VELIKA ANALIZA

Većina gradova povećava ulaganja u kvalitetu života – evo tko su rekorderi…

Selce and Poli Mora turquoise beach aerial view, Crikvenica riviera in Croatia

 /Shutterstock

U nizu sveobuhvatnih analiza koje kontinuirano provodi portal Gradonačelnik.hr na red su došle i usluge unapređenje stanovanja i zajednice ili, pojednostavljeno, kvaliteta života. Podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2021. kažu kako je rekorder izdvajanja na ovom polju Grad Komiža, koji uvjerljivo prednjači i kada se gleda udio izdvajanja u proračunu i per capita izdvajanje, dok su najviši porast u odnosu na godinu ranije za podizanje kvalitete života ostvarili Zadar i Hrvatska Kostajnica.

Konkretno, stavka u proračunu koju su ovog puta analizirali na Gradonačelnik.hr-u klasificira se upravo kao “usluge za unapređenje stanovanja i zajednice”, a obuhvaća praktički sve ono za što gradovi osiguravaju sredstva kako bi povećali kvalitetu života svojih građana. Uglavnom je riječ o EU projektima, održavanju komunalne infrastrukture poput odvodnje ili opskrbe pitkom vodom, prometnica i javne rasvjete, javnih površina, zatim ulaganja u poduzetničke zone, dječje vrtiće, igrališta, škole, potom sportske objekte, energetske obnove javnih zgrada…

Ne čudi da su udjeli iz proračuna za tu svrhu veliki, no unatoč tome što je novčani porast izdvajanja u 2021. evidentiralo preko 50 posto hrvatskih gradova – čemu je pripomoglo i povećano financiranje iz EU fondova – u samo jednom je on iznosio iznad 50 posto udjela proračuna što je manje nego u 2020. kada ih je bilo – osam. To možemo prepisati i – na sreću privremenoj – pomalo drugačijoj raspodjeli proračunskih sredstava kada se nešto više sredstava- novca- u izvanrednim pandemijskim okolnostima ciljano usmjerilo na područja poput zdravstva i socijalnih ili drugih potpora.

Kvaliteta života izuzetno je širok pojam pa manje-više sva ulaganja i mjere utječu na uvjete življenja. U promatranoj godini Grad Komiža je iz proračuna za usluge unapređenja stanovanja i zajednice izdvojio čak 57,78 posto sredstava, slijedi Drniš s 48,08 posto, udio u proračunu Novigrada iznosio je 47,09 posto, potom Ludbrega 44,23 posto i Ivaneca 43,82. Grad Omiš je za ovu namjenu osigurao 46,63 posto proračuna, Zlatar 42,84 posto, Supetar 41,76 posto, a listu prvih deset zatvaraju Knin uz 41,50 i Mursko Središće s 40,91 posto udjela. Između 10 i 50 posto udjela bilježilo je 99 gradova, a njih 28 tek od 1 do 10 posto udjela proračunskih izdvajanja za kvalitetu života.

Komiža je, rekli smo, najviše rangirana i prema izdvajanju po glavi stanovnika pa je tako u 2021. godini za usluge unapređenja kvalitete života izdvojila 11.809,57 kuna per capita (jedina iznad 10.000), prati je Novigrad s 6.442,90 kuna, potom Crikvenica s 3.613,12 kuna. Među deset najboljih je i Vis čije je izdvajanje po glavi stanovnika iznosilo 3.536,59 kuna, dok je Drniš izdvojio neznatno manje odnosno 3.519,97 kuna. Listu sačinjavaju još i Supetar s izdvojenih 3.503,84 kuna, Cres –3.390,32 kuna, Mali Lošinj – 3.385,16 kuna, Novalja – 3.257,58 kuna i Bakar – 3.222,91 kuna. Od 1.000 do 10.000 kuna po stanovniku izdvojilo je bio 81 grad, između 500 i 1.000 kuna – 28.

