Točno u podne u zagrebačkoj Palači Dverce, osam država srednje i jugoistočne Europe – Slovenija, Poljska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Sjeverna Makedonija i Hrvatska – svečano je potpisalo Memorandum o razumijevanju u suradnji na razvoju tržišta kapitala. Ministar financija Hrvatske Marko Primorac i njegove kolege (među kojima i slovenski ministar financija Klemen Boštjančić, kao i slovački Ladislav Kamenický) time su otvorili novo poglavlje u regionalnoj financijskoj integraciji, poručeno je okupljenima.
Podršku inicijativi pružila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Još krajem prošle godine burze osam zemalja potpisale su međusobni memorandum i započele intenzivnije aktivnosti, a u svibnju je hrvatsko Ministarstvo financija organiziralo ministarski sastanak u Londonu, na marginama godišnje skupštine EBRD-a. Nakon toga usuglašen je tekst Memoranduma koji je danas potpisan u Zagrebu. Sjedište od kuda će se koordinirati aktivnosti bit će također u glavnom gradu Hrvatske.
"Ujedinjavanjem malih tržišta, usklađivanjem pravila i postupaka, stvorit ćemo privlačnije uvjete za međunarodne investitore. Time možemo povećati likvidnost, privući inozemni kapital, diversificirati bazu ulagača i pozicionirati se na karti globalnih financijskih investitora.Već godinama se suočavamo s činjenicom da su naša tržišta kapitala, osobito u državama istočne i jugoistočne Europe, fragmentirana različitim pravilima trgovanja, različitim platformama, infrastrukturama i valutama. U takvim okolnostima teško je ostvariti prekograničnu suradnju i trgovinu. " kazao je novinarima nakon potpisivanja ugovora hrvatski ministar i potpredsjednik vlade Marko Primorac.
U Ministarstvu financija ističu da Memorandum predstavlja povijesni iskorak i potvrđuje zajedničku političku volju i posvećenost reformama koje će omogućiti snažnije, učinkovitije i konkurentnije tržište kapitala u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Time će se povećati konkurentnost uključenih zemalja, privući međunarodni investitori, unaprijediti prekogranična trgovina i ulaganja, olakšati pristup kapitalu te potaknuti daljnji gospodarski rast.
"U našim državama postoji značajna razina štednje deponirana u bankama uz niske kamatne stope, dok istodobno postoje velike potrebe za investicijama – za financiranje mladih inovativnih kompanija, start-upova, malih i srednjih poduzeća, kao i za razvoj stabilnih instrumenata ulaganja. Hrvatska je već uspjela mobilizirati dio te štednje kroz narodne obveznice i trezorske zapise, ali postoji i snažan potencijal u razvoju fondova, korporativnih obveznica i drugih instrumenata", dodao je Primorac.
Ministar je naglasio i kako ova inicijativa nije alternativa, niti je suprotstavljena europskim procesima, već je komplementarna. "Na razini Europske unije već se dugo raspravlja o uniji tržišta kapitala, odnosno uniji štednje i ulaganja. Zajednički ćemo harmonizirati zakonodavstvo, pravila trgovanja, licenciranja i pristupa infrastrukturi. Tako ćemo ojačati prekograničnu trgovinu i dati snažan doprinos europskoj harmonizaciji" poručio je.
Najveći izazov, osobito u manjim zemljama, jest privući likvidnost i harmonizirati propise, objasnio je Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu.
-Od osam uključenih burzi, najveće su Varšavska i rumunjska, a snažnu ulogu imaju i burze u Mađarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji. Neke od ovih zemalja nose veće rizike, ali i veći potencijal i apetit investitora. Pozitivno je što su u Hrvatskoj prisutni mirovinski fondovi koji su već odigrali ključnu ulogu u nekoliko IPO-a te ulaganjima u domaće kompanije. Vidljiv je i sve veći interes retail investitora – ne samo kroz obveznice i trezorske zapise, već i kroz kupovinu dionica, što je značajan iskorak. Bez tržišta kapitala nema ni inovacija ni održivog rasta. Banke ostaju ključne u financijskom sustavu, ali za razvoj poduzeća i inovacija potrebno je aktivirati i tržište kapitala te uključiti građane i ulagače izvan bankarskog sustava - zaključio je Ždrale.
Komentari
0