Financijskim institucijama koje na računu banke drže iznos veći od milijun kuna Privredna banka Zagreb od 1. svibnja naplaćuje naknadu od 0,5 posto, a "uskoro" će je proširiti i na poduzeća. Naknadu će određivati mjesečnim izračunom dnevnih stanja na računu, i plaćat će se na iznos veći od milijun eura. Na isti korak, još početkom godine, odlučila se i Raiffeisen banka, a naknadu na eurske depozite poslovnim osobama mogle bi početi naplaćivati i druge banke. Iako ih u ovom trenutku nemaju, u Erste banci, primjerice, napominju da "banka kontinuirano prati događanja na tržištu te u budućnosti nije isključeno uvođenje takve naknade, koja bi se, ako se u konačnici realizira, odnosila isključivo na visoke apsolutne iznose, odnosno iznose iznad milijun eura".
Negativne kamatne stope u eurozoni prisutne su već dulje vrijeme, pa je bilo pitanje dana kada će se i u Hrvatskoj početi naplaćivati čuvanje velikih depozita. No, vjerojatno iz zakonskih razloga (ugovaranje negativnih kamatnih stopa na depozite u bankama nije dopušteno) banke u Hrvatskoj taj su trošak nazvale naknadom. Njezino uvođenje objašnjavaju činjenicom da i same imaju trošak pohranjivanja deviza, s obzirom na to da im regulatorni zahtjevi nalažu da dio rezervi moraju držati kod drugih europskih banaka i na njih plaćaju negativne kamatne stope od 0,40 posto. Podaci HNB to i potvrđuju. Na kraju 2020. godine banke su kod inozemnih banaka imale 7,8 milijardi kuna eurskih depozita, što im je u prošloj godini donijelo kamatni trošak od 49,7 milijuna kuna. Eurski depoziti poduzeća, uključujući i one kunske s valutnom klauzulom, na kraju ožujka iznosili su 25,7 milijardi kuna, i bankama su lani predstavljali trošak od 19,7 milijuna kuna.
Zatečena poduzeća
Iako su kamate na depozite, kako poduzeća tako i stanovništva, postale zanemarive, one i dalje predstavljaju određeni trošak. U poslovnom okruženju kontinuiranog pada kamatnih prihoda, skromnog kreditiranja i snažnog priljeva depozita koji im ne trebaju, očito je, banke "racionaliziraju troškove", a diktiraju ih procesi digitalizacije, sigurnost i usklađenost s regulativom. Ipak, banke se ne žele zamjeriti građanima, ni poduzetnicima koji na računima nemaju velike iznose, pa naglašavaju kako će se naknada na velike eurske depozite odnositi samo na poduzeća s milijunskim eurskim depozitima. Pogođena poduzeća, čini se, malo su zatečena, dogovaraju sastanke s bankarima i smišljaju što učiniti. Jedan od načina za koji su se neki odlučili, prema neslužbenim informacijama, jest konvertiranje eurskih depozita u kunske, naravno, uz pripadajući trošak. Druga je opcija odlazak u drugu banku, u Hrvatskoj ili u inozemstvu, tamo gdje se ne plaćaju negativne kamatne stope ili sporna naknada, ali i takva transakcija nosi određeni trošak.
Prebacivanje troškova
To prebacivanje troškova, smatra financijaš Andrej Grubišić, vrlo je problematično jer će ga na kraju i sama poduzeća morati nekom prebaciti. Ako se, primjerice, odluče podići gotovinu i isplatiti dividendu, to, pak, podrazumijeva plaćanje poreza. Zato on smatra da treba poći od ishodišta problema, a to je monetarna regulativa, politika centralnih banaka, koja je dovela do prekomjerne količine novca, a istodobno zahtijeva naplatu njihova čuvanja. Naplata negativnih kamatnih stopa na depozite već je dulje vrijeme prisutna praksa, jer se tako banke željelo potaknuti da kreditiraju poduzeća i potiču rast ekonomije. Međutim, dobrim poduzećima krediti ne trebaju, već i sama novac drže u bankama. Moguće je da će nove naknade i njih potaknuti na smišljanje drugačijih vidova ulaganja novca.