Vladislav Veselica je član Uprave JANAF-a od veljače 2020. godine, a njegova karijera u JANAF-u započela je još 2012. godine u Sektoru komercijalnih poslova, u kojem je 2014. imenovan na poziciju direktora. U JANAF je došao nakon višegodišnjeg iskustva na rukovodećim pozicijama u privatnom sektoru, financijskim institucijama i regulatornim tijelima.
Kakve je Janaf ostvario poslovne rezultate u prvoj polovici godine? Možete li usporediti sa istim razdobljem prošle godine?
Poslovni rezultati JANAF-a u 2020. godinu su u pravom smislu riječi povijesni i rekordni, a u istom smjeru nastavljamo i ove godine. U prvom polugodištu ostvarili smo ukupne prihode od 377,9 milijuna kuna, što je 5 posto više u odnosu na planirano, a treba istaknuti i da poslovni prihodi čine 99,5 posto ukupnih prihoda JANAF-a u tekućem razdoblju. Moram naglasiti da prihodi od temeljne djelatnosti Društva, transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, iznose preko 371 milijun kuna. Tu smo također ostvarili bolje rezultate u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kao i u odnosu na planove za promatrano razdoblje. Više od 62 posto prihoda iz temeljne djelatnosti ostvareno je u poslovanju s inozemnim kupcima, što potvrđuje našu izvoznu orijentiranost, a gotovo 50 posto prihoda iz skladištenja nafte i naftnih derivata ostvarujemo na međunarodnom mediteranskom spot tržištu, gdje se borimo s izrazito jakom konkurencijom. Ne treba zanemariti da smo sve to uspjeli ostvariti iako u odnosu na 2015. godinu na trasi imamo dvije rafinerije manje, Sisak i Slavonski Brod, koje su same nosile još 150 milijuna kuna prihoda godišnje. Unatoč značajnoj razini amortizacije, uzrokovanoj visokom razinom investicija, premašili smo sve planove. Financijska imovina društva porasla je značajno, za oko 70 milijuna kuna, što svjedoči o ostvarenom pozitivnom novčanom toku, a istodobno smo racionalizirali investicijsku politiku, vodeći računa o stabilnosti i dugoročnoj održivosti poslovanja.
Možete li komentirati rezultate? Što je utjecalo na njih?
Ostvareni rezultati poslovanja u prvom polugodištu pokazatelj su kvalitetnih upravljačkih odluka ove Uprave i dobrog odabira strategije poslovanja. Najveći dio kapaciteta JANAF-a prodan je do ožujka 2023. godine, što se u današnjim okolnostima pokazuje kao iznimno dobra, pravovremena i strateška poslovna odluka. Naime, trenutna situacija je takva da imamo negativan spread od 6USD/bbl za šestomjesečni futures ugovor, što znači da tržišta očekuju da će cijena barela sirove nafte za šest mjeseci biti šest dolara niža od današnje spot cijene. Nastavak pozitivnog trenda prihoda iz temeljne djelatnosti postignut je unatoč nepovoljnim tržišnim okolnostima vezanim za skladištenje nafte, odakle proizlazi više od 40 posto prihoda. Uspjeli smo prevladati nepovoljne okolnosti na naftnom tržištu i kontinuirano povećavamo prihode, što je rezultat zalaganja svih zaposlenika i menadžmenta JANAF-a.
Jesu li sanirani reputacijski rizici po poslovanje i ugled JANAF-a nakon prošlogodišnjih događanja?
Sa velikim zadovoljstvom mogu potvrditi da smo sanirali reputacijske, tržišne i poslovne rizike kojima je kompanija bila izložena. Iza nas je intenzivno razdoblje kriznog menadžmenta koji je dao rezultate i stoga danas govorimo o rekordnim rezultatima i perspektivnom razdoblju pred nama. Uspjeh u prevladavanju svih rizika očituje se i u činjenici da prošlogodišnja događanja nisu rezultirala poništenjem postojećih ugovora, a u recentnijem smo razdoblju ugovorili i nove suradnje. Svi inozemni i domaći partneri prepoznali su kvalitetu i viziju sadašnje Uprave te su nastavili surađivati s JANAF-om, čime smo osigurali stabilnost i sigurnost daljnjeg poslovanja. Osobno bih istaknuo i odličnu suradnju s predsjednikom Uprave mr.sc. Stjepanom Adanićem.
