Umjetna inteligencija ubrzano mijenja građevinski sektor, od idejnog projekta do izvedbe. Rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji objeručke se prihvaćaju radi povećanja produktivnosti, smanjenja troškova i veće sigurnosti. Multinacionalne tvrtke za savjetovanje u upravljanju predviđaju da bi, boljim planiranjem i upravljanjem resursima, UI do 2030. godine mogla podići produktivnost i do 50 posto te smanjiti troškove projekata za 10-15 posto. No, UI utječe i na rješavanje sporova u građevinarstvu.
Više od 180 stručnjaka uključenih u građevinske projekte, u području pripreme i upravljanja ugovorima o građenju, raspravljalo je na Trećoj godišnjoj regionalnoj konferenciji o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova - Sporovi u građevinskim projektima, 6. i 7. listopada u Dubrovniku. Inženjeri, izvođači radova, korporativni pravnici u građevinskim i inženjerskim tvrtkama, odvjetnici specijalizirani za ugovore o građenju, miritelji, arbitri, projektni menadžeri, predstavnici financijskih institucija, kao i javnih tijela uključenih u postupke javne nabave, i ove godine su se okupili u Dubrovniku kako bi razmijenili informacije i iskoristili priliku za umrežavanje na skupu u organizaciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore (HGK), u suradnji s ICC Dispute Resolution Services.
U arbitražama se rješavaju sporovi obimne dokumentacije i visoke vrijednosti, ili kako kaže prof. dr. Mohamed Abdel Wahab, profesor međunarodne arbitraže, međunarodnog privatnog prava i engleskoga ugovornog prava na Sveučilištu u Kairu, spori se oko "giga potraživanja" izraženih u milijardama. S iskustvom u brojnim složenim građevinskim sporovima visoke vrijednosti, kao još jedan argument u korist arbitraža u odnosu na klasične sudske sporove navodi stručnost arbitara upravo u polju građevinarstva. Istodobno ukazuje na rastuće izazove.
- Kod građevinskih sporova, u pitanju je mnogo novca i stoga se mnogo potroši na savjetničke i druge troškove. Usto, vrijeme je novac. Ako arbitraža traje dvije godine, ne manje od 18 mjeseci, a u ekstremnim slučajevima i do deset godina, računajte koliko je još novca izgubljeno protokom vremena. Arbitraže postaju sve skuplje, dugotrajnije i krute, do mjere u kojoj se uistinu postavlja pitanje hoće li u nadolazećim godinama odgovarati svojoj svrsi. Morali bismo se suočiti s istinom - arbitraže jesu uspješne i ostaju vodeći način rješavanja sporova u građevinarstvu, ali postoje izazovi i problemi vezani uz njih. Iako statistike ukazuju na to da arbitraže ‘cvjetaju‘, one ne pokazuju čitavu sliku. Razvojem umjetne inteligencije ovo područje djelovanja postaje podložno ugrozi, što će utjecati na ljude, proces i proizvod. Dakle, u ‘igru‘ ulazi posve druga pojava i sada je neophodno pronaći najbolji mogući način suočavanja s izazovima kako bi građevinske arbitraže nastavile služiti interesima korisnika te kako bi se omogućilo napredovanje građevinskog sektora - pojasnio je prof. Wahab.
Iznosi podatak kako 78 posto članova uprava smatra da će prednosti umjetne inteligencije nadmašiti rizike. Prof. Wahab je okupljenim sudionicima u dubrovačkom hotelu Excelsior predstavljen kao jedan od vodećih svjetskih arbitara i arbitražnih praktičara, koji je mnogo prije ostalih u ovom području predvidio utjecaj umjetne inteligencije na poslove u građevinskoj industriji. Uz nju se vežu brojni rizici poslovanja, osobito porast troškova, nedostatak radne snage i nepredvidive okolnosti zbog kojih se pomiču rokovi izgradnje. Stoga je podjela rizika tema koja neophodno okuplja za stol investitore i izvođače radova.
- Sporovi se najčešće svode na pitanja produljenja roka dovršetka i naknadnih troškova koji mogu biti prouzročeni različitim čimbenicima, od projektne dokumentacije, predaje zemljišta, ishođenja dozvola, pa do nepredvidivih okolnosti kao što su pandemija koronavirusa, iznenadno povećanje cijena, poteškoće u lancu opskrbe sirovinama ili nedostatak radne snage. Arbitraže u građevinskim sporovima su sve više zastupljene, a posebno tamo gdje se ugovara FIDIC oblik ugovora - kaže mr. sc. Jasminka Čorda Truhar, predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za arbitražu i ARS, članica Međunarodnog arbitražnog sudišta ICC-ja za Hrvatsku te partnerica u odvjetničkom uredu Hanžeković & Partneri.
Uz Pelješki most i Most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku, FIDIC oblik ugovora je korišten za izgradnju kopnenog dijela LNG terminala, izgradnju čitave mreže autocesta u Hrvatskoj te aktualne velike projekte aglomeracije, koje financira Europska unija. Takav oblik ugovora potiču financijske institucije, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, kao i fondovi EU, kazala je Čorda Truhar. Dodala je kako skup u Dubrovniku, s obzirom na veliki broj sudionika, kvalitetu govornika i programski sadržaj, doprinosi razjašnjavanju mogućih spornih pitanja u području rješavanja sporova u građevinskim predmetima, mogućnostima korištenja alternativnih načina rješavanja sporova, vijeća za sporove, a onda i arbitraža.
OKVIR
- Konferencija u Dubrovniku postala je platforma za domaće, ali i međunarodne stručnjake u području građevinske arbitraže. O važnosti ove teme govori i statistika ICC-ja, prema kojoj se više od 40 posto sporova u prošloj godini odnosi na građevinske. Arbitraža prema ICC pravilima omogućuje upravo ono što je u građevinskim sporovima presudno - brzinu, fleksibilnost, odabir arbitara iz redova stručnjaka koji razumiju građevinsko područje te prilagodbu, ovisno radi li se o manje ili više složenim slučajevima. Međunarodna trgovačka komora daje institucionalni okvir i jamči poštivanje pravila na globalnoj razini - izjavila je Marina Rožić, glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore i ICC-ja Hrvatske.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....