Udio stambenih kvadrata koje su kupili stranci: Evo tko kupuje više od 40 posto nekretnina u Istri

Interes za kupnju stanova i kuća u Hrvatskoj nisu poremetili ni pandemija, ni potres, potražnja je i dalje velika, a cijene nekretnina dosegle su rekordnu razinu. Na kraju prošle godine u Zagrebu su bile 5,9 posto veće nego godinu dana ranije, na Jadranu šest posto, a u ostatku Hrvatske 8,9 posto. Najveći pritisak na rast cijena, pokazuje analiza HNB-a, u kontinentalnoj Hrvatskoj imali su subvencionirani krediti preko APN-a, dok na Jadranu izrazito stabilnu potražnju drže strani kupci. Njihov interes za stambenim prostorima gotovo je isključivo koncentriran u priobalnim županijama, s velikim udjelom turističke djelatnosti, gdje čini otprilike četvrtinu svih transakcija. Nije se znatnije mijenjao ni u pandemijskoj 2020. godini, tek se blago smanjio, s 28 na 25 posto. Podaci pokazuju da najviše nekretnina kupuju Nijemci, Austrijanci i Slovenci, a njihova zastupljenost u ukupnom broju transakcija znatno je veća na dijelu jadranske obale koja je geografski bliža njihovim zemljama, i do kojih relativno brzo dolaze osobnim automobilima. Tako se u Istri 40 posto svih kupnji lani odnosilo na strance (godinu ranije 45 posto), te oko trećine u Primorsko-goranskoj županiji.

Kupuju li hrvatski državljani nekretnine izvan županije prebivališta? Na potražnju za nekretninama, navodi HNB, mogu utjecati i investicijske kupnje, koje su često povezane s međužupanijskim transakcijama. Tako nekretnine u Zagrebu kupuju stanovnici priobalnih županija, sa svrhom diversificiranja izvora prihoda, a tijekom pandemije pojavio se i pojačan interes za vikendice u Lici ili Gorskom kotaru. Tako nekretnine u zagrebačkoj regiji, osim dominantnih "domaćih" kupaca, u prosjeku kupuje oko 6 posto onih s prebivalištem na Jadranu, i isto toliko s prebivalištem u ostalim županijama. S druge strane, otprilike 15 posto nekretnina u priobalnim županijama kupuju građani s prebivalištem u zagrebačkoj regiji te oko 8 posto s prebivalištem u regiji "ostalo". Te sklonosti kupnji i "uzorak transakcija" nisu se znatnije promijenile ni tijekom pandemije, barem ne u smislu da su građani Zagrebačke i priobalnih županija počeli masovnije kupovati nekretnine u ostatku Hrvatske. Ipak, pandemija je donekle utjecala na strukturu potražnje, potičući interes za nekretnine izvan središta većih gradova. Povijesno niske kamatne stope, sasvim sigurno, i dalje su glavni uzrok povećanom ulaganju u kuće i stanove.