Kad je u prosincu poslala u Bruxelles 600-injak stranica težak prvi nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Vlada ga nije javno predstavila, očekujući da će biti značajno mijenjan, a informacije koje su procurile kažu da je dugačak popis želja naveden u tom planu višestruko premašio šest milijardi eura, koliko je Hrvatskoj određeno kao iznos bespovratne pomoći.
Trenutačno stoga traje "šišanje" viškova, odnosno prioritizacija investicija po različitim komponentama plana, a konačni bi nacrt trebao biti poslan Europskoj komisiji idućeg mjeseca, a usvajanje se očekuje u travnju, kao i za sve druge članice.
Koliko će konkretno iz tog izvora, namijenjenog za oporavak nakon koronakrize, biti dostupno za privatni sektor još nije poznato, iako to silno intrigira poslovnu zajednicu, posebno one iz ICT sektora, jer je digitalizacija, uz zelene projekte, jedan od fokusa. Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke Avelant, koja je sudjelovala u izradi plana, potvrđuje da su hrvatski zahtjevi znatno veći od ukupne alokacije bespovratnih sredstava, te će ih biti nužno značajno korigirati, uzevši u obzir razinu pripremljenosti projekata, njihov reformski kapacitet, preporuke Europske komisije i mogućnost da budu završeni u roku. "Interes poduzetnika je ogroman i treba ga iskoristiti za pokretanje novog vala investicija, i to odmah, jer je vrijeme komponenta s kojom smo u deficitu", naglašava Vela.
Agilniji privatnici
Europski Mehanizam za oporavak i otpornost, iz kojeg će novac biti isplaćivan članicama, uglavnom je usmjeren na reforme, a Vela i poslodavci s kojima smo razgovarali smatraju da sredstva treba usmjeriti u poslovni sektor koliko god je moguće. "To je sektor koji može osigurati rast BDP-a, može aktivirati vlastita sredstva i agilniji je od javne uprave, posebice zbog činjenice da nije opterećen provedbom postupaka javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Nemojte zaboraviti da je Komisija nametnula vrlo kratke rokove te jasan reformski zahtjev, i to su aspekti koji su ključni za donošenje odluke o tome kome, za što i na koji način usmjeriti sredstva", pojašnjava. Rok za provedbu projekata je 2026.
Neujednačen pristup
Primjećuje da države članice trenutačno imaju prilično neujednačene pristupe izradi tih dokumenata, a i sama Komisija inicijalno je prouzročila zbrku jer nije bila jasna oko procedura dodjele. Napominje ipak da je pozitivno to što su izdaci prihvatljivi već od veljače 2020., pa zato predlaže da Vlada osigura izvore financiranja i počne dijeliti sredstva i bez čekanja da NPOO bude usvojen.