Što se trenda postotnog povećanja izdvojenih sredstava tiče, u odnosu na godinu ranije najveće bilježi Grad Hrvatska Kostajnica, konkretno 301,57 posto, što u apsolutnim brojkama iznosi porast izdvajanja za 1.704.285 kuna. Slijede Varaždinske toplice – 193,07 posto, potom Ivanić Grad s povećanjem od 160,72 posto, dok je sredstva u spomenute svrhe za 154,61 posto povećala Komiža. Među najbolje rangiranim gradovima unutar ove kategorije smjestili su se i Zaprešić, Duga Resa, Bakar, Delnice, Mursko Središće i Požega, od 93,36 do 149,56 posto porasta. Povećanje iznad 100 posto ima tako 8 gradova, između 50 i 100 posto – 17, od 10 do 50 posto – 38. Pozitivnim rastom u 2021. u odnosu na 2020. mogu se pohvaliti njih – 74, dok negativan predznak upisuju – 54 grada.

Najviše nominalno povećanje izdvajanja imao je, pak, Grad Zadar – „plus“ 49.273.473 kuna (94.594.687- 143.866.160), ispred Osijeka (+38.825.930 kuna) i Splita (+36.023.694 kuna). U Top 10 porasta u apsolutnim brojkama su i Zaprešić, Virovitica, Bakar, Rijeka, Čakovec, Komiža i Omiš, s povećanjem izdvajanja od 9.969.863 do 16.012.980 kuna. Porast iznad 30 milijuna kuna evidentirala su tri grada, od 10.000.000 do 30.000.000 kuna – 5 gradova, povećanje između 5 i 10 milijuna kuna – 19, od 1.000.000 do 5.000.000 – 34 hrvatska grada…

I ovog puta smo novčane iznose pisali u kunama koja je u 2020. i 2021. bila -prije uvođenja eura- službeno važeća hrvatska valuta. Isto tako nismo proveli i izradili tablicu nominalno ukupno izdvojenih sredstava budući da ona naravno u najvećoj mjeri ovisi o veličini gradova, pa onda i količini raspoloživih proračunskih sredstava. U 2021. najviše je za usluge unapređenja stanovanja i zajednice posve razumljivo izdvojio Grad Zagreb (1.648.115.729 kuna), a slijedili su Osijek (168.072.843 kuna), Split (159.238.883 kuna), Zadar (143.868.160 kuna), Pula (91.700.740 kuna), Rijeka (75.756.836 kuna)…

*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (Pero Livajić)

Crikvenica: Trude se uz potporu EU sredstava paralelno i jednakomjerno razvijati sva mjesta

Grad Crikvenica zauzeo je visoko mjesto naše analize na polju „per capita“ ulaganja u usluge unapređenja stanovanja i zajednice, koje je u 2021. iznosilo 3.613,12 kuna.

Čitav niz je programa, mjera i projekata čijim se provođenjem značajno podigla i podiže kvaliteta života.

-Veliki naglasak stavili smo na izradu projektne dokumentacije i pripremu projekata za rekonstrukciju prometnica na više lokacija. Prvenstveno želimo urediti i prometnim rješenjima osigurati siguran ulazak i izlaza iz svih naših mjesta. A trenutno se na području našeg grada odvija i jedan od najvećih projekata u povijesti, projekt Aglomeracije – u Dramlju, Selcu i Crikvenici. Njegovim završetkom svaki objekt bit će spojen na sustav javne odvodnje, moderni pročistač čiji početak gradnje uskoro očekujemo očuvat će vrhunsku kakvoću mora. Ukupna vrijednost projekta 459.545.345,35 kuna- ističu iz Grada.

Naročita pažnja poklanja se projektima namijenjenim mladima i onima koji potiču i pomažu razvoju turizma…

Izgradnjom novog područnog vrtića Gornji zadovoljit će se pedagoški standardi, a blagodati 7.9 milijuna kuna vrijednog objekta mogu koristiti sva djeca za koju trenutno nema mjesta u postojećim vrtićima. Nakon dovršetka radova na energetskoj obnovi i uređenju okoliša DV Radost u Crikvenici, na OŠ Vladimira Nazora izvedena je nova fasada, stolarija i toplinska izolacija, vrijednost ugovorenih radova iznosi 5.9 milijuna kuna. Obnovljena je i OŠ Zvonka Cara, kojoj su isto tako poboljšana energetska svojstva, radovi su iznosili 5,5 milijuna kuna.

