Ilustracija
 
 Biljana Gaurina/Cropix
Negativne kamate

Tvrtke bježe iz eura da bi izbjegle nove bankarske naknade

Trošak koji i same imaju banke nastoje prebaciti poduzećima. Na kraju 2020. kod inozemnih banaka imale su 7,8 milijardi kuna eurskih depozita, što im je lani donijelo kamatni trošak od 49,7 milijuna kuna
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 03. svibanj 2021. 09:37

Financijskim institucijama koje na računu banke drže iznos veći od milijun kuna Privredna banka Zagreb od 1. svibnja naplaćuje nak­nadu od 0,5 posto, a "uskoro" će je proširiti i na poduzeća. Naknadu će određivati mjesečnim izračunom dnevnih stanja na računu, i plaćat će se na iznos veći od milijun eura. Na isti korak, još početkom godine, odlučila se i Raiffeisen banka, a nak­nadu na eurske depozite poslovnim osobama mogle bi početi naplaćivati i druge banke. Iako ih u ovom trenutku nemaju, u Erste banci, primjerice, napominju da "banka kontinuirano prati događanja na tržištu te u budućnosti nije isključeno uvođenje takve naknade, koja bi se, ako se u konačnici realizira, odnosila isključivo na visoke apsolutne iznose, odnosno iznose iznad milijun eura".

Negativne kamatne stope u eurozoni prisutne su već dulje vrijeme, pa je bilo pitanje dana kada će se i u Hrvatskoj početi naplaćivati čuvanje velikih depozita. No, vjerojatno iz zakonskih razloga (ugovaranje negativnih kamatnih stopa na depozite u bankama nije dopušteno) banke u Hrvatskoj taj su trošak nazvale naknadom. Njezino uvođenje objašnjavaju činjenicom da i same imaju trošak pohranjivanja deviza, s obzirom na to da im regulatorni zahtjevi nalažu da dio rezervi moraju držati kod drugih europskih banaka i na njih plaćaju negativne kamatne stope od 0,40 posto. Podaci HNB to i potvrđuju. Na kraju 2020. godine banke su kod inozemnih banaka imale 7,8 milijardi kuna eurskih depozita, što im je u prošloj godini donijelo kamatni trošak od 49,7 milijuna kuna. Eurski depoziti poduzeća, uključujući i one kunske s valutnom klauzulom, na kraju ožujka iznosili su 25,7 milijardi kuna, i bankama su lani predstavljali trošak od 19,7 milijuna kuna.

Zatečena poduzeća

Iako su kamate na depozite, kako poduzeća tako i stanovništva, postale zanemarive, one i dalje predstavljaju određeni trošak. U poslovnom okruženju kontinuiranog pada kamatnih prihoda, skromnog kreditiranja i snažnog priljeva depozita koji im ne trebaju, očito je, banke "racionaliziraju troškove", a diktiraju ih procesi digitalizacije, sigurnost i usklađenost s regulativom. Ipak, banke se ne žele zamjeriti građanima, ni poduzetnicima koji na računima nemaju velike iznose, pa naglašavaju kako će se naknada na velike eurske depozite odnositi samo na poduzeća s milijunskim eurskim depozitima. Pogođena poduzeća, čini se, malo su zatečena, dogovaraju sastanke s bankarima i smišljaju što učiniti. Jedan od načina za koji su se neki odlučili, prema neslužbenim informacijama, jest konvertiranje eurskih depozita u kunske, naravno, uz pripadajući trošak. Druga je opcija odlazak u drugu banku, u Hrvatskoj ili u inozemstvu, tamo gdje se ne plaćaju negativne kamatne stope ili sporna naknada, ali i takva transakcija nosi određeni trošak.

Prebacivanje troškova

To prebacivanje troškova, smatra financijaš Andrej Grubišić, vrlo je problematično jer će ga na kraju i sama poduzeća morati nekom prebaciti. Ako se, primjerice, odluče podići gotovinu i isplatiti dividendu, to, pak, podrazumijeva plaćanje poreza. Zato on smatra da treba poći od ishodišta problema, a to je monetarna regulativa, politika centralnih banaka, koja je dovela do prekomjerne količine novca, a istodobno zahtijeva naplatu njihova čuvanja. Naplata negativnih kamatnih stopa na depozite već je dulje vrijeme prisutna praksa, jer se tako banke željelo potaknuti da kreditiraju poduzeća i potiču rast ekonomije. Međutim, dobrim poduzećima krediti ne trebaju, već i sama novac drže u bankama. Moguće je da će nove naknade i njih potaknuti na smišljanje drugačijih vidova ulaganja novca.

Linker
15. svibanj 2021 08:07