Smatramo da je za jednu ekonomiju loše ako se velika štednja nalazi na računima banaka i imobilizirana je. Činimo sve što možemo da to promijenimo, poručio je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija, otvarajući hrvatsko-slovenski forum "Tržišta kapitala 2025. - Financiranje održivosti: razvijenim tržištima kapitala do jakog regionalnog gospodarstva", u organizaciji Hanza Medije i Dela.
- Akcijski okvir hrvatske Vlade za jačanje tržišta kapitala sadrži, među ostalim, regionalnu koncentraciju, jer mala, rascjepkana tržišta kapitala ne mogu obaviti željenu funkciju - naglasio je Primorac.
Rast investicija
Podsjetio je da EU već niz godina razvija ideju europske unije kapitala. Hrvatskoj je, dodao je, u interesu snažno slovensko tržište kapitala i druga tržišta uključena u regionalnu inicijativu. Snažna tržišta kapitala, podsjetio je potpredsjednik Vlade, potiču i gospodarski rast, veću zaposlenost i investicije.
Potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar financija Klemen Boštjančič, osvrnuvši se na aktualni trenutak na europskim tržištima kapitala, također je izrazio potrebu da se štednja koja stoji na računima u bankama više uključi u tržišta kapitala i financiranje dobrih gospodarskih projekata.
- Podizanje razine financijske pismenosti jedan je od zadataka za sve koji tome mogu pomoći kako bi se bolje razvila tržišta kapitala - ustvrdio je Boštjančič, upozorivši i na važnost povezivanja hrvatskog, slovenskog i drugih srednjoeuropskih tržišta kapitala, koje je u tijeku.
Primjer Švedske
Sudionici prve panel-rasprave dali su svoj uvid u stanje na slovenskom i hrvatskom tržištu kapitala, s posebnim naglaskom na obrasce štednje kućanstava, ali i moguću ulogu novih instrumenata poput individualnih financijskih računa i državnih obveznica za građane u poticanju dugoročne štednje.
Maja Bešević Vlajo, predsjednica Uprave ZB Investa, istaknula je da se trenutačno aktivno raspravlja o tome koji je najbolji način za stvaranje investicijskih računa. Koliko oni mogu biti korisni, najbolje pokazuje primjer Švedske, koja ih je uvela 2012., a od tada se za osam puta povećala imovina kućanstava investirana u dionice, fondove i slične financijske instrumente. Bešević Vlajo ipak prepoznaje da Europa ima problem s tim što građani često nisu skloni riziku.
- Ljudi su vrlo oprezni, što dugoročno dovodi do manjih prinosa - naglasila je.
Matko Maravić, izvršni direktor InterCapitala, nadovezao se rekavši da bi investicije mlađih građana trebale biti usmjerene u dionice, a manje u obveznice jer su one na dulji rok manje isplative. Strah od ulaganja prije je odvraćao građane od takvih ulaganja, no sada se to mijenja, pa sve više prepoznaju prilike na tržištu, čemu su pomogli i ovogodišnji izlasci na burzu. Istaknuo je i kako je pogrešna pretpostavka, koja se pojavljuje u dijelu javnosti, da Hrvati teže brzoj zaradi.
- Ulaganja u nekretnine i štednju svjedoče da su skloni dugoročnom ulaganju - rekao je Maravić.
Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a, rekao je kako ovaj skup dokazuje da se krećemo u dobrom smjeru, a svemu će dodatno koristiti povećanje financijske pismenosti stanovništva.
- Banke i druge financijske institucije dobile su zadatak dalje ulagati u financijsku pismenost u svim strukturama stanovništva, ne zanemarujući ni one u višoj životnoj dobi. Radi se na financijskoj pismenosti i radit će se još više iako je ona već sada na dobroj razini - smatra Lucić i dodaje da i banke imaju velike koristi od razvoja tržišta kapitala. Trenutačno je stanje takvo da su banke od 42 milijarde eura depozita građana na tržište dalje plasirale 26 milijardi eura.
