Dekarbonizacija industrije

U zeleni cement budućnosti dva vodeća domaća proizvođača investiraju 637 milijuna eura

Proizvođači cementa iz Hrvatske i ostalih članica EU očekuju da će nestati nelojalna konkurencija za uvezeni cement, koji nema troškove za CO₂

Tvornica cementa Koromacno kod mjesta Rasa na istočnoj obali Istre

 Dusko Marusic/Cropix

Dekarbonizacija cementne industrije velik je trend u proizvodnji građevinskog materijala, koja je pod velikim pritiskom smanjivanja ugljičnog otiska. Na samom kraju 2022. godine postignut je dogovor svih ključnih institucija Europske unije o detaljima mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (Carbon Border Adjustment Mechanism, CBAM) koje trebaju provesti zemlje članice, a što obuhvaća industrije čelika i željeza, cementa, električne energije i mineralnih gnojiva. Cilj je te direktive spriječiti curenje ugljika tako što bi se uvoz određenih skupina proizvoda iz zemalja izvan EU i EFTA-e podvrgnuo porezu na ugljik.

Proizvođači cementa iz Hrvatske, kao oni iz ostalih članica EU, očekuju da će ovom direktivom nestati nelojalna konkurencija za uvezeni cement, koji nije opterećen troškovima za CO₂, u Europsku uniju. Prijelazno razdoblje za CBAM počelo je krajem prošle godine, pa uvoznici iz zemalja EU moraju podnositi tromjesečna CBAM izvješća. Navodit će svoj uvoz CBAM proizvoda, kao i emisije ugrađene u uvezene proizvode. Predlaže se da takve emisije uključuju izravne i neizravne emisije koje se javljaju tijekom procesa proizvodnje uvezene robe. Izvještavanjem su za cementnu industriju postavljeni pragovi emisija stakleničkih plinova za klinker i cement. Spremnost domaće industrije na zahtjevnije izvještavanje ovisi o tome kolike su im obveze bile do sada i kako se pripremaju za nove obveze.

Velike tvrtke koje su već uključene u EU ETS sustav prate vezane propise i već dugi niz godina unapređuju svoje procese i tehnologije kad je riječ o emisijama ugljika. S druge strane, kompanije koje dosad nisu sudjelovale u sustavu suočit će se s izazovom i trebale bi se početi pripremati. Razina informiranosti poduzetnika vjerojatno ovisi o njihovoj povezanosti s raznim udruženjima koja se bave ovom tematikom.

Hrvatska ima cementare na tri lokacije, a ako uzmemo i pulsku cementaru, koja proizvodi specijalni cement, onda je riječ o četirima lokacijama. Međutim, te cementare ne mogu se nazvati konkurencijom s obzirom na to da je poznato da se građevinski materijal zbog visokog udjela troškova transporta ne isplati plasirati na veće udaljenosti. Cestovno, to bi bile udaljenosti do 200 kilometara. Tako da se tržišta vrlo malo preklapaju.

Cementare koje posluju i proizvode u Hrvatskoj odlično su pripremljene za nadolazeće razdoblje dekarbonizacije te će sve koje rade na teritoriju Hrvatske u kraćem ili duljem razdoblju početi proizvoditi takozvani zeleni cement. Osim značaja za okoliš, dekarbonizacija je ozbiljan posao. Zato smo prilikom razvijanja takvih projekata, a razvijaju ih sve kompanije koje imaju cementare u Hrvatskoj, svjedočili i svjedočimo i snažnoj aktivnosti lobiranja. Pogotovo svjedočimo aktivnostima lobista prilikom osiguranja bespovratnih sredstava za financiranje takvih projekata. Za sve projekte ima mjesta i za njihovu realizaciju i podršku potrebna je i ozbiljnija aktivnost Vlade i državnih institucija.

Projekt CO2NTESSA Nexe grupe

Našička Nexe grupa u suradnji s njemačkom korporacijom ThyssenKrupp razvija projekt CO2NTESSA, vrijedan 400 milijuna eura. Vlada RH je taj projekt proglasila strateškim.

Projekt CO2NTESSA Nexe grupe i ThyssenKruppa podrazumijeva modifikaciju procesa proizvodnje klinkera na bazi tehnologije Oxyfuel druge generacije, najekonomičnijeg dugoročnog rješenja za potpuno uklanjanje emisija CO₂.

