Generacija Z naveliko koristi umjetnu inteligenciju - gotovo tri četvrtine AI alate koriste redovito, a nešto manje od polovice ispitanika (47 posto) pokazalo je visoku razinu AI pismenosti, u odnosu na znatno manji prosjek od 24 posto u općoj populaciji. Iako ju smatraju korisnom i pristupačnom, istovremeno su zabrinuti zbog negativnih posljedica koje bi razvoj te tehnologije mogao imati. Brzinu, dostupnost informacija i praktičnost u svakodnevnim zadacima su istaknuli kao najveće prednosti AI-ja, ali smatraju da je najmanje prihvatljivo takve alate koristiti za psihološko savjetovanje.
Rezultati su to istraživanja o mentalnom zdravlju i korištenju umjetne inteligencije kod mladih koje su proveli Robert Kopal, Krešimir Žnidar i Darija Korkut. Pokrovitelji istraživanja su Sveučilište Algebra Bernays, Sveučilište Vern i Effectus veleučilište, a istraživačku podršku u vidu obrade i analize podataka pružila je tvrtka Prizma CPI.
Kako bi dobili uvid u odnos tehnologije i mentalnog zdravlja generacije Z, najprije su proveli 50 dubinskih intervjua pomoću kojih su sastavili konačni upitnik koji je ispunilo više od tisuću pripadnika te generacije. Teme kojih su se istraživači dotakli su poznatost, percepcija i razina korištenja umjetne inteligencije, kako generacija Z doživljava samu sebe, samoprocjena kvalitete života i mentalnog zdravlja te međuodnos mentalnog zdravlja i umjetne inteligencije.
Samoprocjene kvalitete života, međuljudskih odnosa i fizičkog zdravlja pokazale su se relativno visoke, dok su ocjene mentalnog zdravlja i socijalne uključenosti u širu zajednicu nešto niže. Prepoznaje se porast problema mentalnog zdravlja među pripadnicima Gen Z - depresija, anksioznost, nedostatak motivacije, izolacija i stres zbog usporedbe s drugima na društvenim mrežama su najčešće navedeni izazovi.
Rezultati na standardiziranim skalama mentalnog zdravlja su zabrinjavajući – 26 posto mladih pokazuje simptome anksioznosti, dok 36 posto ispitanika ima simptome depresije. Kada im je potrebna emocionalna podrška, gen Z se prvenstveno oslanja na prijatelje, obitelj i bliske partnere, dok samo 9 posto redovito traži stručnu pomoć. Istraživanje pokazuje da je 26 posto ispitanika već potražilo profesionalnu pomoć za svoje mentalno zdravlje, dok još 22 posto smatra da im je potrebna, ali je još nisu zatražili.
Boris Jokić, znanstveni savjetnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, poručio je da psihološka pomoć ne smije biti stigma.
- Elitizacija psihološke pomoći i stigma oko nje je problem koji kao društvo moramo adresirati. Želimo omogućiti, i stremimo prema tome da isti oblik pomoći i istu priliku dobije 13-godišnjak iz Kozari Boka, ali i dijete iz centra Zagreba koje ide u OŠ Izidor Kršnjavi. Ne smijemo psihološku pomoć ograničiti na socijalni status, a Ministarstvo se treba pobrinuti da škole i učenički domovi dobiju adekvatne psihologe koji su neizmjerno važni - naglasio je Jokić, koji je s Krešimirom Žnidarom, Anitom Laurom Korajlija, Teom Vukušić Rukavina i Krešimirom Končićem u dinamičnom panelu komentirao rezultate istraživanja.
AI bi, prema mišljenju ispitanika, trebao prvenstveno služiti kao filter toksičnog sadržaja na društvenim mrežama, a petina misli da bi se mogao iskorisiti i za pružanje personalizirane podrške. Unatoč tim potencijalima, gotovo polovica mladih ne zna da već postoje AI alati za podršku mentalnom zdravlju, a tek ih je svaki deseti isprobao. Jedan od razloga svakako je i manjak povjerenja prema umjetnoj inteligenciji - najviše ispitanika zabrinuto je za privatnost podataka pa je to trenutačno ključna prepreka korištenja AI-a u ovom kontekstu.
Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, istaknuo je kako su studij Podatkovne znanosti i umjetne inteligencije pokrenuli baš kako bi odgovorili na trend sve većeg upliva AI-a u naše živote.
- Važno je da mladi tehnologiju koriste odgovorno i razvijaju kritičko mišljenje te da spoznaju da je tehnologija samo alat, dok je ipak za pravu podršku potreban ljudski kontakt. Srećom, vidjeli smo u istraživanju da gen Z to prepoznaje i da u AI alatima vidi i pozitivne prilike za borbu protiv toksičnog sadržaja online - rekao je Balković.
Komentari
0