Dva testa tržišta
Panelisti su se dotaknuli i teme mirovinskih reformi. Janez Kranjc, predsjednik Uprave Skupine Prva, pohvalio je hrvatski mirovinski sustav, komentirajući kako je bolji od slovenskog, bez obzira na to što je mirovinska reforma počela kasnije. Temeljna je razlika u tome što je uplaćivanje u drugi mirovinski stup kod nas obavezno, a u Sloveniji dobrovoljno.
- Mi ćemo morati kasnije odlaziti u mirovinu i zato će one biti sve niže i slabije. Nismo u cjelini zadovoljni mirovinskom reformom, ali stručna javnost podupire uvođenje obveznog ili dobrovoljnog uključivanja u drugi mirovinski stup - rekao je Kranjc.
Benjamin Jošar, predsjednik Uprave Triglav Skladi, dodao je kako je izrazito važno da mirovinski sustavi pokažu građanima da zaslužuju njihovo povjerenje jer bez te vjere u stabilnost ne mogu uspjeti.
- Mnogo toga se događa na ovom području i svi se moramo potruditi da ljudi iz toga izvuku pozitivna iskustva, jer ćemo tako povećati povjerenje u tržište kapitala. To će potaknuti lavinu, jer povjerenje potiče novo ulaganje - smatra Jošar, koji je naglasio važnost diverzifikacije koja donosi veću sigurnost.
Gordan Šumanović, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, podsjetio je kako smo u proteklih 11 godina imali dva testa tržišta - najprije pandemiju 2020., koja se nije previše odrazila na tržište kapitala, a zatim, 2022., rast kamatnih stopa, koji je imao veći utjecaj. Ta dva testa su pokazala da mirovinski sustavi dobro funkcioniraju.
Odgovarajući na pitanje o razlici u iznosu hrvatskih i slovenskih mirovina, objasnio je da značajna razlika nastaje prije svega zbog toga što Slovenci dulje rade.
- Omjer prosječne slovenske mirovine i plaće je 66 posto, a kod nas je nakon 31 godine rada na oko 45 posto. Već s 35 godina, što je novi prosjek radnog staža u Hrvatskoj, penje se na 55 posto, a nakon 40 godina smo na slovenskom prosjeku - istaknuo je i podsjetio na važnost dodatne štednje, u kojoj trenutačno sudjeluje pola milijuna građana.
U tijeku dana uživo smo pratili konferenciju, integralni tekst možete pročitati niže:
13:37 U završnici drugog panela skupa u Esplanadi, posvećenog ulaganju privatnog kapitala u strateške projekte država i poduzeća, Hrvoje Čuvalo najavio je da bi se u IPO fond HBOR-a trebali uključiti i javni i privatni kapital.
– Da bi se privukli privatnici, javni kapital mora dati primjer i dokaz sigurnosti – pojasnio je Čuvalo.
Sašo Šmigić podsjetio je da tržišta kapitala globalno stalno rastu.
– Naravno da će u budućnosti biti teških izazova, ali fondovi rade u interesu ulagača – poručio je Šmigić.
Igor Čičak u integraciji slovenskog i hrvatskog tržišta vidi dobru priliku za jačanje financiranja strateških državnih projekata i poduzeća.
Nakon Čičkove ocjene, moderator panela Mislav Togonal zaključio je panel i današnji skup u Esplanadi.
13:31 U nastavku drugog panela skupa u Esplanadi, posvećenog ulaganju privatnog kapitala u strateške projekte država i poduzeća, Janez Grošelj osvrnuo se na ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
– Alfi Renewables prikupio je oko 100 milijuna eura od ulagača za projekte obnovljivih izvora energije i podržat ćemo ulaganja od 400 milijuna eura – naznačio je Grošelj. Za Alfi Renewables, otkrio je Grošelj, Hrvatska je bila najperspektivnije tržište, a trenutno je najpotentnija Rumunjska zbog, dodao je, privatizacije dijela energetske infrastrukture.
