U jesen 2012. hrvatski Sabor donio je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kao hitnu mjeru spašavanja nekoliko tisuća domaćih poduzeća koji su zbog svjetske ekonomske i financijske krize 2009. upali u dugove, blokade računa i neisplate plaća radnicima. Dok je u prvim godinama provođenja spomenutog zakona Sabor zadužio Vladu na podnošenje izvještaja o rezultatima predstečajeva, s godinama se izgubio i politički, ali i medijski interes za tu temu.
Prema podacima Financijske agencije, predstečajne nagodbe u prvih deset godina provedbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi sklopilo je 3198 poduzeća čiji je ukupni dug iznosio 6,3 milijarde eura. U njima je, prema istome izvoru, u trenutku otvaranja predstečaja bilo zaposleno 43 816 radnika. Najviše predstečajeva vođeno je na Trgovačkom sudu u Zagrebu, 1051, zatim slijede osječki Trgovački sud s 559 ‘predmeta‘ i Trgovački sud u Splitu s 445 predstečajeva.
Kada je u pitanju raspored predstečajeva prema djelatnostima, najviše predstečajeva sprovođeno je u trgovini (2049), građevinarstvu (1483) i u prerađivačkoj industriji s 1275 tvrtki koje su prošle spomenuti postupak. Iznad 500 predstečajeva bilježi se i u ugostiteljstvu te sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, a njih 427 među prijevoznicima i logističarima.
Pogrešne prognoze
Ljestvica ‘branši‘ prema iznosima prijavljenih dugova u predstečajevima nešto je drugačija u odnosu na poredak prema broju tvrtki koje su prošle te postupke. Naime, najveći iznos potraživanja vjerovnika prema poduzećima u predstečajevima prijavljen je u građevinarstvu, 2,7 milijardi eura, zatim slijedi prerađivačka industrija s 2,2 milijardi eura, dok je trgovina treća s prijavljenih 1,8 milijardi eura.
Budući da je ključ predstečajnih nagodbi dogovor vjerovnika o oprostu ili reprogramu dugova tvrtki u predstečaju, od značaja je i izračun Fine da su u nagodbama za 3198 poduzeća postignuti dogovori za povrat 3,7 milijardi eura ili za 59 posto ukupno prijavljenih potraživanja u tim predstečajevima.
- Podaci Fine pokazuju uspjeh i samog zakonskog rješenja o predstečajevima i postupaka koji su vođeni temeljem zakona – kaže bivši ministar financija Slavko Linić u čijem je mandatu donesen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Linić je zbog ideje o uvođenju predstečaja pretrpio dosta političkih, ali i napada iz stručnih i poslovnih krugova koji su predviđali krah predstečajnih nagodbi jer se navodno vjerovnici neće moći dogovoriti ili će se dogovarati na štetu malih vjerovnika poput radnika i malih poduzetnika.
- Ti napadi su trajali iako se već u prvih godinu dana sprovođenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi pokazalo da propis i procedure predstečaja postižu punu svrhu. Već u prvoj godini primjene predstečaja mi smo spasili na tisuće poduzeća i oko 35 tisuća radnih mjesta. Odmah se vidjela promjena ponašanja velikih vjerovnika poput banaka, kao i koristi za radnike kao vjerovnike, koji u stečaju u pravilu ostaju bez zarađenih plaća, ali i za državu – navodi Linić. Podsjeća kako su banke prije uvođenja predstečaja poduzeća uglavnom bile pasivne prema tvrtkama kojima su posudile novac, čekajući, dodaje Linić, da se naplate kroz dugotrajne stečajeve.
- Država je do uvođenja predstečajeva imala naplatu potraživanja u stečajevima tvrtki deset posto. Znači, gubila je ogromni novac koji se mjerio u milijardama tadašnjih kuna. U predstečajevima svi su vjerovnici, pa tako i država, dobili mogućnost naplate svojih potraživanja iznad pedeset posto prijavljenih iznosa – napominje bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Spriječene likvidacije
Za Linića nema dvojbe, da se nije uveo predstečaj, oko 3300 tvrtki koje su iskoristile tu opciju, ušle bi u dugotrajne stečajeve, a mnoge bi bile likvidirane.
- Istaknuo bih da mi nikada nismo podcjenjivali moguće zlouporabe u predstečajevima i tu smo kao Vlada kod zaštite zakonitosti imali ogromnu pomoć Državnog odvjetništva. Isto tako, cijeli proces ne bi uspio bez velikih napora Financijske agencije i sudova – ističe Linić.
Posebno poglavlje predstečajne statistike su podaci o svim tvrtkama koje su pokušale otvoriti predstečaj ili su ga otvorile, ali nisu uspjeli ishoditi nagodbu s vjerovnicima. Prema podacima Fine, do 2021. ukupno je 8959 tvrtki s 66 761 zaposlenim pokrenulo postupke prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi na ukupan dug od gotovo 11 milijardi eura. Budući da je krajem 2012. u Hrvatskoj bilo registrirano oko 294 tisuće tvrtki s ukupno 1,4 milijuna zaposlenih, ispada je oko tri posto registriranih poduzeća i oko 4,7 posto svih zaposlenih koristilo ili pokušalo koristiti ‘blagodati‘ predstečajnih postupaka. No, potonji postoci zacijelo su daleko veći kada se od ukupnog broja poduzeća i zaposlenih oduzmu tvrtke bez ili s samo jednim zaposlenih, kojih je u pravilu tridesetak posto od ukupnog broja poduzeća u zemlji. Isto tako, i poduzeća u javnom vlasništvu u pravilu nisu prolazila predstečajeve, pa i njih treba oduzeti od ukupnog broja tvrtki kako bi se dobio realniji udjel tvrtki koje su prošle predstečajeve.
Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
Komentari
0