‘RECESIJSKA DINAMIKA‘

‘Za male tvrtke s malo zaposlenih nužna je brza i jednostavna predstečajna procedura‘

Europske institucije sve glasnije potiču države da poticaje preusmjere na dobra poduzeća
 Luka Gerlanc/Cropix

Jednom kada kriza prođe i države povuku poticaje, mogao bi uslijediti tsunami stečajeva poduzeća koja se drže na životu samo zahvaljujući mjerama Vlada kao što su moratoriji otplate kredita i državna jamstva. "Političkim intervencijama treba izbjegavati potporu 'zombi-tvrtkama' jer bi to moglo znatno usporiti oporavak nakon covida", poruka je europskog financijskog supervizora European Systemic Risk Bord (ESRB), kojim predsjeda čelnica ECB-a Christine Legarde. Kako bi se izbjegla "recesijska dinamika" koju takav scenarij može izazvati, ESRB poziva vlade da se preusmjere na ciljanje mjere pomoći i podrže poduzeća s dobrim tržišnim izgledima, a trenutačno su preopterećena dugovima, te olakšaju odlazak s tržišta onima koji nemaju budućnosti. Potencijalnog vala stečajeva svjesne su i hrvatske vlasti, pa Vijeće za financijsku stabilnost s posljednje sjednice šalje slične poruke, da "predugo održavanje potpora može zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost". Član tog međuinstitucionalnog tijela je i ministar financija Zdravko Marić, a na pitanje što Vlada kani učiniti po tom pitanju, upućuje na planove u Planu oporavka i otpornosti, nastavak reforme poslovnog okruženja koja, uz ostalo, podrazumijeva "preusmjeravanje potpora održivim poduzećima".

Bespovratna sredstva

Riječ je o programu bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, jačanja otpornosti i konkurentnosti gospodarstva povećanjem investicijskih ulaganja, posebice u području zelenih tehnologija, za koje Vlada traži četiri milijarde i 450 milijuna kuna, a za njegovu implementaciju bit će zaduženi HBOR, Hamag-Bicro i Ministarstvo gospodarstva. Razvojne banke i agencije, navodi se, trebale bi dati potporu poslovnom sektoru u sprečavanju nepotrebnih bankrota i u izgradnji otpornosti". Kako će i po kojim kriterijima HBOR i Hamag-Bicro provoditi to jačanje otpornosti, ostaje vidjeti, a veliko je pitanje, naravno, hoće li ta sredstva išta značiti velikom broju poduzeća koja se već nalaze na rubu stečaja. Pod moratorijima je još 25 milijardi kuna, a ponajviše su bili usmjereni poduzećima iz djelatnosti hotela i restorana. Podaci Fine pokazuju da državne potpore koristi oko 12.000 tvrtki. Kako većina moratorija istječe krajem lipnja, njihov će produžetak, prema neslužbenim informacijama iz banaka, biti vrlo selektivan te će ih produljiti onim tvrtkama koje doista imaju izgleda za oporavak i opstanak na tržištu. Stoga se u ovom trenutku najvažnijim smatra jačanje regulativnog okvira, stečajnih i predstečajnih mehanizama. Izmjenu Stečajnog zakona Vlada je najavila provesti do kraja prvog kvartala iduće godine, barem tako stoji u programu uvođenja eura, kao jednu od osam mjera u četiri područja.

Stečajevi u turizmu

Odvjetnik Mićo Ljubenko, član radne skupine za izmjenu Stečajnog zakona koju je osnovalo Ministarstvo pravosuđa, smatra da ovaj zakon ne može biti od velike koristi tvrtkama koje bi se idućih mjeseci mogle naći u teškoćama. Jedina pomoć njima mogu biti otpisi i odgoda plaćanja obveza koju daju vjerovnici, država i dobavljači, odnosno institucionalni okvir predstečaja. Iako je taj zakon doživio važne izmjene 2015. godine, u smislu preusmjeravanja ovlasti s Fine na sud i određenih tehničkih ograničenja, on teško može ponuditi pravi odgovor na današnje potrebe.

- Bilo bi primjereno da se omogući jedinstvena i brza procedura za male tvrtke koje imaju mali broj radnika, male prihode i imovinu, tako da se mogu dogovoriti s vjerovnicima te da ne moraju prolaziti sve zahtjevne postupke koji su, zapravo, namijenjeni većim poduzećima - kaže Ljubenko. Na mogući prigovor da bi se mala poduzeća tako izvukla, dodaje kako je to pitanje vjerovnika koji mogu dići ruku za što žele.

Iako je turistički sektor najviše na udaru, ipak ne očekuje veliki val stečajeva tvrtki koje se time bave. Izglednim smatra da bi se u teškoćama mogle naći agencije i uslužni sektor, a za tvrtke s većom imovinom, poput hotela, vjeruje da će s oporavkom turizma pronaći model opstanka. Neke zemlje već se ozbiljno bave rješavanjem prezaduženosti poduzeća. Nizozemska je početkom godine tvrtkama olakšala predstečajni postupak za restrukturiranje dugova.

Gubici dobrih tvrtki više će se pokrivati poreznim olakšicama

U procesu presumjeravanja potpora dobrim tvrtkama od pomoći bi im trebao biti i nov tretman gubitaka što ga je ovih dana predložila Europska komisija. Svojim preporukama potiče države da tvrtkama koje su bile profitabilne prije pandemije omoguće prijenos gubitka barem na prethodnu fiskalnu godinu. Tako bi gubitke iz dvije godine, 2020. i 2021., tvrtke mogle nadoknaditi porezima na dobit koje su platile prije, dok su poslovale pozitivno. Kako će hrvatske vlasti odgovoriti na tu preporuku, tek će se razmatrati. Prema postojećim propisima, poduzeća imaju pravo prenijeti porezni gubitak na sljedećih pet godina i iskoristiti ga za umanjenje porezne osnovice. HUP je već zatražio od Porezne uprave produljenje razdoblja tog prava na prenos poreznog gubitka. Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da "oporezivanje mora ići ukorak s našim gospodarstvima i prioritetima koji se mijenjaju". Porezni propisi, dodao je, trebali bi podupirati uključiv oporavak, biti transparentni, sprečavati mogućnost izbjegavanja plaćanja poreza te biti učinkoviti za velika i mala poduzeća. Kada je riječ o stečajevima, kako bi se izbjegla njihova loša reputacija "jer predugo traju, a od njih korist imaju samo stečajni upravitelji", odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da bi kvalitetu Zakona značajno podigle dvije izmjene. Prva se odnosi na veću pouzdanost samih financijskih izvješća, tako da se izbjegne česta situacija u kojoj konačne obveze tvrtke znatno premašuju prijavljene, a druga je da se omogući "egzaktnije pobijanje pravnih radnji", primjerice šest mjeseci prije stečaja. Jer, prilikom priprema za stečaj iz tvrtke se otuđuje imovina i na kraju ne ostaje mnogo toga za namirenje. Stoga je potpuno razumljivo da je stopa namirenja tek dva do pet posto, a u tom slučaju, dodaje Ljubenko, nije niti važno traje li stečaj jednu ili 20 godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2021 11:06