, što se pripisuje negativnom utjecaju Vladinih poreznih reformi. Manjak je 2019. dosegao 1,3 milijarde kuna i predloženo je njegovo višegodišnje sukcesivno pokriće, "iz prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine". Ipak, 2023. godine ukupni manjak i dalje bi iznosio 663,9 milijuna kuna. Sadašnja gradska postava donijela je i akcijski plan za uravnoteženje proračuna, a uključuje veće povlačenje novca EU, aktiviranje neiskorištenih nekretnina, smanjenje materijalnih rashoda te "reprogramiranje postojećih dugoročnih kredita uz niže kamate" . Otplate zajmova u 2021. iznose 1,19 milijardi kuna, oko 450 milijuna kuna više nego lani.