Korištenje sredstava iz europskih fondova ima "iznimno pozitivan učinak" na poslovanje poduzeća i to na većinu od 12 promatranih pokazatelja uspješnosti, poput razine zaposlenosti, poslovnih prihoda, produktivnosti rada i kapitalne intenzivnosti.
Tako pokazuje istraživanje "Effects of grants from EU funds on business performance of non-financial corporations in Croatia" koje su proveli Domagoj Šelebaj i Matej Bule iz HNB-a, a objavljeno je u stručnom časopisu IJF-a Public Sector Economics. Jačina učinka, zaključuju autori, znatno ovisi o relativnoj veličini potpore ako premašuje 10 posto vrijednosti poslovnih prihoda, a posebno je uočljiv dvije godine nakon njezina primanja.
Poslovni prihodi
- Tako se, primjerice, kod poduzeća koje je primilo potporu u iznosu od 35 posto poslovnih prihoda može očekivati i do četverostruko brža dinamika rasta poslovnih prihoda i gotovo trostruko brža dinamika rasta zaposlenosti na bazi sati rada - navode Šelebaj i Bule. Također, tijekom cijelog razdoblja potpore poduzeća ostvaruju 70 posto bržu dinamiku rasta vrijednosti dugotrajne materijalne imovine, što je i očekivano jer im je jedan od prioriteta sredstava EU poticanje kapitalnih ulaganja. Učinak na dinamiku rasta zaposlenosti također je veoma važan, osobito s vremenskim odmakom od dobivanja inicijalne potpore. U prvoj godini zabilježen je rast broja zaposlenih od sedam do osam posto, a nakon dvije godine bio je veći, i do 22 posto. S obzirom da su potpore nerijetko financijski veoma izdašne te pokrivaju i do 85 posto vrijednosti prijavljenog projekta, autori smatraju da postoji i rizik moralnog hazarda, situacije u kojoj poduzeće koristi potporu kako bi jeftino povećalo proizvodne kapacitete iako ne postoji dovoljno opravdan poslovni razlog za takvu odluku. "Međutim, upravo dobiveni rezultati procjene uzročne veze veličine potpore i jačine učinka, posebno u pogledu snažnog rasta poslovnih prihoda s usporednim rastom relativne veličine potpore, idu u prilog tezi da je ipak riječ o učinkovitom programu potpora", objašnjavaju.
Tko su korisnici
U istraživanju su razmatrali 227 poduzeća. Razlog je tome, objašnjava Šelebaj, to što su učinak korištenja sredstava promatrali u razdoblju od dvije godine, nakon inicijalnog primanja potpore iz fondova EU pa je u trenutku pisanja rada bilo moguće pratiti one korisnike koji su je primili zaključno sa 2016. godinom. Tih 227 poduzeća je od 2013. do 2016. godine primilo 371 milijun kuna bespovratnih sredstava. Na prerađivačku industriju odnosi se 56,4 posto broja promatranih poduzeća, a na uslužne djelatnosti njih 43,6 posto.