Razrađena je i ideja fazne gradnje složenog objekta javne garaže (kapaciteta 540 mjesta) i zatvorenog bazena, na lokaciji sadašnjeg parkirališta. U tijeku je provedba arhitektonsko – urbanističkog natječaja. Na planiranoj čestici uz tržnicu namjera je za 80 milijuna kuna u centru grada izgraditi dva međusobno funkcionalno i tehnološki povezana objekta. U tijeku je i izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojećeg plivališta.

Na prostoru tzv. „Macel“ već su izgrađena i useljena dva objekta za potrebe socijale s područja grada. Izgrađen je i objekt društvene namjene za potrebe planiranog naselja. U planu je izgradnja još dvije građevine sa socijalnim stanovima, a u tijeku je i priprema dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole za treći blok objekata, u kojima, jednom od njih, će biti uređen i opremljen prostor za pružanje socijalnih usluga u zajednici, tzv. „dnevni boravak“. Ukupna vrijednost investicije je cca 5.5 milijuna kuna, a projekt je prijavljen na natječaj za sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

A na površini od oko 1400 četvornih metara izgrađen je i reprezentativan opremljen sportski objekt, dvorana s četiri staze za boćanje i s tribinama, i to s 88 sjedećih mjesta. Opremljena je garderobom i sanitarijama za sportaše, a značajnost je i to da će biti prilagođena i za korištenje osobama sa smanjenom pokretljivošću, napominju iz Grada. U Dremlju se priprema izgradnja kuglane vrijednosti 10 milijuna kuna.

Ribarska kućica Selce vrijedna 1.45 milijuna kuna uz turističku valorizaciju ima za cilj očuvanje baštine u novim prostorima s imenom ŠRD „Oslić“ u čast najstarijeg ribolovnog društva kraja. Rekonstrukcijom i opremanjem Doma prosvjete planirane vrijednosti 6.3 milijuna kuna dobit će se kvalitetan prostor namijenjen održavanju kulturnih manifestacija i javnih okupljanja kulturno-zabavnog karaktera. Tu je i revitalizacija povijesne zone, naselja Kotor u Crikvenici, a detaljno evidentiranje povijesnih građevina, definiranje elemenata zaštite i prijedlog uređenja vrijedni su 2.5 milijuna kuna.

Planiranom rekonstrukcijom, uređenjem obale i luke u Pazdehovu, obnovit će se postojeći dijelovi prostora i urediti novoplanirane površine poput uređenja partera, izgradnje natkrivene ljetne pozornice, zapadnog lukobrana te hortikulturno uređenje područja i dati doprinos je povećanju turističke, rekreacijske i kulturne atraktivnosti prostora.

Tu je i uređenje šetnica i edukativne staze od uvale Trstena, preko uvale Lokvišće do uvale Havišće, korist je za stanovnike i turiste povezivanje obalnom šetnicom naselja Jadranovo i vikend- naselja Havišće s istoimenom plažom te uređenje više edukativnih staza na poluotoku Rtac s odmorištem/vidikovcem, odmorištima i urbanom opremom, a vrijedan infrastrukturno- turistički projekt čini i uređenje Strossmayerovog šetališta, investicija „teška“ 8 milijuna kuna, kao i dovršavanje cjelovitog uređenja užeg centra Crikvenice nastavno na Trg S.Radića s rješenjem neometanog pješačkog prostora.

