BIKINI STATISTIKA

YouTube je postao važniji od knjige, a volja za učenjem od podrijetla

Istraživanje pokazuje da gotovo 60 posto pripadnika generacije Z preferira učenje preko YouTubea, a ne iz knjiga
 Lionel Bonaventure/AFP

Poremetivši im obrazovanje, socijalni život i razvoj karijere, smatra se da je pandemija koronavirusa ostavila najveće negativne posljedice na mlade. No, generacija C ili covid-generacija, obilježena posebnim iskustvom i ponašanjem, mogla bi i najbrže "procvjetati" jednom kada kriza prođe. Poput ratova, recesija i depresija u prošlosti, pandemija bi mogla, smatraju pojedini stručnjaci za razvoj, osloboditi ambicije, otpornost i kreativnu energiju generacije C. U kombinaciji s novim tehnologijama, digitalnim načinom življenja i umjetnom inteligencijom, smatra Sid Mohasseb sa Sveučilišta Južna Kalifornija, to bi moglo potaknuti val inovacija.

Svoje uvjerenje temelji na većem broju razloga: covid-19 trajno je promijenio način rada i kupovne navike, što znači da postoje mnoge potrebe za koje etablirani biznis nema rješenja. Odgovor bi mogla ponuditi generacija s novim navikama učenja, više usmjerena na praktično i aktivno učenje, a manje na teoretsko i promatrajuće. Kako znanje stječe nove generacije? Istraživanje koje je proveo Pearson pokazuje da gotovo 60 posto pripadnika generacije Z, oni u dobi od 14 do 23 godine, preferira učenje preko YouTubea, a ne iz knjiga: odnos je 59 posto prema 47 posto. U slučaju milenijaca, oni koji imaju od 23 do 40 godina, 55 posto njih preferira učenje preko YouTuba, a 60 posto iz knjiga. Na pitanje koje platforme najviše koristite, generacija Z na prvo mjesto stavlja YouTube, njih 82 posto, slijedi Instagram sa 70 posto, Snapchat 69 posto, a na četvrtom mjestu je Facebook, 63 posto. Milenijci, pak, i dalje preferiraju Facebook, njih 83 psoto, a slijedi YouTube sa 67 posto, Instagram sa 45 posto i Snapchat sa 32 posto.

Preusmjeravanjem učenja s analognog na digitalno i demokratizacijom obrazovanja svatko može učiti o svemu ako ima volje i pristup internetu. Želja za učenjem, kaže Mohasseb, postaje važnija od obiteljskog bogatstva ili privilegija. Nove generacije ne zanima tradicionalna gradnja karijere, elitizam velikih korporacija niti sam iznos plaće; važnija su im svrha onoga što rade, istinsko poduzetništvo i inovacije, kao i poboljšanja u društvu koja će definirati njihov radni život.

Stoga će se u budućnosti više cijeniti mikroedukacija, stjecanje korisnih vještina koje se mogu brzo savladati, a manje višegodišnje studiranje. Od svlada, institucija i roditelja očekuje se da im olakšaju razvoj tih poduzetničkih potencijala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 09:34