U Hrvatskoj 59 posto građana ima osnovne digitalne vještine, što je nešto više od europskog prosjeka. IT sektor zapošljava oko pet posto radne snage, no većinu i dalje čine muškarci. Tehnološke edukacije provodi tek svaka peta hrvatska kompanija, po korištenju umjetne inteligencije smo na sredini ljestvice EU s 12 posto, a jake lozinke i druge sigurnosne mjere još uvijek nisu svima standard.
Europska unija ubrzano grabi prema digitalnoj budućnosti, no najnovija publikacija Eurostata "Digitalizacija u Europi 2025." otkriva da mnogi građani i poduzeća još uvijek kaskaju za ambicioznim ciljevima Digitalnog desetljeća 2030. Riječ je o strateškom planu kojim EU želi unaprijediti digitalne vještine i infrastrukturu diljem kontinenta.
Jedan od ključnih ciljeva Europske komisije je da do kraja desetljeća 80 posto odraslih ima barem osnovne digitalne vještine. Ipak, u 2023. godini je taj prag dosegnulo tek 56 posto građana, iako čak devet od deset njih koristi internet barem jednom tjedno. Najuspješnije su Nizozemska (83 posto) i Finska (82 posto) dok najlošije rezultate bilježe zemlje s manjim ulaganjima u obrazovanje i tehnologiju. Hrvatska je tri postotna boda iznad prosjeka Unije.
PROČITAJTE VIŠE Treba li Hrvatska razviti vlastitu umjetnu inteligenciju zbog zaštite nacionalnog identiteta?
Još jedan važni cilj je dosegnuti brojku od deset milijuna zaposlenih IT stručnjaka, no prošle godine Europa je bila tek na pola puta - otprilike pet posto ukupne radne snage čine IT stručnjaci, jednako kao i u Hrvatskoj. U ovom sektoru i dalje dominiraju muškarci, koji čine čak 81 posto zaposlenih, dok Estonija prednjači po udjelu žena, ima ih 28 posto.
EU je zadala još dva velika cilja za digitalnu transformaciju poduzeća do 2030. - barem 90 posto malih i srednjih tvrtki treba dostići osnovnu razinu digitalne zrelosti, a 75 posto tvrtki bi trebalo koristiti računarstvo u oblaku, veliku analizu podataka ili umjetnu inteligenciju. Šest godina prije roka, prosječan udio tvrtki koje su dosegnule osnovnu razinu digitalnog intenziteta iznosi 74 posto.
U 2023. godini 45 posto europskih tvrtki koristilo je cloud-usluge - isti udio bilježi i Hrvatska - dok je 13 posto koristilo umjetnu inteligenciju, najčešće za analizu jezika, generiranje sadržaja i automatizaciju procesa. Najdalje su otišle Danska, Švedska i Belgija dok je Hrvatska sa svojih 12 posto u sredini ljestvice. Na začelju su Poljska i Bugarska sa svega šest posto.
Osim što sve više tvrtki koristi napredne tehnologije, sve su svjesnije da nije dovoljno samo uvesti nove alate. Važno je i osposobiti zaposlenike za njihovo korištenje. Ipak, u 2024. godini tek je svaka peta kompanija u EU provodila takve edukacije. Značajne su razlike ovisno o veličini tvrtke - dok u velikim poduzećima edukacije provodi 73 posto njih, u malima i srednjima (kojih je ujedno najviše) taj udio iznosi tek 21 posto. Hrvatska je u toj kategoriji dva postotna boda ispod europskog prosjeka.
Digitalizacija, međutim, nosi i sve ozbiljnije sigurnosne izazove. Više od petine tvrtki prijavilo je neki oblik sigurnosnog incidenta, najviše u Finskoj i Poljskoj. Dobra vijest je da čak 93 posto njih koristi barem neku sigurnosnu mjeru, no tek tri od pet redovito educiraju zaposlenike o sigurnosnim praksama. Hrvatska i ovdje zaostaje po korištenju jakih lozinki (71 posto naspram europskih 84) i kontroli pristupa mreži (59 naspram 65 posto) dok je udio onih koji sigurnosnu kopiju podataka pohranjuju na odvojenu lokaciju u skladu s prosjekom EU.
Digitalizacija ne mijenja samo poslovanje nego i svakodnevicu građana. Sve više ljudi koristi internet za komunikaciju, bankarstvo, čitanje vijesti ili traženje zdravstvenih informacija. Usluge e-uprave koristi 47 posto građana EU dok su Danska, Finska i Cipar vodeći po udjelu onih koji se digitalno povezuju s javnom upravom - u Danskoj čak 98 posto građana koristi te kanale.
U Hrvatskoj je društvene mreže u posljednja tri mjeseca koristilo 73 posto građana, a internetsko bankarstvo 74 posto. Između 80 i 90 posto Hrvata koristi internet za svakodnevnu komunikaciju, a devet od deset i kao glavni izvor informacija o raznim proizvodima i uslugama. E-trgovina također nezaustavljivo raste - 77 posto građana EU danas kupuje online, što je gotovo 20 postotnih bodova više nego prije deset godina. Najčešće se kupuje odjeću, pretplate na streaming servise i elektroniku, a gotovo četvrtina poduzeća barem dio prihoda ostvaruje putem internetske prodaje.
Komentari (0)
Komentiraj