Kvaliteti života pridonosi i višenamjenski objekt trgovačkog sadržaja i javne garaže (s novih cca 75 mjesta), pozicioniran na prostoru sadašnje tržnice u centru Selca. Nadalje i objekt društvene namjene kojeg je izgradnja već započela, za MO Crikvenica zapad. I reprezentativni hotel Miramare dobio je, primjerice, adekvatan trg ispred svog ulaza. Plato pred hotelom hortikulturno se oplemenio, zona ispred ulaza na plažu dobila je novo popločenje, cijeli prostor opremio se novom urbanom opremom, a vrijednost investicije iznosila je 5 milijuna kuna.

-Uvijek mi je bilo važno da se sva mjesta na području grada ravnomjerno razvijaju. U Selcu planiramo rekonstruirati i urediti Park Obala, riječ je o parku na Šetalištu Ivana Jeličić. Za sezonu uredili smo i parking na prostoru Punte Selačke, uskoro kreće i izgradnja ribarske kućice, a najviše nas veseli energetska obnova i uređenje Doma prosvjete u Selcu. Njegovim uređenjem selačke udruge dobit će adekvatan prostor za svoj rad, a kulturni život Selca dignut ćemo na višu razinu. Trudimo se paralelno i jednakomjerno razvijati sva naša mjesta, ali i osmišljavati projekte kojima dotičemo sve dobne skupine naših građana. Većinu projekata koje smo pripremili ili pripremamo nastojat ćemo financirati europskim sredstvima – tvrdi nam crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina.

Zaprešić: Kvalitetno i ugodno živlejenje rezultat su planiranog i sustavnog ulaganja

Grad Zaprešić u Top 10 naše analize našao se zavidnim porastom proračunskih izdvajanja za kvalitetu života u 2021. u odnosu na 2020. (+149.56 posto ili 16.012.980 kuna).

U nizu projekata ističe se prometna i komunalna infrastruktura. Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić „Za čisto i bistro“ najveći je infrastrukturni projekt u povijesti grada, ali i jedan od najvećih projekata vodoopskrbe i odvodnje u RH. Njegovom provedbom će se povećati priključenost stanovništva na javne kanalizacijske sustave, omogućiti pročišćavanje otpadnih voda, osigurati racionalnije korištenje vode, pridonijeti očuvanju zdravlja ljudi, zaštiti izvorišta voda za piće, zaštiti vodnih resursa i okoliša. Ukupna je vrijednost projekta oko 90,7 milijuna eura s uključenim PDV-om, a za njegovu su provedbu kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. osigurana bespovratna sredstva EU iz Kohezijskog fonda u iznosu od čak 70,88 posto prihvatljivih troškova.

Izgradnja dionice državne ceste D225 Zaprešić – Prigorje Brdovečko, popularna Južna obilaznica, investicija je Hrvatskih cesta, planirana u ukupnoj duljini od 6,42 kilometra. Dovršenjem svih faza radova obilaznica će stanovnicima okolnih naselja skratiti put do Zagreba i poboljšati vezu Zagrebačke županije i Republike Slovenije, a ono što predstoji je nastavak gradnje dionice Obrubići – Šibice procijenjene vrijednosti od 6,2 milijuna eura bez PDV-a.

Uz tri postojeće gospodarske zone, Grad je stvorio pretpostavke za prijenos državnog zemljišta između željezničke pruge i stanice Novi dvori i rijeke Krapine, veličine 75ha, u vlasništvo Grada Zaprešića, u svrhu stvaranja nove poduzetničke zone s obzirom na sve veći interes investitora. Zaprešić broji oko 1700 aktivnih privrednih subjekata i povijesno nisku stopu (1.6 posto) nezaposlenosti. S ciljem poticanja razvoja poduzetništva od prošle godine putem natječaja dodjeljuju se bespovratna financijska sredstva za poduzetnike početnike, a u planu je osnivanje Savjetovališta s ciljem pomoći poduzetnicima kojima je potrebna stručna i savjetodavna potpora pri pokretanju poduzetničkog poduhvata, razvoju poslovanja, ali i rješavanju poslovnih prepreka.

Zbog brojnih prednosti koje ima, Zaprešić postaje sve zanimljiviji i za stanovanje, pa je u fazi izgradnje oko 400 novih stambenih jedinica, a najavljena je izgradnja njih još stotinjak.

