Od 1. siječnja 2027. godine u Hrvatskoj će se uspostaviti nacionalni lanac bankomata na kojem neće biti naknada za podizanje gotovine, jedno je od rješenja konačnog prijedloga Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu kojeg je Vlada danas poslala u Sabor.
Kako je na sjednici Vlade poručio premijer Andrej Plenković, očekuje se da će ovaj Zakon građanima olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama, bez dodatnih troškova. Usto, banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.
Kako se navodi u pojašnjenju uz prijedlog Zakona, kreditna institucija dužna je potrošaču omogućiti da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u RH koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga. Ova odredba trebala bi na snagu stupiti 1. siječnja 2027. godine.
"Ova odredba povezana je s inicijativom uspostave nacionalne bankomatske mreže koja je odgovor na potrebe građana za boljom dostupnošću gotovinskih usluga, smanjenjem troškova i jačanjem financijske uključenosti, osobito u područjima gdje je pristup bankomatima otežan. U tom smislu planirano je da Vlada, Hrvatska narodna banka i banke koje će biti sudionice memoranduma potpišu memorandum kojim će se definirati okvir suradnje s ciljem uspostave jedinstvene, interoperabilne mreže bankomata na teritoriju cijele RH, koja bi trebala biti u cijelosti funkcionalna najkasnije 1. siječnja 2027.
Veća dostupnost novca
Kad nacionalna bankomatska mreža bude uspostavljena, ukinut će se naplata naknada za podizanje gotovog novca s debitnih kartica na bankomatima drugih banka koju trenutno banke naplaćuju potrošačima, a bankomati nacionalne bankomatske mreže će se u smislu svih važećih propisa u Republici Hrvatskoj smatrati vlastitim bankomatima banaka.
Ako se nacionalna bankomatska mreža ne uspostavi do 1. siječnja 2027. ovim je Prijedlogom zakona predviđeno da će od 1. siječnja 2027. banke morati omogućiti potrošaču da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u RH koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga.
Uspostava nacionalne bankomatske mreže predstavlja mjeru koja bi doprinijela većoj dostupnosti gotovog novca, smanjenju financijskog opterećenja potrošača te jačanju povjerenja u financijske institucije", kažu u Vladi.
Također, prijedlog zakona predlaže da se na zahtjev potrošača omogući korištenje paketa besplatnih usluga koji je vezan za račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja. Tako banka u okviru paketa besplatnih usluga neće smjeti potrošaču naplatiti naknadu za usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje, usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca.
Zaštita potrošača
Na ovom popisu su i usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.
"Cilj ove mjere je zaštita potrošača i otklanjanje pravnih i ekonomskih posljedica. Uz to, cilj je osiguranje poštovanja i provođenja temeljnih načela ugovornog prava (posebno načela savjesnog i poštenog postupanja; načela jednake vrijednosti prestacija; načela zabrane zlouporabe prava; načela dužnosti suradnje u izvršavanju obveza), kao i načela i pojedinačnih normi prava zaštite potrošača, odnosno normi nacionalnog i prava EU-a zaštite potrošača koje imaju pravni značaj normi javnog poretka", kažu u Vladi.
U Vladi su izračunali i koliko će ova mjera oštetiti banke, koje su još ranije kroz Hrvatsku udrugu banaka pokazale da nisu sretne s rješenjem koje će uzrokovati smanjenje njihovih prihoda od naknada. Iz HUB-a su ranije poručili da predložene izmjene i dopune zakona mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
Naknade konstantno rastu
"S obzirom da u Hrvatskoj trenutno građani imaju više od 2,6 milijuna tekućih računa na koje primaju redovna primanja, a prosječna mjesečna naknada za vođenje računa iznosi 1,81 eura, dok prosječna mjesečna naknada za online bankarstvo iznosi 1,25 eura, čak i da svi potrošači koriste paket besplatnih usluga ne bi bilo naplaćeno 8.106.775,38 eura mjesečno, odnosno 97.281.304,56 eura godišnje.
Taj iznos predstavlja 29,3 posto ukupnog prihoda od provizija i naknada koji se odnosi na sektor kućanstava u 2024. godini na temelju podataka iz financijskih izvještaja banaka. Međutim, kada se pogledaju ukupni prihodi banaka koji su na kraju 2024. godine bili na razini 4.340.282.405 eura, ovaj iznos naknada koje se ne bi naplatile potrošačima predstavlja svega 1,97 posto ukupnih prihoda banaka. Iz navedenog jasno proizlazi, kako ekonomski teret ove mjere nikako ne može predstavljati prekomjeran teret bankama. Upravo suprotno, sukladno uvjetima testa proporcionalnosti i u kontekstu relevantnih ekonomskih i pravnih okolnosti, donosi koristi koje se očituju kroz povećanje regulatorne jasnoće, predvidivosti te opće stabilnosti financijskog sustava, a sve radi ostvarenja nadređenog razloga općeg interesa zaštite stabilnosti unutarnjeg tržišta Europske unije", kažu u Vladi.
Podsjećaju i da se prihodi od naknada i provizija kontinuirano povećavaju. Prema javno dostupnim podacima, u 2023. godini prihod od naknada bio je 805,6 milijuna eura, a gotovo 40 posto tog iznosa odnosio se na sektor kućanstava. U 2024. godini prihod od naknada iznosio je 876,2 milijuna eura, od čega se 331,1 milijun eura odnosio na sektor kućanstava, što je gotovo 38 posto. Naknade za vođenje računa su u razdoblju od 2016. do 2023. porasle za 97 posto, i to bez proporcionalnog povećanja troškova banaka, što ukazuje na neopravdano opterećenje potrošača, kažu u Vladi.
Komentari
0