Boris Vujčić
 Boris Kovacev/Cropix
BORIS VUJČIĆ

‘Za otprilike godinu i pol plaću ćete moći primati u bilo kojoj banci u Europskoj uniji‘

Iako je HNB nedavno priopćio da Revolut ne može biti banka u koju građani primaju plaću, guverner je jučer rekao da o tome odlučuje Porezna
Piše: Bernard IvezićObjavljeno: 06. svibanj 2021. 15:17

Isplata plaće na Revolut postat će moguća od 1. siječnja 2023. godine ili, izvjesnije, od 1. siječnja 2024. godine. I to ne samo isplata plaće na digitalnu banku Revolut, već će građani Hrvatske otad moći svoju plaću zarađenu ovdje primiti na bilo koju banku izvan Hrvatske, a unutar Europske unije. Spomenuti datumi odnose se na očekivani termin uvođenja eura, a što je u srijedu na Combisovoj konferenciji DiscussIT, izjavio guverner HNB-a Boris Vujčić.

Iako je HNB nedavno izdao priopćenje u kojem navodi da po prijavljenim dozvolama Revolut ne može biti banka na koju građani primaju plaću, na konferenciji je guverner naglasio da o tome ne odlučuje središnja banka, već Porezna uprava. Ta institucija o tome i dalje šuti. Vujčić je to ilustrirao kroz show s glumcem Tarikom Filipovićem.

Ulazak u monetarnu uniju

- Banke koje se registriraju u EU mogu nuditi usluge u cijeloj Uniji, ali to moraju prijaviti lokalno. U ovom slučaju (nap.a. Revolut) nisu prijavljene sve usluge, nego samo dio. Činjenica je da ćemo ulaskom u monetarnu uniju, eurozonu, imati situaciju gdje će se morati voditi računa o tome da ne dođe do diskriminacije IBAN-a. Tarik, to znači da ćete vi moći otvoriti račun u Sloveniji i primati plaću u banci tamo - poentirao je Vujčić.

Pojasnio je da to ne mora biti nužno ni Slovenija, već bilo koja članica Unije, a isto se odnosi na banke, odnosno moći će se primati plaća na bilo koju banku registriranu u Uniji, pa tako i Revolut. Boris Vujčić ističe da će to utjecati na aktualne kontrolne mehanizme isplate plaća u Hrvatskoj i kako će se oni zbog toga morati mijenjati. Riječ je o mehanizmima koje postavlja Porezna uprava u okviru Ministarstva financija. Ti su mehanizmi široj javnosti poznatiji kao osigurači prisilne naplate, kako prisilne naplate plaća u korist radnika, tako i poreza i davanja u korist države te kreditnih i inih obveza građana u korist subjekata kojima su dužni, poput banaka.

Nuditi sve usluge

- Trebat ćemo prilagoditi kontrolne mehanizme oko isplate plaća kad uđemo u eurozonu, i o tome bi trebalo razmišljati već danas, kako ne bismo bili iznenađeni kad uvedemo euro, što će nam regulativa donijeti - kaže Vujčić.

Revolut je, inače, već upozorio da bi nemogućnost uplate na račune njihovih korisnika bila diskriminacija IBAN-a. No, digitalna je banka propustila napomenuti da u Hrvatskoj nije najavila centralna banka da će ovdje nuditi sve usluge platnog prometa, nužne da bi mogla ponuditi uslugu primanja plaće.Vujčić je naveo i kako nema planova za stvaranje digitalne kune, već digitalnu budućnost vidi isključivo u euru, odnosno digitalnom euru. Naveo je i da trenutačno u Hrvatskoj imamo paradoks gotovine, odnosno keša.

- Nikad u optjecaju nije bilo više gotovine iako digitalna plaćanja rastu i samo 9,3 posto kuna su papirnate. Također, gotovina se nikad nije više koristila, a po sustavu fiskalizacije, 75 posto svih računa plaćeni su gotovinom, u vrijednosti je to 54 posto - zaključuje Vujčić.

Linker
27. srpanj 2021 01:41