Energetska obnova zgrada obrazovne i javne namjene, projekt NEWLIGHT kroz koji su zamijenjene sve svjetiljke na području grada i pripadajućih mu naselja, gradnja nove školske sportske dvorane s fotonaponskom elektranom, neki su od projekata kojima Zaprešić dokazuje jasan strateški smjer prema održivom razvoju, kao i brigu za očuvanje okoliša. Drugi je hrvatski grad kojem je dodijeljena Europska nagrada za energiju (EEA).

Grad je trenutno uključen u projekt “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” kojem je cilj povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a kroz projekt će se tijekom ljeta ugraditi fotonaponske elektrane na zgradu Gradske uprave, vrtić Vrtuljak i OŠ Ljudevita Gaja. Također, u planu je izgradnja solarnog polja za proizvodnju toplinske energije kod Srednje škole Ban Josip Jelačić koje će biti tek drugi primjer ovakve tehnologije, dodaju iz Grada.

Zaprešić ima vrlo efikasan sustav javnog prijevoza. Sa Zagrebom je povezan željeznicom, a sva pripadajuća naselja spojena su u jedinstvenu tarifnu zonu ZET-a. Kao nadopuna javnom prijevozu implementiran je i sustav korištenja javnih bicikala. Radi se na razvoju mreže biciklističkih staza, pa je kroz projekt „Forest ride“ izgrađena nova biciklističko-pješačka infrastruktura. Grad je i partner Općini Pušća na izgradnji buduće biciklističko-pješačke staze uz potok Lužnicu, oba projekta sufinancirana su gotovo u cijelosti EU sredstvima.

Nisu zanemariva niti izdvajanja na polju obrazovanja i sporta. Završeni su, tako, građevinski radovi na izgradnji novog područnog objekta DV Maslačak, veličine 1800 kvadrata, koji će zadovoljiti potrebe smještaja za novih deset vrtićkih skupina. Oko tri milijuna eura izdvojeno je iz proračuna za građevinske radove, a za opremanje predviđa se još oko 400 tisuća. U tijeku je i obnova Društvenog doma Jablanovec u kojem je predviđen prostor za još dvije odgojne skupine, a razvojnom strategijom grada planirana je izgradnja još jedne osnovne škole koja je trenutno u fazi projektiranja. U tijeku je izgradnja Centra mini atletike, napreduju radovi potpune rekonstrukcije Pučkog otvorenog učilišta, uskoro kreće druga faza gradnje novog skate parka na jezeru Zajarki, a redovno se obnavljaju i moderniziraju dječja i sportska igrališta…

Uvećane su subvencije za novorođenčad i posvojenu djecu te stipendije za učenike i studente, a Grad redovito osigurava sredstva za poticajne nagrade svojim ponajboljim učenicama, učenicima, studenticama i studentima. Uz to, i za novu školsku godinu svim redovitim učenicima osnovnih škola s prebivalištem na području Grada Zaprešića osigurani su besplatni udžbenici i drugi obrazovni materijal, sveukupno je osigurano 202.300 eura kod čega su 84.500 eura Ministarstva znanosti i obrazovanja za nabavu udžbenika, a 117.800 eura izdvaja Grad za nabavu drugog obrazovnog materijala.

Uvođenjem digitalnih alata za komunikaciju s građanima te internu komunikaciju zaposlenika intenzivno se radi na procesu digitalizacije i transparentnosti uprave Grada Zaprešića. Izrađena je nova mrežna stranica kao primjer dobre prakse za učinkovitost, otvorenost i transparentnost u odnosu s građanima, a među uslugama je i web platforma Otvoreni grad koja građanima pruža niz elektroničkih usluga koje se odnose na informiranje ili komunikaciju s gradskim službama, te uvid u funkcioniranje Grada. Servisi iProračun i iTransparentnost pružaju uvid u gradski Proračun i poslovanje Grada, a kroz platformu su mogući pregled i podmirivanje računa i obveza prema svim gradskim ustanovama. U digitalnoj su formi prijave djece u dječje vrtiće, omogućen je i upis djeteta putem sustava e-Građani kroz uslugu e-Novorođenče, a digitaliziran je i postupak prijave na natječaje za sufinanciranje projekata i programa udruga i drugih organizacija civilnog društva. Nadalje, otvoren je sustav „Gradsko oko“, kako bi građani mogli prijavljivati komunalne probleme putem aplikacije na svojim pametnim telefonima, a izrađena je i mobilna aplikacija koja omogućava građanima da putem anketa aktivnije sudjeluju u iznošenju svojih stavova…

