Blagodati Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kao odgovora države na rastuće blokade računa i nelikvidnost u domaćem gospodarstvu u jesen 2012. iskoristili su i brojni sportski klubovi.
Iako su među klubovima koji su otvorili predstečajeve i postupke dogovaranja nagodbi s vjerovnicima bili neki od velikana domaćeg sporta poput košarkaških klubova ‘Cibone‘, ‘Splita‘ i ‘Zadra‘, vaterpolo kluba ‘Mladost‘ iz Zagreba, rukometnog kluba ‘Badel 1862 Zagreba‘ i nogometnog kluba ‘Osijek‘, u predstečaju su završili i brojni ‘mali‘ klubovi kojima su nagodbe bile možda i potrebnija ‘slamka spasa‘ od spomenutih velikana.
- Nikada nitko od nas u klubu nije razmišljao o tome što bi bilo da nismo otvorili predstečaj, ali dobro je da smo to učinili i preporučio bih i drugim klubovima da idu u tom smjeru ako su u takvoj situaciji, ako su udruga građana kao mi, i u dvojbi što učiniti – kaže Zoran Curiš, predsjednik Vaterpolo kluba ‘Medveščak‘ koji je predstečaj 2015. otvorio na dug od tadašnjih 1,2 milijuna kuna ili današnjih oko 160 tisuća eura. To je, dodaje Curiš, za neke druge klubove ‘kikiriki‘, ali za ‘Medveščak‘ je, kaže naš sugovornik, i tada i danas predstavljao veliki iznos.
- Veliki klub, veliki dugovi, mali klub, mali dugovi. Obično je to tako, i nema neke razlike kada je pitanju dogovaranje predstečajne nagodbe. I u jednom i u drugom slučaju moraš se dogovoriti s vjerovnicima. Mi smo imali vjerovnike s sluhom za dogovor i zato smo uspjeli u roku tri godine sklopiti nagodbu. To je jako kratko vrijeme, gledajući ostale predstečajeve. Dodao bih tu i pozitivnu ulogu predstečajnog povjerenika kluba. Možda su u cijeloj priči jedino naši bivši igrači kojima se dugovalo prošli nešto lošije – ocjenjuje predsjednik VK ‘Medveščak‘ u čijim je uzrasnim selekcijama u trenutku otvaranja stečaja treniralo dvjestotinjak djece. Klub tada nije raspolagao s imovinom, a nema je ni danas već trenira na zagrebačkim gradskim bazenima. Najveći vjerovnici kluba u predstečaju su bile banke, razni dobavljači poput prijevozničkih poduzeća i bivši igrači.
- Sedam godina nakon sklapanja nagodbe mi nemamo dugova, otplatili smo sve obveze prema vjerovnicima u predstečajnoj nagodbi. Trošimo onoliko koliko imamo i to je za klub poput ‘Medveščaka‘ jedino održivo i moguće – zaključuje Curiš.
Propale privatizacije
Kada su u pitanju veliki profesionalni sportski klubovi, opcija predstečaja za dio njih se otvorila kao spasonosno rješenje i kao izlaz iz neuspjelih privatizacija koje su uslijedile nakon donošenja Zakona o sportu 2006.. I potonji zakon donesen je uvelike kako bi klubovi svojim vjerovnicima omogućili da dugove pretvore u dionice kroz proces tzv.preoblikovanja. Stvorena su prva sportska dionička društva, pa su tim putem, među ostalima, krenuli KK ‘Split‘, NK ‘Osijek‘, KK ‘Zadar‘, vinkovačka ‘Cibalia‘ i HNK ‘Šibenik‘. Budući je dio novostvorenih sportskih dioničkih društava poput košarkaških klubova ‘Splita‘ i ‘Zadra‘ te NK ‘Cibalije‘ ubrzo nakon privatizacije otvorilo predstečajeve, spomenuto preoblikovanje više se pokazalo kao pravno i vlasničko rješenje za sebe, a manje kao poslovna formula za opstanak.
- Unatoč uspješnom završetku preoblikovanja, KK Split započinje život kao sportsko dioničko društvo s negativnom bilancom, tako da se odmah po završetku preoblikovanja nametnula očita potreba za donošenjem plana organizacijskog i financijskog restrukturiranja kluba – navodi se u izvješću o KK ‘Split‘ koje je splitska gradska uprava, kao većinski vlasnik kluba, usvojila u rujnu 2013.. Tada je ‘Split‘ kretao u predstečaj zbog duga od 3,4 milijuna eura iz kojeg je, nakon sklopljene i isplaćene nagodbe, izašao u lipnju prošle godine, nakon gotovo 11 godina.
Predstečajne nagodbe dovršene su isplatom svih dugova vjerovnicima, među ostalim, i u KK ‘Zadru‘ i NK ‘Osijeku‘ koji je nakon nagodbe dobio i novog vlasnika, inozemnog investitora Lorincza Meszarosa. Osječki prvoligaš i Meszaros su iznimke koje ne potvrđuju pravilo u predstečajnim nagodbama sportskih klubova da su kao vlasnici klubova nakon predstečaja ‘isplivali‘ gradovi. Tako je, među ostalim, bilo u slučajevima ‘Splita‘ i ‘Zadra‘ te ‘Cibalije‘. Dok su splitska i zadarska gradska uprava riješene da vlasništvo u spomenutim klubovima i zadrže, Vinkovci su u nekoliko navrata ponudili dionice ‘Cibalije‘ na tržištu, ali nije bilo interesa ozbiljnih zainteresiranih kupaca.
Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
Komentari
0