– Sve upućuje na to da će ulaganja u obnovljive izvore energije biti potrebno povećavati kako bi se zadovoljile potrebe tržišta i investicija, primjerice u baterijske sustave – ocijenio je Grošelj.
Govoreći o tržištu nekretnina, Sašo Šmigić ocijenio je kako nekretnine u svakom imovinskom portfelju ulagača imaju svoju ulogu.
– Tržišta Hrvatske i Slovenije vrlo su perspektivna kada govorimo o prinosima na ulaganja u nekretnine. Kada pogledamo profite na nekretninama koje se daju u najam, to su zarade i do 30 posto, pa i više nego u drugim europskim zemljama – kazao je Šmigić.
Igor Čičak složio se s učestalim ocjenama kako je europska regulativa za ulaganja prenormirana, ali, dodao je, primjera deregulacije ima i u Hrvatskoj i u Sloveniji.
– Ima tu još puno prostora da se tržište deregulira; jedino tako ćete potaknuti veći razvoj tržišta kapitala – komentirao je Čičak.
Govoreći o IPO fondu koji priprema HBOR, Hrvoje Čuvalo ocijenio je kako za spomenutim fondom postoji interes na hrvatskom tržištu.
– IPO fond trebao bi ići u financiranje u dva područja. Jedno je priprema izlistavanja tvrtke na burzu, a drugo samo sudjelovanje na IPO-u, sve kako bi se potaknulo tržište – najavio je Čuvalo. Otkrio je i da su pripremne radnje za spomenuti fond HBOR-a već pokrenute.
13:28 U drugom panelu skupa u Esplanadi na temu „Kako privatnim kapitalom podržati strateške projekte država i poduzeća?“ sudjeluju član Uprave Generali Investmentsa Sašo Šmigić, direktor Alfi Renewablesa Janez Grošelj, predsjednik Uprave i glavni partner Provectus Capital Partnersa Igor Čičak i predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) Hrvoje Čuvalo.
– Danas se puno razgovara, pa i na ovom skupu, o podizanju financijske pismenosti. Moramo biti svjesni da je kapitalizam još uvijek mlad i u Hrvatskoj i u Sloveniji; akumulacija kapitala počela se događati tek u posljednjih petnaestak godina – kazao je Šmigić, upozorivši kako podizanje financijske pismenosti ne može biti samo zadatak države, već i, među ostalim, financijske industrije.
Janez Grošelj, u osvrtu na trenutnu situaciju na slovenskom tržištu kapitala, pošao je od posljedica svjetske financijske krize iz 2009.
– Dugo smo zaostajali za europskim tržištima kapitala kada su u pitanju prinosi od dionica i drugih vrijednosnica, ali se to unatrag nekoliko godina promijenilo – kazao je Grošelj.
Igor Čičak ukazao je na važnost fondova privatnog kapitala za ekonomije u kojima funkcioniraju.
– Najrazvijenije države svijeta imaju i veće udjele private equityja u BDP-u od manje razvijenih. Tome je tako jer fondovi privatnog kapitala ulažu u zdrave i perspektivne kompanije koje mogu postati tržišni lideri – ustvrdio je Čičak. Podsjetio je da su ulagači u fondove privatnog kapitala mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i banke.
– Kada je u pitanju Provectus Capital Partners, mi kupujemo većinske udjele u tvrtkama i izlazimo iz vlasništva ovisno o ciljevima investicije. Fondovi privatnog kapitala globalno imaju najbolje prinose – naznačio je Čičak.
Založio se za što veću privatizaciju gospodarstva jer, kazao je Čičak, kompanije izlistane na tržištu kapitala bitno su efikasnije i ostvaruju veću dodatnu vrijednost.
– Hrvatske autoceste, primjerice, treba izlistati na tržištu kapitala. Ne vidim nijedan razlog da budu u stopostotnom vlasništvu države – zaključio je Čičak.
Hrvoje Čuvalo složio se s ocjenama da su fondovi privatnog kapitala i javni fondovi za infrastrukturna ulaganja dobro i isplativo ulaganje.
