Hrvatska među zemljama EU-a s najnižom kupovnom moći, manje novca imaju samo Bugari

Hrvatska je i prošle godine uz Bugarsku i Mađarsku bila zemlja Europske unije s najmanjom stvarnom potrošnjom po stanovniku dok se Rumunjska odvojila od skupine i zabilježila najveće poboljšanje, pokazale su u utorak prve procjene europskog ureda za statistiku.

Po tom je pokazatelju kupovne moći kućanstava samo 10 zemalja Europske unije u 2017. godini bilo iznad prosjeka EU-a, bilježe u Eurostatu.

Time je njihov broj ostao nepromijenjen u odnosu na 2016. godinu, pri čemu u statističkom uredu naglašavaju kontinuirano velike razlike među pojedinim zemljama Unije.

Najvišu je razinu stvarne potrošnje po stanovniku iskazane paritetom kupovne moći (PPS) ponovo u 2017. godini bilježio Luksemburg, nekih 30 posto iznad prosjeka EU-a.

Slijede Njemačka i Austrija sa standardom oko 20 posto iznad prosjeka.

U sljedećoj su skupini Velika Britanija, Finska, Belgija, Danska, Nizozemska, Francuska i Švedska čija se stvarna potrošnja po stanovniku mjerena PPS-om kretala u rasponu od 14 do devet posto iznad prosjeka Europske unije.

Najbliža je prosjeku Italija s kupovnom moći građana dva posto ispod te vrijednosti, pokazuju izračuni Eurostata.

U 12 zemalja EU-a kupovna moć građana mjerena stvarnom individualnom potrošnjom bila je do 25 posto ispod europskog prosjeka. Uz Italiju, najbliže su prosjeku EU-a bile Irska i Cipar, do 10 posto ispod europskog prosjeka.

Slijede Španjolska, Litva, Portugal i Češka s potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći od 10 do 20 posto ispod prosjeka Europske unije.

Standard građana Malte, Grčke, Slovenije, Poljske i Slovačke bio je prošle godine od 20 do 25 posto ispod prosjeka.

Rumunjska je u 2017. godini zabilježila najveće poboljšanje skokom potrošnje po stanovniku mjerene PPS-om na razinu 32 posto ispod europskog prosjeka. U godini ranije bila je 39 posto ispod tog prosjeka.

Time se pridružila Estoniji i Latviji koje čine skupinu zemalja s potrošnjom po stanovniku nekih 30 posto ispod prosjeka EU-a.

Mađarska se pak s kupovnom moći građana 37 posto ispod europskog prosjeka, kao i u godini ranije, našla u društvu Hrvatske koja je na predzadnjem mjestu među zemljama EU-a sa stvarnom potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći u 2017. godini 39 posto ispod prosjeka Unije. U 2017. godini potrošnja je u Hrvatskoj bila 41 posto ispod prosjeka Unije.

Zadnje je mjesto ponovo pripalo Bugarskoj s potrošnjom po stanovniku 45 posto ispod prosjeka EU-a.

Hrvatski BDP po stanovniku je među najnižima u EU.

Značajne razlike među zemljama Unije uočljive su i pri usporedbi BDP-a po stanovniku, pokazatelja ekonomskih aktivnosti, ističu u Eurostatu.

Prvo je mjesto ponovo zauzeo Luksemburg s BDP-om po stanovniku u prošloj godini dva i pol puta većem od prosjeka Unije.

Najbliža mu je Irska s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka. Slijede Nizozemska, Austrija, Danska, Njemačka i Švedska s BDP-om po stanovniku otprilike za četvrtinu većem od prosjeka Unije.

Belgija je gotovo za petinu iznad prosjeka, a do 10 posto iznad te vrijednosti bilježile su Finska, Velika Britanija i Francuska.

Nešto ispod prosjeka Unije svrstale su se Italija, Malta i Španjolska s BDP-om po stanovniku do 10 posto ispod te vrijednosti.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku od 10 do 25 posto nižim od prosjeka čine Češka, Slovenija, Cipar, Litva, Portugal, Slovačka i Estonija.

Poljska, Mađarska, Grčka, Latvija i Rumunjska prošle su godine bilježile BDP po stanovniku 30 do 37 posto ispod prosjeka.

Hrvatska je na predzadnjem mjestu s BDP-om po stanovniku 39 posto ispod prosjeka EU-a. U 2016. godini bio je 41 posto ispod tog prosjeka.

Na začelju je prošle godine ponovo bila Bugarska s BDP-om po stanovniku 51 posto ispod prosjeka Unije.