MLADA POLJOPRIVREDNICA

U Donjoj Bistri uzgaja egzotično voće: ‘Može podnijeti i temperature od -50, a od njega radimo vino, pivo, pekmez... Čak i sladoled‘

Prva indijanska banana na njihovo je imanje stigla 2014. Danas imaju tri plantaže

Maja Šulog 

 Ranko Šuvar/Cropix

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu.

Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče


Volim poljoprivredu jer pruža mir i dobro utječe na čovjeka. Odmalena sam znala da ću se ovime baviti jer sam još kao djevojčica bila uključena u proizvodnju i to sam zavoljela. Poljoprivreda ne mora biti ni zastarjela ni dosadna, pa želim proširiti glas da se tropsko bilje može uzgajati i kod nas - rekla nam je Maja Šulog, mlada poljoprivrednica iz Donje Bistre, dok smo prolazili plantažom indijanskih banana.

To je samo jedna od egzotičnih vrsta voća i povrća koje njezina obitelj uzgaja u sklopu danas već naveliko poznate tvrtke Exotic King. Avokado, guava, kivano, mango, papaja, passion fruit, batat, butternut tikva, bamije i crni češnjak samo su neke od vrsta koje rastu podno Medvednice. Ipak, najveći dio proizvodnje odnosi se na indijansku bananu, otpornu biljnu vrstu koja izgleda znatno drukčije od dobro znanih duguljastih, žutih plodova.

Iako imaju isti okus kao klasične banana, ovi plodovi izgledaju poput manga, a svoj naziv dobili su zbog toga što su ih upravo Indijanci prvi uzgajali. Ni stablo ove biljke iz porodice magnolija ne izgleda kao stablo "klasične" banane, a tanke grane na prvu ne odaju dojam da mogu podnijeti bogate urode koji u prosjeku po stablu iznose do 50 kilograma.

Tajna je, govori Maja, u njihovoj savitljivosti - ljeti se zbog težine spuštaju do samoga tla, ali nikada ne pucaju. Ni kukci nisu problem.

PROČITAJTE VIŠE Oliver ne želi biti vlasnik vinarije, nego vinar: ‘Moj proizvod moraju si moći priuštiti i čistačica i direktor‘

image

Maja Šulog

Ranko Šuvar/Cropix

- Indijanska banana otporna je i na bolesti i na štetnike pa nema potrebe ni za kakvim prskanjem. Zato je idealna za ekološku poljoprivredu. Biljka u listovima sadrži asimicid, kad protrljate list on smrdi po benzinu i time odbija sve životinje. Postoji samo jedan štetnik u Americi koji se hrani listovima kako bi tim mirisom otjerao predatore, no kod nas ga nema - objašnjava Maja, po struci magistrica fitomedicine, koja znanje stečeno na fakultetu dobro koristi u svome svakodnevnom radu.

Rad na obiteljskom imanju danas je njezin jedini posao, a obaveza, naravno, ima na pretek baš zbog mnogo vrsta koje uzgajaju. Indijanska banana, objašnjava, nije previše zahtjevna. Tri košnje godišnje i troškovi berbe jedino su o čemu se treba brinuti, uz izuzetak toplijih krajeva u kojima biljka treba nešto više vode.

Otporna je i na niske i na visoke temperature - može podnijeti do - 50 Celzijevih stupnjeva pa joj ni mraz, koji bi brzo uništio druge voćke, neće naštetiti. Dok druge tropske biljke imaju u plastenicima, ovo voće bez problema uzgajaju na otvorenom.

image

Mlada poljoprivrednica Maja Šulog i sestra Jelena koja joj pomaže u radu

Ranko Šuvar/Cropix

- Indijanska banana dobro se prilagođava svakoj mikroklimi, od planinske pa do mediteranske. Mislim da će s vremenom postati jedna od biljaka koju će imati svaka kuća u Hrvatskoj - govori Maja Šulog.

Prva indijanska banana na njihovo je imanje stigla 2014. kada ju je Majin otac Ivan nabavio od hobista iz Zaprešića koji je imao jedno stablo. Danas imaju tri plantaže, u Bistri i drugim mjestima, a uzgajaju ih i njihovi kooperanti. U ovom su trenutku stabla u cvatu, a plodovi će biti zreli za berbu krajem ljeta.

