Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva ignorira i nema sluha za voćare pa oko 90 posto njih neće dobiti ni centa pomoći od sredstava namijenjene za ublažavanje posljedica od suše u poljoprivrednoj proizvodnji. Ključna je to poruka otvorenog pisma koje je Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) uputila premijeru Andreju Plenkoviću.
Od njega traže pomoć i hitan sastanak vezan uz problematiku “diskriminacije koju trpe proizvođači voća, posebice jabuka i mandarina, zbog propisanih uvjete isplate šteta za sušu iz 2024. godine”. Napominju kako je za štete od suše namijenjeno ukupno 53 milijuna eura, dok je štete kod voćara najmanje 15 milijuna eura.
Voćari su nezadovoljni sadržajem netom završenog e-Savjetovanja vezanog uz Nacrt pravilnika u provedbi državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva, objavljenim Javnim pozivom za podnošenje prijava za Mjeru 23 – Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni prirodnim nepogodama, ali i potpunim izostankom suradnje sa sektorom voćarstva tijekom njihove pripreme.
- To je paradoksalno jer je namjena ovog programa upravo pomoći voćarima koji su zaista pretrpjeli štetu u svojoj proizvodnji i koja je lako dokaziva kroz primjerice, količine industrijske jabuke i bačene mandarine - kaže Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Pismo koje su uputili Vladi, sadrži zaključke Skupštine Hrvatske voćarske zajednice održane 23. travnja te je detaljno obrazložena problematike vezane uz sušu i štete koje su nastale prošle godine, posebno na mandarini i jabuci.
HVZ podsjeća kako je 2024. sve voćare u Republici Hrvatskoj zadesila velika šteta od suše i kontinuiranih toplinskih valova koji su trajali od početka srpnja do polovice rujna. Voćke nisu mogle podnijeti takve ekstreme bez oštećenja plodova, a oni su zbog dugotrajne suše i opadali sa stabla pa je oko 40 posto umjesto u klasama za svježu prodaju trgovačkim lancima bačeno ili završilo kao industrijska jabuka. Kod mandarine je riječ o nekoliko tisuća tona.
Veliki dio šteta (posebice unutar ploda) postao je vidljiv tek nakon berbe, a proizvođači voća svoje štete nisu mogli ni znati ni procijeniti u vremenskom okviru zadanom natječajem.
- U više smo navrata protekle godine, a posebice u vrijeme berbe, detaljno i vrlo konstruktivno pisali Ministarstvu poljoprivrede s ciljem da se program potpore, odnosno ublažavanje šteta pripremi kvalitetno, ciljano i pravedno. Od svih prijedloga, na kojima smo intenzivno radili nije usvojeno ništa. Nije nam jasno zašto se ignoriraju naši prijedlozi i zašto nema razumijevanja - komentira Markota i dodaje da sve to rezultira zabrinjavajućim padom proizvodnje voća.
Iz HVZ ističu da unatoč pokušajima ostvarivanja dijaloga, poziv za podnošenje prijava za Mjeru 23 je potpuno zanemario da se dio voćara nije ni mogao prijaviti na natječaj jer
velik broj općina i županija uopće nije proglasilo prirodnu nepogodu zbog raznih administrativnih, vremenskih ili drugih razloga i ograničenja. Iako su proizvođači voća, posebno jabuka, i tamo imali ogromne štete
- Još jednom pitamo: kako je proizvođač mogao prijaviti štetu koju u tom trenutku nije imao ili je tada nije mogao vidjeti te kako ju je uopće mogao procijeniti ako je ispred njega gotovo dvije trećine berbe. Trebamo li radi toga sada biti diskriminirani odnosno unaprijed diskvalificirani? Je li proglašenje elementarne nepogode uvjet koje je odredila Europska komisija ili hrvatska Vlada da bi se nadoknadila šteta u voćarstvu ili je to komoditet administracije koja priprema Pravilnike?“, naglašavaju.
Komentari (0)
Komentiraj