-Kontinuiranim ulaganjima u komunalnu i prometnu infrastrukturu, zdravstveni nadstandard, sport, kulturu, obrazovanje, a zatim i stvaranjem preduvjeta za daljnji razvoj gospodarstva, ostvarene sve pretpostavke potrebne za kvalitetno i ugodno življenje u Zaprešiću. Dokaz toga su i istraživanja prema kojima se naš grad redovito svrstava u sam vrh prema indeksu razvijenosti te je među najboljim hrvatskim gradovima po implementiranju pametnih rješenja i kvaliteti života općenito, a odnedavno je i nositelj počasne titule Grada prijatelja djece, što je rezultat planiranog i sustavnog ulaganja, ali i odgovornog vođenja grada. Njegov kontinuirani napredak smatram trajnom odrednicom – kaže nam Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića.

Virovitica: Ponosni na dvostruku titulu prvaka RH u povlačenju sredstava iz EU fondova…

Grad Virovitica u sam vrh naše analize plasirao se na osnovu porasta ulaganja u stanovanje i zajednicu iz Proračuna 2021. u odnosu na 2020. (+15.549.76 kuna).

Što se tiče projekata realiziranih u 2021. godini, Grad je završio s izgradnjom kompletne komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Antunovac, što ujedno predstavlja pomoć gospodarstvenicima. Kada se govori o poduzetničkim zonama, treba naglasiti i izgradnju novih poslovnih objekata, kao i otvaranje svakog novog radnog mjesta.

Nadalje, realiziran je jedan od dugoočekivanih projekata – spojna cestu Gajeva – Vinkovačka koja je smanjila gužvu u centru grada i vozačima skratila put od Lidla do Male stanice, a sve skupa je obnovljeno preko 20 gradskih i prigradskih cesta i nogostupa te se kontinuirano rekonstruiraju dječja igrališta.

-Ovdje se mora spomenuti i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda Aglomeracije Virovitica, najveći projekt u vodno-komunalnoj infrastrukturi u povijesti grada. Za nas to znači dodatnu kvalitetu u sustavu vodoopskrbe i odvodnje- napominju iz Grada.

No, kada se govori o projektima važno je, ističu nam, spomenuti i one koji ponekad prolaze „ispod radara“ javnosti, ali su itekako bitni. To je financiranje prehrane u školama za djecu iz socijalno ugroženih obitelji, financiranje pomoćnika u nastavi, humanitarnih paketa, pomoć osobama starijim od 65 godina, Zaželi – program zapošljavanja žena…

-Svaki od tih projekata na svoj način podiže standard života u Virovitici i olakšava građanima svakodnevicu. Nakon obnove Palače i Dvorca Pejačević, zaokružena je kulturno-povijesna jezgra u centru grada, a Virovitičani mogu uživati u novoobnovljenom Franjevačkom parku ispred crkve sv. Roka. Ove godine nam nakon godina i godina očekivanja kreće uređenje turističkog bisera. Grad u suradnji s Hrvatskim vodama ove godine kreće s izmuljivanjem, a nakon toga u planu je uređenje vodnog režima za zaštitu od poplava, kasnije i turistički sadržaj za sve generacije- navode iz Grada.

