Europska komisija odgodila je odluku o mogućim carinama na kineska električna vozila za razdoblje nakon izbora pa se nekoliko dana nakon što smo doznali tko će nas predstavljati u Europskom parlamentu to pitanje ponovo aktualiziralo. Politico piše da je zaključak istrage o kineskim subvencijama proizvođačima električnih vozila vrlo blizu pa Peking upozorava kako neće mirno gledati razvoj situacije. Uvede li EU carine na njezine električne automobile, Kina će povećati svoje namete za uvoz europskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Prvi će se na udaru naći svinjetina i mliječni proizvodi - dvije vrste hrane kojih je Kina prošle godine uvezla u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi eura, što je četvrtina izvoza prehrambenih proizvoda i dva posto ukupnog izvoza.
"Kinesko tržište je ključno za europski sektor svinjskog mesa. Prvi razlog je veličina zemlje: kinesko tržište je toliko veliko da ga nitko ne može zanemariti. Drugo, u Kini možemo prodavati proizvode koji se na unutarnjem tržištu praktički smatraju otpadom", rekao je Joris Coenen, menadžer u belgijskom Uredu za meso, koji je zadužen za koordinaciju izvoza. Dok ih zapadni potrošači ne jedu, u Kini se iznutrice, njuške, uši i repovi mogu prodati skuplje od šunke i buta.
Uzme li se u obzir i to da svinjsko meso kupuju 1,4 milijarde Kineza, što je više od ostatka Azije i Afrike zajedno, jasno je zbog čega prijetnja te azijske zemlje o povećanju nameta nije bezazlena. Slika je ipak nešto pozitivnija uzme li se u obzir da trenutačno samo desetina europske svinjetine napušta Stari kontinent.
Prema podacima Politica, izvoz svinjskog mesa prema Pekingu je 2020. premašio sedam milijardi eura. Prošle godine se zbog afričke svinjske kuge i krize troškova života (zbog koje ljudi jedu manje mesa) ta vrijednost više nego prepolovila na ispod tri milijarde eura. Europska komisija očekuje da će se, bez obzira na to hoće li Kina povećati namete ili ne, taj broj nastaviti smanjivati. Problem nastaje i zbog toga što jeftinije brazilsko i američko meso već smanjuju europske marže.
Proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda su u nešto boljoj poziciji jer je s godinama izvoz u Kinu postao manje značajan. Primjerice, ta zemlja kupuje samo 0,6 posto maslaca proizvedenog u Europskoj uniji i 0,3 posto sira.
Kategorija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koju EU najviše šalje u Kinu su prerađene žitarice (poput brašna i škroba), dok su neprerađene žitarice (poput pšenice i kukuruza) četvrte po veličini. Vrijednost njihova izvoza je prošle godine činila četiri milijarde eura. Peking pak želi finalizirati svoju gotovo potpunu samodostatnost u žitaricama, s prvim "zakonom o sigurnosti hrane" koji je stupio na snagu prošlog tjedna. Strategija se temelji na umjerenom uvozu te korištenju znanstvenog i tehnološkog napretka za povećanje proizvodnje.
Prema podacima Glavne uprave Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, Kina je treći najveći uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije, nakon Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Konkretno, na Kinu otpada 6,4 posto izvoza tih proizvoda, na SAD gotovo dvostruko većih 12 posto, a na Ujedinjeno Kraljevstvo 22,6 posto.
Zbog pada obujma trgovine, do kojeg je došlo s godinama, veći nameti mogli bi stvoriti manji pritisak na Europu nego što se Kina nada. Posebno ako izvoz svinjetine ne bude ugrožen.
Moguće uvođenje carina na kineske električne automobile uslijedit će nakon istrage o kineskim subvencijama proizvođačima električnih vozila koju je Europska komisija pokrenula 4. listopada prošle godine. U posebnom su fokusu BYD (najveći proizvođač), državni SAIC i Geely, u čijem je vlasništvu i švedski Volvo, a Povjerenstvo provjerava jesu li dobili državne potpore koje su narušile tržište električnih vozila. Europski proizvođači električnih vozila trenutačno teško mogu konkurirati jeftinijim kineskim vozilima.