Od kraja prošle godine građevinarstvo uglavnom raste po visokim, dvoznamenkastim stopama, a taj trend nastavljen je i u svibnju. Obujam radova bio je 15,3 posto veći nego u istom mjesecu lani, dok je u odnosu na prethodni mjesec povećan 1,1 posto, podaci su DZS-a. Najviše radova bilo je na zgradama, broj radnih sati na godišnjoj razini povećani je 20,4 posto, a na ostalim građevinama 6,2 posto. Pritom je na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima odrađeno 38,6 radnih sati, a preostalih 61,4 posto odnosi se na novogradnju.
Uvoz radnika
Građevinarstvo je u uzlaznom trendu već nekoliko godina, ali ubrzanjem obnove i priljev europskog novca očito daju dodatni zamah. Povećan je i broj novih obrta koji se bave tom djelatnosti, a najveće ograničenje za velike kompanije postao je pronalaz radnika.
Sudeći po podacima o broju osiguranika kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, po godišnjoj stopi rasta od gotovo devet posto predvodi građevinarstvo. Na kraju lipnju broj osiguranika u toj djelatnosti je dosegao 147.442, što znači da je u godinu dana njihov broj povećan za 12.179, dok je u tri godine narastao za 20.720.
U nedostatku domaće radne snage, sve veći broj novih radnih mjesta popunjavaju stanci, kako u građevinarstvu tako i drugim djelatnostima. U prvih pola godine, navode analitičari RBA pozivajući se na podatke HZMO-a, iz trećih zemalja u prosjeku je 82 tisuće prijavljenih, što je 36,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Na kraju lipnja njihov broj je dosegao 102,6 tisuća.
Osim građevinarstva, rastu zaposlenosti pridonosi veći broj djelatnosti, osobito u području turizma. Tako djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane krajem lipnja imala je 141.364 osiguranika, njih 7.689 više nego u istom razoblju lani.
Ukupan broj osiguranika na kraju lipnju, prema podacima HZMO-a, bio za 58.410 veći nego u istom mjesecu lani. Od početka godine najveći doprinos ukupnom porastu "generirali su strani državljani, odnosno radnici iz trećih zemalja, više od 44 posto".
Rast ekonomije
Imajući u vidu novac kojeg bi Hrvatska idućih godina trebala povlačiti iz raznih europskih fondova i programa za izgradnju infrastrukture, očekivanja su da će sektor građevinarstva u narednom razdoblju nastaviti rasti ubrzanom dinamikom. Analitičari su dosta optimistični u pogledu korištenja europskih sredstava koji će poticati građevinsku aktivnosti, a time i gospodarski rast. Objavljeni podaci o BDP-u za prvo tromjesečje, primjerice, pokazali su da je na rast bruto dodane vrijednosti najviše utjecalo upravo građevinarstvo s povećanjem od 13,1 posto.
To ujedno znači da još neko vrijeme neće posustajati ni potreba za zapošljavanjem u građevini, pa ni pritisaka na povećanje plaća.