Vrijeme je za istinsku poreznu reformu koja će rasteretiti rad i povećati potencijal investicija

Hrvatsko gospodarstvo ima jedinstvenu priliku transformirati se u jaku ekonomiju sektora budućnosti, koju odlikuju industrije i projekti koji stvaraju visoku dodanu vrijednost i zapošljavaju visokokvalificirane radnike s primanjima koja osiguravaju kvalitetan standard, a Hrvatska može postati zemlja još snažnijeg rasta, uspjeha i inovacija, zemlja kakvom je poduzetnici već vide.

To nije samo vizija poduzetnika naše zemlje, nego dostižan cilj, ali za takvu Hrvatsku već danas, bez odgađanja, moramo stvoriti uvjete među kojima je ključno kreirati sustav u kojem će se sve odluke donositi s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Pred važnom smo prekretnicom. Imamo pozitivan gospodarski trend, snažan rast prihoda od poreza i prošlogodišnji suficit lokalnih proračuna u iznosu od 255 milijuna eura, i to nakon rekordnog suficita ostvarenog u 2023. u iznosu od 469 milijuna eura, a istodobno su u prošloj godini najveći gradovi zabilježili skok prihoda od 20 posto iznad plana. No, istodobno su poduzetnici i njihovi zaposlenici pod pritiskom jedne od najvećih poreznih presija na rad u Europskoj uniji, uz sve izraženije znakove da poduzetnička klima nije dovoljno poticajna za nova ulaganja, zapošljavanje i zadržavanje visokoobrazovanih stručnjaka.

U ovome trenutku, kada proračuni gradova i općina bilježe viškove, a upravo lokalne jedinice odlučuju o visini poreznih stopa poreza na dohodak, nužno je postaviti ključno pitanje: kada, ako ne sada, možemo provesti sveobuhvatnu poreznu reformu koja će rasteretiti rad i time poslati poruku da se raditi i obrazovati u Hrvatskoj isplati.

Ukupno porezno opterećenje rada u Hrvatskoj doseže gotovo 42 posto, pokazuju podaci Europske komisije, dok kod srednje visokih i viših primanja prelazi i 45 posto. HUP zato kontinuirano apelira da se sada, kada su pred nama tri godine bez izbora i političkih nestabilnosti, donese odluka o poreznom rasterećenju rada, naročito primanja i plaća visokoobrazovanih zaposlenika koji nose gospodarstvo, kako bismo mogli zadržati naše najobrazovanije ljude i izjednačiti uvjete rada s onima u razvijenijim ekonomijama Europske unije. Značajno rasterećenje rada podizanjem osobnog odbitka na visinu minimalne plaće, nižim poreznim stopama poreza na dohodak, povećanjem praga primjene poreznih stopa poreza na dohodak i širenjem prostora za nagrađivanje zaposlenika neoporezivim primicima uvećalo bi šanse hrvatskim poduzetnicima ne samo da zadržavaju radnike, nego i da otvaraju nova radna mjesta.

Zbog negativnih demografskih kretanja, emigracije mladih i strukturnih nerazmjera visoko oporezivanje rada jednostavno više nije održivo, stoga je krajnje vrijeme za mjere koje bi osigurale veću kupovnu moć, odnosno veće neto plaće za građane, mjere koje bi povećale potrošnju i životni standard te učinile Hrvatsku privlačnijom zemljom za rad i život.

U 2024. godini, unatoč činjenici da su najveći gradovi ostvarili 20 posto veće prihode od planiranih, taj višak prihoda nije u potpunosti iskorišten da se olakša život građanima i gospodarstvenicima, nego često završava u projektima koji ne generiraju prihode, dakle nemaju stvarni učinak na budući rast i razvoj. Umjesto akumuliranja neutrošenih sredstava, lokalne jedinice trebale bi aktivno koristiti fiskalne alate za stvaranje konkurentnoga poslovnog okruženja. Dodatni argument, a koji se temelji na ekonomskoj činjenici, jest da svako porezno rasterećenje širi poreznu bazu, pa posredno niži porezi u kratkom roku donose još veće prihode.

Hrvatski porezni sustav još uvijek najveći teret stavlja na rad, a imovina, posebice ona koja generira pasivne prihode poput turističkog najma, tretirana je gotovo kao porezna oaza.

Njegujemo, nažalost, kulturu rente, a ne, kako bismo trebali, kulturu rada i kulturu obrazovanja. To je devastirajuće ne samo za tržište rada, nego i za sklonost obrazovanju te dodatno ograničava mladim obiteljima mogućnost rješavanja stambenog pitanja koje je, nažalost, u Hrvatskoj već postalo gorući problem.

Rasterećenje rada, koji je glavni resurs industrija budućnosti i modernoga gospodarstva, poluga je za ostvarenje Hrvatske budućnosti u kojoj ćemo biti atraktivna destinacija za investicije u sektore koji stvaraju visoku dodanu vrijednost.

Hrvatska mora biti spremna i sposobna privući investicije u visoku tehnologiju, zeleni turizam, modernu poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju, održivu energiju i inovacije u niz sektora. Bez novih investicija, posebno privatnih, nema dugoročne baze za povećanje plaća, jačanja izvoza ni smanjenja fiskalne ovisnosti o fondovima EU.

U tom kontekstu nemoguće je ne osvrnuti se na potencijal koji ima Zakon o poticanju ulaganja ako se prilagodi potrebama gospodarstva budućnosti. Zakon kakav imamo ograničava investicije u velike projekte, stoga ga što prije treba prilagoditi kako bi pomogao u stvaranju investicijski prijateljskog okruženja. To uključuje smanjenje administrativnih barijera, skraćivanje rokova za izdavanje dozvola, proširenje poreznih olakšica za investitore, delimitiranje visine investicije koja može biti obuhvaćena poticajima te snažnu administrativnu podršku investitorima i kroz osiguranje stabilnosti zakonodavnog okvira.

Hrvatska je, ponavljam, na prekretnici i sada bira hoće li krenuti putem zdravog, snažnog i stabilnog rasta ili putem stagnacije.

Konkurentnost našega gospodarstva dodatno koče visoke cijene energenata za gospodarstvenike, ali i neselektivno i neopravdano subvencioniranje kućanstava, umjesto da ciljano pomažemo socijalno najugroženijima. Problem je i sporost te glomaznost javnog i državnog sektora, a nepovoljnim smatramo i uplitanje države u formiranje cijena.

Podaci o punjenju proračuna i rastu plaća u posljednjih nekoliko godina ne smiju zamagliti činjenicu da Hrvatska, bez istinske porezne reforme i promjene strukture gospodarstva, riskira dugoročnu stagnaciju. Preveliki fiskalni teret koči rast tvrtki, smanjuje investicije, a građanima otežava život. U ovom trenutku imamo fiskalni prostor, ekonomsku stabilnost i podršku građana za značajno rasterećenje.

Zato je poruka hrvatskih poslodavaca okupljenih u Hrvatsku udrugu poslodavaca jasna: Porezna politika mora postati instrument za rast, a ne prepreka! Vrijeme za to je sad!

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s HUP-pom