Do kraja kolovoza ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU raspisat će prvi poziv za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora otkako se povlači novac iz fondova Europske unije.
Proizvodnja energije iz mora korištenjem valova, plime i oseke, kao i specijalnih dizalica topline s morskom vodom, u povojima je i u samoj Europskoj uniji, ali je, uz vjetroelektrane, solare i vodik, prepoznata kao jedno od rješenja u aktualnoj zelenoj tranziciji EU.
Značajan potencijal
- Republika Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno za primjenu tehnologija morske vode. Jedno od rješenja koje bi moglo biti posebno primjenjivo na Hrvatsku, zbog duge obale, odnosi se na sustave dizalica topline s morskom vodom ili SDTMV sustave - navodi se u prijedlogu javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, koje je odlučilo u ovoj fazi poticanja proizvodnje energije iz mora podupirati samo projekte dizalica topline s morskom vodom. Naime, iako u lepezi proizvodnje energije iz mora postoji više spomenutih tehnologija, država je procijenila da bi najviše interesa moglo biti za dizalice, odnosno, kako se navodi u pozivu, za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora u priobalju.
- Budući da razina razvoja morskih tehnologija u Hrvatskoj nije visoka, uzet će se u obzir samo SDTMV, sustavi dizalica koje pružaju općenito stabilan i neprekidan izvor grijanja i hlađenja morskom vodom koja djeluje kao stabilan i pouzdan toplinski izvor i ponor. Iako mogu postojati visoki investicijski troškovi, pilot-projekt treba istražiti - stajalište je Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. U svakom slučaju, prema sadržaju poziva, očekuje se da bi se s pripadajućim projektima mogli prijaviti, među ostalim, općine i gradovi u priobalju.
- Objavljen poziv za dostavu projektnih prijedloga pokazuje da potencijal i interes za proizvodnju energije iz mora postoje, no niti u ovom slučaju se ne radi o sustavnom rješenju – ocjenjuje stručnjak s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva I brodogradnje Goran Krajačić. Sustavna rješenja, kaže naš sugovornik s FESB-a, podrazumijevaju olakšanje ugradnje postrojenja kroz, navodi Krajačić, jasno definiranje koncesija i koncesijskih naknada za zahvate morske vode ili olakšanje izrade studije utjecaja na okoliš za pojedina tipska rješenja.
- Primjena sustava dizalica toplina velikih snaga za iskorištavanje energije mora kojim bi se grijali i hladili veliki centralizirani toplinski sustavi kao što je to prisutno u svjetskim metropolama sigurno bi dalo najbolje rezultate. No dok se resorna ministarstva, gradske vlasti i druge institucije ne okrenu poticanju takvih rješenja i najavljeni poziv za promicanje individualnih sustava je vrlo korisno sredstvo za promicanje čiste energije – zaključuje Krajačić. Upitan gdje je Hrvatska u odnosu na ostale članice Europske unije po pitanju prizvodnje iz energija mora, naš sugovornik s zagrebačkog FESB-a skreće pozornost na podatak da je još osamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađeno niz postrojenja tog tipa od Istre do Dubrovnika.
- Uspješna primjena pokazala se u hotelima Le Meridien Lav iz Podstrane, Parentium iz Poreča kao i Kneževog dvora u Dubrovniku, a ugrađena rješenja prate ona u drugim zemljama EU i svijetu. Vrlo uskoro se očekuje i otvaranje postrojenja u bolničkom kompleksu Thalassotherapije iz Crikvenice – navodi Krajačić. Govoreći o projektima usmjerenim na iskorištavanje energije mora koji su u tijeku, ističe projekte BLUE DEAL ili COAST ENERGY koji, napominje, ukazuju na interes znanstveno istraživačkih institucija i investitora za projekte iskorištavanja toplinske energije mora.
- Modularna izvedba postrojenja omogućava korištenje za potrebe grijanja i hlađenja obiteljskih kuća, hotela, bolnica, sportskih kompleksa te zgrade kulturne baštine i javne namjene – napominje Krajačić.
Prema dostupnim podacima, tehnologija proizvodnje iz energije mora već se koristi na više lokacija u priobalju, a trenutno na njezinoj primjeni, među ostalim, radi Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) u suradnji s Gradom Porečom. Riječ je projektu ugradnje sustava dizalica topline s morskom vodom za zgradu porečke gradske uprave. U neposrednoj blizini zgrade, prema podacima IRENA-e, nalazi se još nekoliko javnih zgrada koje je moguće povezati na zajednički krug distribucije morske vode kao osnovnog izvora toplinske energije te na takav način izgraditi okolišno neutralan i financijski učinkovit sustav grijanja i hlađenja dijela grada Poreča.
- Projekt ulazi u posljednju provedbenu fazu, u kojoj predstoji izrada projektno tehničke dokumentacije kojom će se obuhvatiti rekonstrukcija postojećeg sustava grijanja i hlađenja na konvencionalna goriva, sustavom s dizalicom topline – poručili su nam iz gradske uprave Poreča, n najavljujući kako će pri dovršetku ove investicije osloniti i na dostupne mehanizme sufinanciranja, kako nacionalnih, tako i fondova Europske unije. Na pitanje kako su se odlučili za primjenu proizvodnje iz energija mora, u gradskoj upravi Poreča kažu kako se zgrada nalazi neposredno uz morsku obalu, ali, dodaju, ima i status zaštićenosti kao dio kulturno-povijesne cjeline Grada Poreča. - Zgrada gradske palače idealan je kandidat za izradu projektno tehničke dokumentacije ugradnje obnovljivog izvora energije, dizalice topline morska voda/voda Ovim projektom. Grad Poreč, u suradnji s IRENA-om nastavlja graditi suradnju, unapređivati kvalitetan i konstruktivan dijalog s predstavnicima konzervatorske struke, te ovoga puta uz pomoć uporabe energije mora, tzv. 'plave energije' nastoji povećati razinu energetske učinkovitosti u zgradama kulturne baštine – napominju u porečkoj gradskoj upravi.
Osim gradskih i općinskih uprava u priobalju, tehnologiju proizvodnje iz energije mora, sudeći prema iskustvima iz Italije koja su prezentirana na skupovima IRENA-e, mogle bi koristiti luke i marine s opcijom isporuke viškova energije u mrežu. U slučaju luke u Anconi, prema istome izvoru, planira se ugradnja 50 uređaja koji bi zauzimali 200 m obalne linije. Investicija vrijedna 670 tisuća eura imala bi period povrata od devet godina uz godišnju proizvodnju 670 tisuća kilovatsati električne energije.
U svakom slučaju, zainteresiranim domaćim znanstvenicima i investitorima na raspolaganju je u spomenutome pozivu milijun i pol eura uz minimalna (200 tisuća eura) i maksimalna ograničenja povučenog iznosa od 1,3 milijuna eura po projektu. Udio koji je država spremna sufinancirati u ukupnom budžetu projekta varira od 50 posto za male do 30 posto za velike poduzetnike.
Rok od tri godine
- Uspješno provedeni pilot-projekti proizvodnje energije iz mora također bi povećali kapacitete i vještine dobavljača i programera te posljedično pridonijeli nižim troškovima instalacija SDTMV-a u budućnosti - ističe se u pozivu Ministarstva.
Sufinancira se sama priprema projekta, promidžba i upravljanje njime, a planirano je da se pripadajući ugovori o projektima koji su dobili sufinanciranje potpišu najkasnije u svibnju iduće godine uz obvezu da se povučeni novac iskoristi do travnja 2024.