Kako oscilacije vezane uz cijenu nafte i naftnih derivata utječu na vaše poslovanje?
Oscilacije cijene nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu su uobičajene, što posljedično dovodi u rizik poslovanje svih nama sličnih kompanija. Mi smo uspjeli osigurati stabilne prihode, s obzirom da u segmentu skladištenja naši kapaciteti imaju visoku popunjenost i iznajmljeni su na višegodišnji rok. Osim toga, imamo i niz ugovora iz segmenta transporta za koji također očekujemo stabilno i neometano poslovanje.
Kakva je sada situacija na tržištu nafte i naftnih derivata?
U proteklom razdoblju suočavali smo se nepovoljnim tržišnim okolnostima koje se uvelike uzrokovane globalnom pandemijom, tržište je od lipnja 2020. godine u backwardationu. Situacija se sa suzbijanjem pandemije i gospodarskim rastom popravlja, tako da sam optimističan po pitanju prognoza za predstojeće razdoblje. Međutim, uzimajući u obzir trenutnu situaciju i recentnije nepovoljno razdoblje, sve potvrđuje da smo donijeli najbolju moguću odluku kada smo u veljači 2020. godine pravovremeno reagirali i prodali naše kapacitete do 2023. godine. Naime, zbog smanjenog ili nikakvog interesa za skladištenjem koje je uslijedilo izgledno je da bi se u tom segmentu poslovanja gubili milijunski iznosi, s tim su se suočavali svi akteri na tržištu.
Kako se Janaf postavio u smislu smanjenja rizika? Spominjali ste dugoročne ugovore.
Točno, za stabilnost našeg poslovanja i smanjenje rizika kojima je ono izloženo dugoročni ugovori iznimno su značajni. To se osobito odnosi na segment skladištenja, gdje ostvarujemo gotovo polovicu ukupnih prihoda i uspješno konkuriramo drugim pružateljima ove usluge na Mediteranu. Na tržištu nas prepoznaju kao kvalitetnog i pouzdanog partnera, a tu smo pozitivnu reputaciju uspjeli sačuvati i poboljšati. Stabilnost poslovanja u narednih deset godina u temeljnoj djelatnosti transporta nafte je neupitna, jer su sve rafinerije na trasi modernizirane ulaganjima vrijednima više stotina milijuna eura te sada obavljaju takozvanu duboku preradu, odnosno prerađuju naftu bez teških ostataka kao što su mazut, bitumen i slično. Također, Terminal Omišalj postao je i alternativni hub za susjedni naftovod TAL koji iz Trsta snabdijeva rafinerije u Austriji, Njemačkoj i Češkoj. To je još jedan od oblika diverzifikacije poslovanja, ali i dokaz ugleda i povjerenja koje JANAF ima u široj regiji.
Kakve planove imate vezan uz investicije? U što trenutačno investirate i koje su posljednje Janafove investicije? Koliko su vrijedne?
Investicije u prošloj godini iznosile su 492 mil. kuna, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u spremnički prostor za naftu na Terminalu Sisak, modernizaciju na Terminalu Žitnjak, cjevovode te druge objekte i infrastrukturu. Od velike važnosti su i investicije koje planiramo s namjerom zaokreta prema niskougljičnoj energetskoj tranziciji i zelenoj ekonomiji.
U kojoj je fazi najavljena izrada dugoročne niskougljične razvojne strategije do 2050. godine? Kakav će ona imati utjecaj na poslovanje Janafa?