- Radi se o našem novom i dosad najvećem projektu, kojem je cilj implementacija ugljično neutralne i troškovno efikasne proizvodnje cementa u razdoblju od 2029. godine. Implementacijom ovog projekta pokazat ćemo da je ugljično neutralna proizvodnja moguća i, što je još važnije, troškovno konkurentna, što će biti pokazatelj i za ostale emitere u RH i EU. Stoga je projekt izuzetno važan za hrvatsko i njemačko gospodarstvo jer će omogućiti daljnju primjenu i unapređenje tehnologije i znanja u području dekarbonizacije industrije, jer ova tehnologija omogućava smanjenje emisija CO₂ do 100 posto, što znači ugljično neutralnu proizvodnju - ističe Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe, koji dodaje da je to jedan od rijetkih u EU koji ima efikasno rješenje zbrinjavanja uhvaćenog CO₂ transportnim cjevovodom do lokacije Bockovci 1, gdje će se CO₂ utiskivati u ležište - slani akvifer. Kapaciteti ležišta za utiskivanje CO₂ dovoljni su ne samo za nas nego i za tvornice emitere iz šire regije.

- Projekt CO2NTESSA vrlo je opsežan i složen projekt CO₂ neutralne i troškovno efikasne proizvodnje cementa koji smo osmislili u suradnji s našim partnerima. Međutim, unatoč izazovnim rokovima za njegovu prijavu na Inovacijski fond, uspjeli smo u tome. Projekt je pozitivno ocijenjen uz preporuku za tehničku podršku od strane EIB-a. Zadovoljni smo jer smo u ovoj fazi ostvarili cilj - prepoznat je ogroman potencijal ovog projekta, kako bi on uz ponuđenu tehničku pomoć u sljedećoj fazi dobio zeleno svjetlo, odnosno sredstva za njegovu realizaciju. Zahvaljujemo svima koji su svojom dosadašnjom podrškom pridonijeli da projekt CO2NTESSA postane polazište za stvaranje čvorišta za upravljanje ugljičnim dioksidom na području šire regije i tako utječe na važan segment u ostvarenju plana zelene tranzicije Europske unije - pojašnjava Ergović.

image

Ivan Ergović

Damjan Tadic/Cropix

U sljedećem koraku Europska komisija šalje prijedlog za tehničku podršku Europskoj investicijskoj banci, koja taj prijedlog razmatra. U taj proces uključena su i resorna ministarstva hrvatske Vlade, s ciljem daljnje podrške ovom projektu. - Sukladno toj proceduri, vjerujemo u daljnju podršku svih uključenih u ovaj proces koji će rezultirati sklapanjem ugovora za tehničku podršku s Europskom investicijskom bankom. Sklapanje ugovora očekujemo u listopadu ove godine. Usporedno, Nexe nastavlja s intenzivnim aktivnostima u cilju realizacije ovog projekta te u skladu s tim planiramo od 2029. godine imati proizvodnju cementa bez ispuštanja emisija CO₂ u atmosferu - otkriva Ivan Ergović.

Investicijski projekti Nexe grupe već su nekoliko godina usmjereni u područja s ciljem povećanja energetske efikasnosti, povećanja udjela korištenja alternativnih goriva i općenito tehnološka rješenja koja rezultiraju smanjenjem emisija CO₂. U tim ulaganjima prednjači tvornica cementa Nexe iz Našica, gdje je od 2018. godine u radu postrojenje za korištenje alternativnih goriva.

- Trenutno smo na oko 50 posto supstitucije fosilnih goriva alternativnim gorivima, čime pridonosimo kružnom gospodarstvu i smanjujemo naš ugljični otisak. Investicija u postrojenje za korištenje alternativnih goriva i vezana ulaganja iznosili su 32,6 milijuna kuna, no sva ulaganja posljednjih godina kao jedan od važnih ciljeva imaju povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju; primjerice, tijekom remonta postrojenja 2021. godine uložili smo gotovo 70 milijuna u niz projekata, od kojih su najznačajniji bili rekonstrukcija hladnjaka klinkera i zamjena multiciklonskog otprašivača, ugradnja novog ventilatora rotacijske peći i zamjena plašta rotacijske peći - napominje Ergović.

Ambiciozni klimatski ciljevi

U procesu dekarbonizacije proizvodnje Cemex koristi različite tehnologije koje su već dostupne, kao što je povećanje upotrebe zamjenskih materijala za klinker u finalnom proizvodu, intenzivnija upotreba dekarboniziranih sirovina u proizvodnji klinkera ili maksimiziranje upotrebe čistih izvora energije. Također, radi na implementaciji novih tehnologija poput onih baziranih na vodiku, ali i globalno surađuje s različitim organizacijama i tvrtkama na rješenjima koja osiguravaju poslovanje s niskom razinom ugljika. U svim projektima dekarbonizacije prate se ciljevi Cemexove globalne strategije "Budućnost na djelu". To uključuje smanjenje emisija CO₂ od 40 posto po toni cementa na globalnoj razini i smanjenje od 55 posto u Europi u usporedbi s 1990., smanjenje ugljičnog otiska betona od 35 posto i povećanje upotrebe obnovljive energije na 55 posto.