U mjestima s višim temperaturama dozrijevaju nekoliko tjedana ranije, ali nikad svi u isto vrijeme - berba traje oko mjesec dana jer plodovi različito sazrijevaju, što omogućuje dulju ponudu svježih proizvoda. Da je stiglo vrijeme za berbu može se prepoznati po tome što je zreli plod mekan, a zbog toga i jako osjetljiv pa se mora brati ručno.

image

Proizvodi od indijanske banane

Ranko Šuvar/Cropix

Jedno svojstvo ove banane njezinim proizvođačima ne ide na ruku - nakon berbe može izdržati najviše pet dana u hladnjaku prije nego što se pokvari.

Zbog toga ih pretvaraju u različite slasne prerađevine - vino, pjenušce, rakiju, gin, pivo, koktele, pekmez, aceto balsamico, ljute umake, sladoled, kolače, paste za pekarsku i slastičarsku proizvodnju, a uz to ih i liofiliziraju.

Majina je obitelj fokusirana na proizvodnju, a suradnici ih pretvaraju u nove proizvode.

Exotic King radi s velikim lancima u Hrvatskoj, a zbog interesa su krenuli i s maloprodajom. Ljudi pojedinačno kod njih najviše kupuju indijansku bananu, vole probati dragon fruit (pogotovo djeca koja su ga otkrila na TikToku), papaje i passion fruit.

PROČITAJTE VIŠE Malo čudo na Pašmanu: Zbog drva za ogrjev išao čistiti davno zapušteni maslinik, a onda mu je na pamet pala genijalna ideja

image

Gin od indijanske banane

Ranko Šuvar/Cropix
image

Vino i pjenušci od indijanske banane

Ranko Šuvar/Cropix

Maja bi u budućnosti željela otvoriti i neki dućan-kafić u Zagrebu u kojem bi ljudi mogli kušati baš takve nove okuse.

Popularnosti ovog egzotičnog voća u Hrvatskoj svakako je pridonio i njihov Festival indijanske banane koji će se ove godine održati šesti put. Inspirirao ih je klub ljubitelja indijanske banane iz američke savezne države Ohio koji je naziv "Paw Paw" dobio po indijanskoj riječi za medvjeda, čije su ih šape podsjećale na ove plodove. I oni svake godine organiziraju festival pa je obitelj Šulog pomislila da bi nešto takvo mogli organizirati i u Hrvatskoj.

- Kada smo tek krenuli, prvo smo ga organizirali kod nas, no kad smo vidjeli da se povećalo zanimanje jer su došle stotine ljudi, shvatili smo da je vrijeme za promjenu lokacije. Festival smo preselili na kamenolom u Gornjoj Bistri jer je tamo velik prostor na koji smo postavili šator i ima mnogo parkirališnog prostora. Ove ćemo godine naš festival vjerojatno spojiti s Danima općine Bistra u zajednički događaj - otkriva Maja.

Idealna je to prilika za sve znatiželjnike da kušaju najraznovrsnije delicije od indijanske banane. Mladi, kaže Maja, baš i nisu previše zainteresirani za poljoprivredu, ali im je degustacija krajnjih proizvoda uvijek zanimljiva. Ljudima su, općenito govoreći, najzanimljiviji pivo i sladoled od banane.

image

Pivo od indijanske banane

Ranko Šuvar/Cropix

- Netko tko ne pije alkohol želi, na primjer, probati pekmez. Uvijek se nađe za svakoga ponešto, a neki se ljude i sami odluče za uzgoj - govori Maja i dodaje da sve što proizvedu uspiju i prodati.


OSOBNA KARTA

Ime i prezime: Maja Šulog

Dob: 27

Mjesto: Donja Bistra

Zanimanje: mag. ing. fitomedicine

Površina u hektarima: 5,23 ha (3 ha ekološke proizvodnje)

Proizvodnja: egzotično voće

Poslovni moto: Egzotično voće i povrće možemo proizvoditi i u Hrvatskoj

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
25. travanj 2025 09:59