Zagrebačka banka objavila prognozu rasta BDP-a za iduću godinu, povoljnija je nego ranije

Zagrebačka banka u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 3,1 posto te 3,2 posto nagodinu, što su malo povoljnije prognoze nego prije. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, u najnovijim kvartalnim prognozama UniCredit Investment Institutea navodi:

‘Hrvatsko gospodarstvo pokazalo se prilično otpornim na recentne globalne izazove, prije svega zahvaljujući domaćim čimbenicima, snažnom tržištu rada i osobnoj potrošnji te povlačenju sredstava EU i implementaciji s tim povezanih projekata u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.‘

Još tri tranše

Prethodne prognoze uglavnom su upućivale na usporavanje ekonomskog rasta zbog slabljenja osobne i fiskalne potrošnje. No, Dolenec napominje da njegov analitički tim već neko vrijeme predviđa brži rast u 2026. godini. Tri su razloga tome: brži rast u eurozoni, posebno u Njemačkoj, brži rast u srednjoj i istočnoj Europi (SIE) te, naposljetku, 2026. je posljednja godina povlačenja sredstava iz instrumenta Next Generation EU (unutar NPOO-a).

Hrvatska je povukla šest od deset tranši, u lipnju je poslan zahtjev za sedmu i preostaju još tri (izdašne) tranše za povlačenje u preostalom razdoblju, od oko 3,6 do 3,7 milijardi eura. Pritom, napominje Dolenec, nigdje nije iskazana namjera da će Hrvatska odustati od povlačenja ijedne od tranši.

Fitch podigao dugoročni kreditni rejting Zagrebačke banke

U izvješću UniCredita stoji da osobna potrošnja ostaje glavni pokretač rasta, potpomognuta snažnim povećanjem plaća, ograničenjima na tržištu rada i usporavanjem inflacije. Istodobno, vanjska potražnja pokazuje prve znakove stabilizacije, što podrazumijeva poticaj proizvodnji u zemljama srednje i istočne Europe, Hrvatskoj, Poljskoj, Češkoj i Srbiji, te stabilizaciju u Rumunjskoj i Slovačkoj. Dodatni pozitivni utjecaj na ekonomiju regije u 2026. trebali bi imati novi kapaciteti u proizvodnji baterija u Mađarskoj.

Prosječan rast u regiji SIE ove se godine procjenjuje na 2,2 posto, a iduće bi trebao iznositi 2,4 posto. UniCredit očekuje da će ta regija ostati jedna od najdinamičnijih u Europi. Unatoč globalnim neizvjesnostima, rast gospodarstava država srednje i istočne Europe bit će ove i iduće godine otprilike dvostruko brži od prosjeka EU, potaknut potrošnjom, stabilizacijom izvoza i obnovljenim investicijskim tokovima.

Prednosti regije SIE

Uz određene razlike među zemljama, kako kaže Mauro Marrano, stariji ekonomist UniCredita za SIE, regija ponovno dokazuje svoju otpornost. Pojašnjava da potrošnja kućanstava ostaje ključni pokretač rasta s prosječnim rastom od tri posto u regiji SIE, vanjska potražnja pokazuje znakove poboljšanja, a fondovi EU i strana ulaganja počinju ubrzavati. "Regija je dobro pozicionirana da iskoristi prednosti globalnih i europskih pomaka u trgovini i ulaganjima, iako neizvjesnost globalnog okruženja ostaje izražena, uz prisutnost rizika negativnih promjena", rekao je Marrano.

Prema izvješću Grupe UniCredit, pad kamatnih stopa, u kombinaciji s bržim povlačenjem sredstava EU i pozitivnim prelijevanjem njemačkih fiskalnih poticaja, trebao bi podržati ulaganja u 2026. godini. Očekuje se da će izravna strana ulaganja, posebno u proizvodnji, proširiti izvozne mogućnosti regije i stvoriti dugoročnu konkurentnost.

"Ulagači i dalje vide priliku u srednjoj i istočnoj Europi ne samo zbog snažne domaće potražnje, nego i zbog geografskog položaja koji omogućava pristup europskim tržištima. Iako fiskalni i politički rizici ostaju u fokusu, oni će vjerojatno ostati ograničeni i neće uzrokovati veliki pad potencijala rasta regije", dodala je Eszter Gárgyán, strateg za srednju i istočnu Europu u UniCreditu.