- Najveći investicijski ciklus u povijesti kompanije usmjeren na podizanje energetske učinkovitosti proizvodnje s ciljem doprinosa dekarbonizaciji poslovanja pokrenut je prije nekoliko godina. Ukupne investicije usmjerene na dekarbonizaciju trenutno iznose oko 35 milijuna eura. Osim toga, prošle je godine završen projekt energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije vrijednosti približno tri milijuna eura, sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u visini od 1,3 milijuna eura. Njegovom realizacijom smanjuje se utrošena energija za proces proizvodnje klinkera u pogonu Sv. Juraj od 4 GWh/g. Dodatno, dio energije proizvodi se u vlastitoj solarnoj elektrani od 1 GWh/g. Ovim projektom, prema emisijskom faktoru proizvodnje električne energije za Republiku Hrvatsku, Cemex smanjuje otisak za više od 1000 tona CO₂ godišnje - ističe Alen Voloder, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska, koji naglašava da su u planu daljnja ulaganja kako bi se unaprijedio tehnološki proces i omogućilo korištenje veće količine biomase kao goriva te kako bi se električna energija proizvodila iz otpadne topline i uz pomoć fotonaponskih panela.

image

Alen Voloder predsjednik uprave tvornice Cemex Hrvatska.

Vojko Basic/Cropix

Krajem prosinca 2023. godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelio je Cemexu ugovore za realizaciju triju projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora sufinancirana sredstvima Modernizacijskog fonda EU. Cemex će tako sagraditi nove sunčane elektrane u tvornicama cementa Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu i Sv. Kajo u Solinu te u zagrebačkom proizvodnom pogonu Podsused, ukupne vrijednosti veće od 5 milijuna eura, od čega je gotovo 3 milijuna eura sufinancirano europskim sredstvima. Također, Cemex radi na projektu kojim bi svoj globalni cilj nulte emisije CO₂ u 2050. dosegnuo već 2030. godine, a time tržištu ponudio i ugljično neutralan cement, što će značajno utjecati i na ugljični otisak svih građevinskih projekata koji koriste Cemexove materijale. No, ulaže se i u osnovno poslovanje te jačanje proizvodnje i strateškog pristupa tržištu; primjerice, u prošloj je godini tvrtka investirala u novi kamenolom, ulagala u pogone te u novu flotu kamiona i cisterni za prijevoz cementa.

Svi projekti usmjereni na dekarbonizaciju ove tvrtke uklapaju se u segment kompanijskog globalnog klimatskog programa "Budućnost na djelu", koji uključuje i razvoj niskougljičnih, a u konačnici i ugljično neutralnih proizvoda. Tako je Cemex još 2020. na brojnim globalnim tržištima lansirao brend Vertua, kao dio opsežnog spektra proizvoda koji uključuje globalno dostupne niskougljične cemente i betone. Takve cemente Cemex nudi i u Hrvatskoj, što znači da se domaći građevinari već sada mogu odlučiti za cemente proizvedene s nižim emisijama CO₂.

Također, osam cemenata ove tvrtke u ponudi od kraja prošle godine posjeduje i certifikate Environmental Product Declaration (EPD) tipa III, neovisno dodijeljene deklaracije koje daju informaciju kupcima o ugljičnom otisku proizvoda tijekom cijelog njihova životnog ciklusa. Cemex je prvi proizvođač građevinskih materijala u Hrvatskoj koji daje ovu vrstu neovisno potvrđene informacije o životnom ciklusu proizvoda svojim kupcima.

Holcimov projekt KOdeCO net zero

Holcimov projekt dekarbonizacije cementa te hvatanja i trajnog skladištenja CO₂ pod nazivom KOdeCO net zero sufinancirat će se putem Inovacijskog fonda Europske unije kao jedan od ukupno osam projekata u općoj kategoriji.

Inovacijski fond EU među najvećim je programima sufinanciranja inovativnih niskougljičnih tehnologija na svijetu, a pokrenula ga je Europska unija kako bi se postigli ciljevi zelenog plana i dekarbonizacije Europe do 2050. godine. Između 239 pristiglih prijava iz svih zemalja članica, fond je ove godine dodijelio više od 3,6 milijardi eura za 41 veliki projekt čiste tehnologije u tri kategorije, uključujući i projekt Holcima Hrvatska vrijedan 237 milijuna eura.

