Maloprodaja je u ožujku bila realno 2,5 posto veća nego u veljači, pri čemu je najveći rast ostvaren u trgovinama hranom, pićem i duhanskim proizvodima, 5,8 posto. U odnosu na isti mjesec lani, pak podaci DZS-a pokazuju rast od 2,1 posto, a najveći doprinos tome također su dali hrana, piće i duhan, s rastom od tri posto. Zahvaljujući snažnom skoku potrošnje kućanstava u siječnju (6,1 posto), uslijed povećane kupnje automobila, u prvom kvartalu ove godine maloprodaja je realno porasla 4,1 posto, a nominalno 4,7 posto.
Rezultati Ankete o očekivanjima kućanstva koju objavljuje HNB su pokazala da se raspoloženje potrošača pogoršalo u odnosu na mjesec ranije, "ali unatoč tome pouzdanje potrošača u prvom tromjesečju 2018. godine nalazi se na najvišim razinama otkad se mjeri" (2011. godine). Pritom je rast optimizma u usporedbi s prethodnim tromjesečjem ponajprije posljedica "bolje očekivane financijske i ekonomske situacije u idućih godinu dana u odnosu na situaciju danas". Stoga se očekuje solidan nastavak potrošnje kućanstava koja će, procjenjuju analitičari, i dalje biti glavni pokretač povećanja BDP-a.
Gledano po djelatnosti poslovnih subjekta, u prvom kvartalu ove godine pao je jedino promet odjećom i obućom, nominalno 4,1 posto. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama rast je iznosio 6,1 posto. No, najveći rast od 19,5 posto ostvaren je u "ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama". U DZS-u pojašnjavaju da odnose na prodavaonice koje prodaju proizvode iz više od pet razreda NKD-a, a pritom nisu pretežito prehrana, kao što su Pevec, Bauhaus, ali i Muller.
Promet motornim vozilima, primjerice, u prva tri mjeseca povećan je 5,7 posto, lijekova i kozmetike za 7 posto, opreme za kućanstvo 3,7 posto, a kategorija proizvoda koju čine računalna oprema, knjige, novine, igračke i satovi, rasla je 1,9 posto. "Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica", povećana je za 12,5 posto. M.K.