U Sloveniji je stupila na snagu nova Vladina Uredba o uređivanju cijena goriva kojom je državna regulacija proširena i na benzinske crpke na autocestama, uz nastavak ograničavanja na crpkama izvan autocesta.
Iako to nije usamljeni potez među europskim vladama, pa tako, među ostalim, i u Hrvatskoj ograničenja cijena za najprodavanije vrste goriva vrijede i na autocestama, uredba je naišla na velike kritike slovenskog biznisa predvođenog Petrolom. Najveća energetska kompanija u deželi oglasila se priopćenjem u kojem izražava razočaranje potezom tamošnje vlade.
- Proširenje regulacije znači jedinstvenu reguliranu maržu na svim lokacijama, kako na autocestama tako i na drugim prodajnim mjestima, što će smanjiti cijene za strance, ali će i dodatno opteretiti slovenske dobavljače te neće imati pozitivan utjecaj na slovensko gospodarstvo – poručili su iz Petrola, čiji se menadžment u posljednjih godinu dana snažno zauzimao za deregulaciju cijena goriva u Sloveniji, ističući kako više nisu na snazi okolnosti na energetskom tržištu koje su početkom 2022. natjerale europske vlade da uvedu regulaciju cijena. No, deregulacija ne samo da nije uslijedila, nego je i pojačana.
Niske marže
Istodobno s pojačanom regulacijom, slovenska vlada obznanila je i nove cijene goriva na tamošnjim crpkama, od 1,44 eura za eurosuper 95 i 1,45 eura za ‘dizel‘. U oba slučaja riječ je o povećanju cijena u odnosu na prethodno razdoblje. Za usporedbu, na našim crpkama ‘obični‘ eurosuper 95 ne smije se naplaćivati po cijeni višoj od 1,42 eura, a cijena ‘dizela‘ ograničena je na 1,3 eura. I Hrvatska i Slovenija spadaju u članice Europske unije s najnižim cijenama goriva. Čini se da je ‘kvaka‘ u niskim maržama koje države nameću trgovcima.
Prema raščlambi Petrola, marža u Sloveniji predstavlja sedam posto konačne cijene goriva za potrošača, nabavna cijena iznosi 33 posto, a udio državnih dažbina iznosi 60 posto konačne cijene. Dok se marža nije povećavala od 2023., upozorava Petrol, državne dažbine su se u tom razdoblju povećale za čak 42 posto.
- Trenutno važeća regulirana marža u Sloveniji iznosi nešto više od devet centi po litri, što je najmanje dva puta manje od prosječne marže u državama članicama EU i susjednim zemljama – upozorila je Slovenska gospodarska komora (SGK) u pokušaju da tamošnju vladu odgovori od dodatne regulacije tržišta naftnih derivata. Iz SGK-a su podsjetili kako trgovci imaju veći trošak prodaje na autocestama nego na državnim cestama zbog 24-satnog radnog vremena i naknada DARS-u, državnoj kompaniji koja upravlja autocestama.
I Hrvatska udruga poslodavaca založila se krajem svibnja ove godine za otpočinjanje deregulacije cijena goriva. Za početak, prema prijedlogu HUP-a, iz regulacije bi se izuzele crpke na autocestama što, kako navode, ‘ne bi pogodilo domaće potrošače, a Hrvatska bi i nakon tržišne liberalizacije na autocestama ostala cjenovno konkurentna destinacija za turiste koji dolaze osobnim vozilima‘.
Jeftinije u Hrvatskoj
Kritizirajući odluku vlade Roberta Goloba, iz Petrola su, među ostalima, izašli s računicom prema kojoj su porezi u cijeni goriva u Sloveniji znatno viši nego u Hrvatskoj, uz, dodaju, približno istu nabavnu cijenu goriva na oba tržišta.
- Otuda je konačna cijena goriva u Hrvatskoj niža nego u Sloveniji. Ova situacija zadržana je i novom uredbom. Konkretno, ako bi trgovačka marža na dizelsko gorivo u Sloveniji bila nula eura, maloprodajne cijene dizelskog goriva u Sloveniji i dalje bi bile više nego u Hrvatskoj – iznenađujući je zaključak Petrolove analize. Otišli su i korak dalje, najavivši opciju zatvaranja dijela benzinskih crpki u deželi čije poslovanje nije rentabilno u zadanim uvjetima.
U Sloveniji se ‘koplja‘ oko regulacije cijena lome i zbog slabljenja konkurentnosti tamošnjih prijevoznika i logističara. Već ranije je SGK upozorila Golobovu vladu da slovenski prijevoznici i logističari prebacuju biznis u Hrvatsku zbog nižih troškova poslovanja, a u najnovijim apelima tvrde da se isti proces kod slovenskih poduzeća sada odvija i prema Bugarskoj i Rumunjskoj.
Iz SGK-a su otkrili i da im u razgovorima s vladom nije dano nikakvo obrazloženje zašto je slovenska vlada proširila regulaciju cijena goriva i na autoceste. Moglo bi se, u nedostatku drugih objašnjenja, raditi o nastavku svojevrsnog ‘rata‘ između Petrola i vlade. Naime, iako je slovenska država suvlasnik Petrola, odnosi između dviju strana daleko su od idiličnih. Petrol je, primjerice, pred slovensko državno odvjetništvo postavio odštetni zahtjev ‘težak‘ 69 milijuna eura temeljem poslovne štete koja im je nastala zbog regulacije cijena goriva. Iz SGK-a čak tvrde da je i najnovija uredba slovenske vlade u jednom dijelu nezakonita.
Komentari
0