Komentirajući kreditnu proceduru po forumima, veći broj onih koji uzimaju stambeni kredit proteklih se mjeseci žalio da su im banke smanjile ocjenu kreditne sposobnosti. To znači da mogu dobiti znatno manji iznos kredita nego prije i da im za kupnju stana treba veći polog, u nekim slučajevima oko 15 tisuća eura.
Pet mjeseci nakon početka primjene "makrobonitetnih mjera" u HNB-u ocjenjuju da su prvi rezultati dali "očekivane učinke", iako napominju da će sveobuhvatnija ocjena biti moguća tek nakon duljeg razdoblja primjene.
Glavni njihov cilj bio je ograničiti prekomjerno zaduživanje kućanstava, osobito uzimanje gotovinskih kredita, a glavni parametri upućuju na to da se rizici smanjuju.
Prosječni iznos stambenih kredita isplaćenih u srpnju i kolovozu iznosio je 120 tisuća eura, dok su oni koji su isplaćeni nakon 1. srpnja, ali su ugovoreni ranije dosegli rekordnu 131 tisuću. Ponajprije zbog snažnog rasta cijena nekretnina proteklih su godina značajno povećani i prosječni krediti koje su klijenti uzimali: sa 72.200 eura u 2021. godini na 107.600 lani. Snažan skok u prvoj polovici ove godine, u prosjeku na 121.700 eura, da bi u konačnici iznos dosegnuo 131.000, uz ostalo, pripisuje se "akcijskim" kamatnim stopama banaka.
Kada je riječ o iznosu vlastitog učešća u kreditu, sigurno je da neki klijenti sada moraju osigurati više vlastitih sredstava. U prosjeku, međutim, on se malo i smanjio nakon početka primjene mjera. Prema ocjeni analitičara HNB-a, to "predstavlja određene naznake da problem prikupljanja većeg pologa vjerojatno nije široko rasprostranjen". Prosječan omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine (LTV) malo je porastao nakon 1. srpnja, na 79 posto sa 76 posto u prvom dijelu godine, pa vlastito učešće sada iznosi 21 posto, dok je prije bilo 24 posto.
Minimalno postavljena granica je deset posto, a ono što je HNB posebno brinulo jest činjenica da je mnogo dužnika bilo ispod te granice. Njihov udjel sada se ipak smanjuje: onih kojima je LTV omjer iznad 90 posto u srpnju i kolovozu bilo je 18 posto, nakon prosječnih 30 posto u prvoj polovici 2025. godine. Pritom HNB napominje da su banke i prije novih mjera, u skladu s vlastitim kreditnim politikama i traženim iznosima kredita, odobravale stambene kredite uz prosječni LTV omjer nešto niži od 80 posto.
Drugi važan kriterij kod odobravanja kredita, omjer mjesečnih obveza i dohotka (DSTI), novim mjerama se također popravio. Iznosi 37 posto u usporedbi s 39 posto u prvoj polovici ove godine i 40,5 posto lani. "Osim toga, bitno se smanjio udio novih stambenih kredita isplaćenih s DSTI omjerom iznad 45 posto, na oko 20 posto u srpnju i kolovozu, s 30 posto u prvom dijelu 2025.", objašnjavaju u HNB-u.
Banke opet mame akcijama: Objavljene nove ponude za stambene i gotovinske kredite
Domet mjera, čini se, ipak je nešto slabiji kada je u pitanju dinamika rasta kredita. Premda, HNB navodi da su učinci mjera u skladu s provedenim simulacijama, koje su pokazale da će se ograničenja ponajviše odraziti na rast gotovinskih kredita, dok bi učinak na stambeno kreditiranje trebao biti vrlo blag.
Kako su mnogi stambeni krediti ugovoreni prije, a isplaćeni nakon početka primjene mjera, stopa njihova rasta nije se znatnije smanjila u trećem tromjesečju. Iznosila je i dalje visokih 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nakon 5,2 posto u drugom kvartalu, kada je aktivnost bila privremeno povišena zbog "akcijskih" kamatnih stopa uvedenih uoči stupanja novih mjera na snagu. Također, unatoč posustajanju tog zamaha, godišnja stopa rasta stambenih kredita čak je ubrzala: s 13,1 posto u lipnju na 14,8 posto u listopadu. U narednom razdoblju očekuje se da će ipak potpuno nestati efekt ranije ugovorenih kredita, pa bi se trebala smanjiti i stopa njihova rasta.
Nešto bolji učinak mjera zasad je vidljiv kod gotovinskih nenamjenskih kredita. Rast je usporio s četiri posto u drugom tromjesečju na 1,7 posto u trećem, "što je najniži tromjesečni rast u posljednje dvije godine". No, u slučaju tih kredita znatno je kraći vremenskim pomak između ugovaranja i isplate, što znači da se u trećem tromjesečju nisu isplaćivali oni ranije ugovoreni. Godišnja stopa rasta je usporila s 15 posto u lipnju na 12,2 posto u listopadu, što upućuje na to da gotovinski krediti, u suštini, i dalje rastu dosta ubrzanom dinamikom.
Utoliko izostaje i njihov mogući doprinos usporavanju inflacije. Uz ograničavanje prekomjernog zaduživanja kućanstava, osobito uzimanja gotovinskih kredita, jedan od ciljeva mjera bio je i ublažavanje inflatornih pritiska smanjenjem potrošnje.
S obzirom na to da je rast gotovinskih kredita uglavnom povezan s rastom plaća i većim potrošačkim optimizmom, nešto skromnija očekivanja po tom pitanju za iduću godinu trebala bi rezultirati i manjom sklonosti zaduživanju. Analitičari procjenjuju da bi rast gotovinskih kredita iduće godine mogao usporiti na pet do deset posto. Doprinos tome, pa i usporavanju inflacije, vjerojatno će dati i HNB-ove "makrobonitetne mjere". Ostaje, naravno, pitanje je li to moglo biti prije i više.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....