I na kraju, najveći i najvažniji prometno-gospodarski projekt, ne samo za Viroviticu, već i ovaj dio Hrvatske je brza cesta do Zagreba. U travnju ove godine su nakon više od 30 godina napora za izgradnjom iste otvoreni radovi na izgradnji Etape 3 Dionice Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje, a za Viroviticu je ta cesta, osim kraćeg puta do Zagreba, važna i zbog razvoja gospodarstva te stavljanja u punu funkciju poduzetničkih zona grada Virovitice, osobito megazone Zapad II koja se prostire na 359 hektara i trenutno je najveća u RH.

– Kada se osvrnemo unatrag, ono na što smo posebno ponosni i što je u konačnici definitivno bila kruna našeg rada i pokazatelj koliko se ulaže na području grada Virovitice, jest prestižno priznanje koje je te, 2021. godine stiglo u Viroviticu. Naime, drugu godinu zaredom tada smo proglašeni prvakom u RH u povlačenju sredstava iz EU fondova. To je priznanje za naš zajednički rad – rad gradske Uprave, Razvojne agencije VTA te naših tvrtki i institucija, ali i dokaz da radimo dobro i da naši projekti doprinose razvoju i kvaliteti života u našoj Virovitici. Osobito sam sretan jer je to prepoznato i na nacionalnom nivou, a do prije nekoliko godina o tome nismo mogli niti sanjati – rekao nam je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.

Cres: Nastoje osigurati najviše standarde i zadovoljili potrebe različitih dobnih skupina

Grad Cres poziciju u Top 10 naše analize zaslužio je „per capita“ izdvajanjem za kvalitetu života koje je u 2021. po stanovniku iznosilo 3.390,32 kuna.

Cres zauzima površinu od gotovo 300 četvornih kilometara na kojem se smjestilo manje od 3.000 stanovnika, stoga je vrlo zahtjevan zadatak svima njima osigurati kvalitetne uvjete za život. Da u tome uspijeva govore podaci iz popisa stanovništva prema kojem je broj otočana u razdoblju između dviju popisa smanjen značajno manje od hrvatskog prosjeka.

Niz je projekata, programa i mjera koje spadaju u proračunska izdvajanja za usluge unapređenja stanovanja i zajednice na što je Grad Cres 2021. godine izdvojio više od 6,5 milijuna kuna. Najviše se i tu izdvaja na kontinuirano održavanje nerazvrstanih cesta (na području Grada Cresa ih ima 2.200 kilometara), javnih i zelenih površina, igrališta, groblja i spomenika, u promatranoj godini u te je svrhe utrošeno 4,3 milijuna kuna. Gotovo milijun kuna uloženo je udrugu fazu uređenja parkirališta u Martinšćici, a pola milijuna u održavanje i proširivanje mreže javne rasvjete otoka. Značajna sredstva izdvajaju se za razne komunalne usluge, kao što su odvoz komunalnog otpada, sterilizacije i kastracije mačaka ili deratizacija i dezinsekcija.

U pomorsko dobro uloženo je 257.000 kuna kroz sanacije obalnih zidova i postavljanja psiholoških barijera na kupalištima, a gotovo jednako toliko u zaštitu standarda u selima u kojima živi relativno malen broj ljudi, ali Grad im nastoji omogućiti jednake uvjete života kao i drugdje na području otoka Cresa. U tekuće i investicijsko održavanje poslovnog i stambenog prostora uloženo je oko 330.000 kuna, a potpuno su obnovljeni sanitarni čvor, kuhinja i kotlovnica u zgradi gradske uprave čime se značajno doprinijelo energetskoj učinkovitosti sustava.

– Ove suhoparne brojke samo djelomično mogu pokazati kako se u Gradu Cresu trudimo svojim građanima osigurali najviše standarde te zadovoljili potrebe različitih dobnih skupina, od vrtićke djece do umirovljenika. Iako smo turističko mjesto smatram da se kao gradska administracija prvenstveno trebamo fokusirati na podizanje kvalitete života svojih stanovnika kako bi onda mogli i svojim gostima pružiti ugodno mjesto za odmor – zaključuje gradonačelnik Cresa, Marin Gregorović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. travanj 2024 02:38