Holcimov projekt dekarbonizacije cementa pod nazivom KOdeCO net zero prvi je i zasad jedini veliki projekt kojeg je Inovacijski fond Europske unije odabrao za sufinanciranje. Koliko je taj natječaj zahtjevan, pokazuje činjenica da je u općoj kategoriji prijavljeno 98 projekata, a samo je njih osam izabrano. Prijavljeni projekti iznosili su čak 12 puta više od ukupnog budžeta te kategorije, koji je iznosio milijardu eura.

image

Dario Vrabec, Holcim

Holcim Hrvatska/

Projekt KOdeCO net zero provodi se u Holcimovoj tvornici cementa u Koromačnu, a prepoznat je zbog inovativnosti i velike mogućnosti širenja ove vrste tehnologije na druge industrije, zbog kvalitetnih partnerstava koja su izgrađena razvojem ovog projekta, a obuhvaća sve potrebne dionike kako bi, kako ističu iz Holcima Hrvatska, prvi u Hrvatskoj i među prvima u Europi ostvario ugljično neutralnu proizvodnju cementa.

- Ovo je izuzetna prilika za Hrvatsku, za hrvatsku industriju, za znanost, za cijeli graditeljski lanac, za svakog od 41 dionika od kojeg smo dobili pismo podrške tijekom osmišljavanja projekta. Holcim je u Hrvatskoj započeo s dekarbonizacijom još davne 1997. godine i dosad smo kroz brojne projekte ugljični otisak našeg cementa smanjili za 35 posto po toni - istaknuo je Dario Vrabec, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska.

Vrabec napominje da je Holcim prvi u Hrvatskoj prestao proizvoditi cement s najvećim ugljičnim otiskom i da kompanija upravo ulaže u ukidanje fosilnih goriva u proizvodnom procesu. - Ovim sredstvima i našim projektom KOdeCO net zero imamo priliku napraviti i zadnji korak u procesu dekarbonizacije - istaknuo je Vrabec.

Julija Škoro, direktorica održivosti tvrtke Holcim Hrvatska, naglašava da su u kompaniji jako ponosni na ovo postignuće te da su po tome prvi i jedini u Hrvatskoj. Osim toga, istaknula je da je natječaj Inovacijskog fonda zahtjevniji od natječaja ostalih fondova.

Najveće svjetske kompanije

Dekarbonizacija je izazov i za najveće svjetske kompanije. Njemački BASF, najveća tvrtka u kemijskoj industriji na svijetu, zadao si je cilj dosezanja potpune klimatske neutralnosti do 2050. godine. Iz kompanije tvrde da su već postigli značajne rezultate. Iako je udvostručio proizvodnju od 1990. godine, BASF je uspio prepoloviti emisiju CO₂. Tijekom razdoblja od 2021. do 2025. očekuju da će kapitalni izdaci od gotovo jednu milijardu eura biti potrebni za razvoj tehnologija niske emisije i njihovu implementaciju u pilot-postrojenjima. U sljedećem petogodišnjem razdoblju, od 2026. do 2030., BASF planira uvesti prve nove tehnologije Carbon Management i ubrzati prelazak na obnovljivu energiju, tako da se očekuje porast kapitalnih izdataka na oko dvije do tri milijarde eura. Tada se očekuju znatno veća ulaganja u gradnju globalnih proizvodnih pogona koji će koristiti nove tehnologije, kao i daljnje povećanje korištenja obnovljivih izvora energije nakon 2030. godine.

- Koristeći zelenu energiju, paru s niskim udjelom ugljika, sirovine na biološkoj osnovi i visoko učinkovite procese, BASF već može ponuditi svojim kupcima određenu količinu proizvoda bez ugljičnog otiska, kao i proizvode s niskim ugljičnim otiskom. Vjerujemo da će potražnja za takvim proizvodima biti velika i da će krajnji potrošači pokrenuti zelenu transformaciju. Stoga nam je cilj biti među prvim tvrtkama koje će ponuditi velike količine proizvoda sa smanjenom emisijom ugljika - pojašnjava Miroslav Brnjak iz komunikacija BASF-a.

EU se nada da će i druge zemlje sada uspostaviti sustave određivanja cijena CO₂. IZ BASF-a tvrde da već dugo podržavaju ideju globalne cijene CO₂, pri čemu uvijek mora biti zajamčena zaštita od curenja ugljika. BASF je također savjetovao druge zemlje o postavljanju njihovih sustava u prošlosti, primjerice Južnu Koreju i Kinu. Što se kemijske industrije tiče, CBAM zasad izravno utječe na BASF samo s proizvodima vezanim uz vodik, amonijak i gnojivo. - Ne podržavamo nikakvo daljnje proširenje opsega CBAM-a na druge proizvode kemijske industrije jer ne vidimo odgovarajuću zaštitu od curenja ugljika koju pruža CBAM - pojašnjava Brnjak, koji dodaje da potrebni okvirni uvjeti, poput dostupnosti jeftine električne energije, zelenog i niskougljičnog vodika te infrastrukture još nisu uspostavljeni, a birokracija i pretjerano detaljna regulacija koče brzo širenje. - Kreatori politika moraju se usredotočiti na ubrzanje tih procesa - poručuje Brnjak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. svibanj 2024 23:59