Cilj izrade i provedbe niskougljične razvojne strategije do 2050. godine je ostvariti nove prihode i nove dodane vrijednosti od ulaganja u obnovljive izbore energije te druge kompatibilne i profitabilne djelatnosti. Kao dio ukupne tranzicije i diverzifikacije poslovanja, JANAF će iduće godine predložiti NO i Skupštini promjenu imena u JANAF d.d. energetska kompanija, čime ćemo dodatno naglasiti predanost kompanije niskougljičnoj energetskoj tranziciji. Zelena ekonomija i niskougljična energetska tranzicija smjerovi su planirane diverzifikacije, koju smo pokrenuli jer smo fokusirani na dugoročni razvoj i rast. Započeli smo s izradom dugoročne razvojne strategije s vizijom poslovanja do 2050. godine, a u njenoj izradi rukovodimo se smjernicama energetske strategije Vlade Republike Hrvatske i Zelenog plana Europske unije. Na to nas obvezuje i predanost brizi za okoliš te želja da generacijama iza nas osiguramo bolju budućnost.
Spominje se iskorak Janafa u segment obnovljivih izvora energije. Možete li nešto malo konkretnije reći o tim projektima i u kojoj su fazi?
Društvo prati regulatorne zahtjeve European Green Deal i Net Zero 2050. i vodi računa o diverzifikaciji poslovanja, već se na više lokacija ulaže u solarne panele te se radi na dugoročnoj strategiji poslovanja. Započeti su razgovori s Hrvatskom elektroprivredom i Agencijom za ugljikovodike oko identificiranja potencijalnih projekata u obnovljive izvore energije, a u tijeku je izgradnja četiri integrirana solarna fotonaponska sustava na krovovima objekata na našim terminalima Zagreb-Žitnjak, Sisak, Omišalj i Virje, od kojih je fotonaponski sustav na Terminalu Zagreb-Žitnjak nedavno pušten u rad. Sve su to tek početni koraci, ali bitni i značajni za početak diverzifikacije poslovanja prema zelenoj tranziciji.
Tko su vaši glavni partneri i tko su vam konkurenti na tržištu?
Naši partneri i konkurenti redom su neke od najuglednijih, najdugovječnijih i najvrjednijih kompanija na svijetu. Primjera radi, na međunarodnom tenderu na kojem je JANAF u travnju 2020. prodao najveći dio kapaciteta sudjelovali su Rosneft Trading, Gazprom Trading, Glencore, Petraco, Litasco, BP, Shell Trading, Gunvor, Mercuria i Mitsui Trading Tokyo. Najmanja među ovim kompanijama ima godišnji promet na razini 40 milijardi eura, a Mitsui Trading u pacifičkoj regiji posluje od 19. stoljeća i dio je Sumitomo Groupa, japanskog zaibatsua osnovanog 1615. JANAF za nadolazeće razdoblje ima sklopljene ugovore za skladištenje nafte s Agencijom za ugljikovodike, INA-om, MOL-om, Glencoreom, Petracom, Litascom SA, Delatom Oil International i BP-om te ugovore za transport nafte s INA-om, MOL-om i NIS-om, kao i za skladištenje naftnih derivata s Agencijom za ugljikovodike i Croduxom. Također imamo frame ugovor s Unipetrolom za transport i skladištenje. Što se tiče konkurencije, JANAF gotovo polovicu prihoda iz skladištenja stječe na međunarodnom mediteranskom spot tržištu gdje se susreće s konkurencijom iz Izraela, Cipra, Italije, Francuske, Španjolske i zemalja afričkog mediteranskog bazena. Temelj svih tih kvalitetnih partnerskih odnosa su vrijednosti koje sadašnja Uprava i zaposlenici dijele, a partneri, uglavnom multinacionalne kompanije u privatnom vlasništvu, prepoznaju. Rezultati i vrijednosti čine JANAF jednom od perjanica hrvatskog gospodarstva, što će zasigurno ostati i u budućnosti.