– Za velika javna ulaganja potreban je veliki kapital, a to mogu samo veliki fondovi. Primjer je fond „Tri mora“ – naveo je predsjednik Uprave HBOR-a.
13:15 Prva panel-rasprava bavila se stanjem na slovenskom i hrvatskom tržištu kapitala, s posebnim naglaskom na obrasce štednje kućanstava, ali i moguću ulogu novih instrumenata poput individualnih financijskih računa i državnih obveznica za građane u poticanju dugoročne štednje.
Maja Bešević Vlajo, predsjednica Uprave ZB Invest, istaknula je da se trenutačno aktivno raspravlja o tome koji je najbolji način za stvaranje investicijskih računa. Koliko oni mogu biti korisni, najbolje pokazuje primjer Švedske, koja ih je uvela 2012., a od tada se za osam puta povećala imovina kućanstava investirana u dionice, fondove i slične financijske instrumente. Bešević Vlajo ipak prepoznaje da Europa ima problem s tim što građani često nisu skloni riziku.
– Ljudi su vrlo oprezni, što dugoročno dovodi do manjih prinosa. Svi smo izloženi riziku dugovječnosti, što znači da postoji mogućnost da živimo dulje nego što smo mislili, a ako premalo investirate i ne idete u rizik, može se dogoditi da mirovina bude premala – naglasila je.
Matko Maravić, izvršni direktor InterCapitala, nadovezao se da bi investicijski računi mlađih građana trebali biti usmjereni u dionice, a manje u obveznice jer su one na dulji rok manje isplative. Strah od ulaganja ranije je odvraćao građane od takvih ulaganja, no sada se to mijenja pa sve više prepoznaju prilike na tržištu, čemu su pomogli i ovogodišnji izlasci na burzu. Istaknuo je i kako je pogrešna pretpostavka, koja se pojavljuje u dijelu javnosti, da Hrvati jure brzu zaradu.
– Ulaganja u nekretnine i štednju svjedoče da su skloni dugoročnom ulaganju – rekao je Maravić.
Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a, rekao je kako ovaj skup dokazuje da se krećemo u dobrom smjeru, a svemu će dodatno koristiti povećanje financijske pismenosti stanovništva.
– Banke i druge financijske institucije dobile su zadatak dalje ulagati u financijsku pismenost u svim strukturama stanovništva, ne zanemarujući ni one u višoj životnoj dobi. Radi se na financijskoj pismenosti i radit će se još više, iako je ona već sada na dobroj razini – smatra Lucić i dodaje kako i banke imaju velike koristi od razvoja tržišta kapitala. Trenutačno je stanje takvo da su od 42 milijarde eura depozita građana, banke na tržište plasirale 26 milijardi eura.
Panelisti su se dotaknuli i teme mirovinskih reformi. Janez Kranjc, predsjednik Uprave Skupine Prva, pohvalio je hrvatski mirovinski sustav komentirajući kako je bolji od slovenskog, bez obzira na to što je mirovinska reforma počela kasnije. Temeljna razlika je u tome što je uplaćivanje u drugi mirovinski stup kod nas obavezno, a u Sloveniji dobrovoljno.
– Mi ćemo morati kasnije odlaziti u mirovinu i zato će one biti sve niže i slabije. Nismo u cjelini zadovoljni mirovinskom reformom, ali stručna javnost podupire uvođenje obveznog ili dobrovoljnog uključivanja u drugi mirovinski stup – rekao je Kranjc.
Odgovarajući na pitanje moderatora o situaciji koja će dočekati mlađe generacije, istaknuo je kako će mirovine sigurno postojati, ali je teško očekivati da će biti primjerene ako svatko ne štedi za sebe.
Benjamin Jošar, predsjednik Uprave Triglav Skladi, dodao je kako je izrazito važno da mirovinski sustavi pokažu građanima da zaslužuju njihovo povjerenje jer bez te vjere u stabilnost ne mogu uspjeti.
– Mnogo toga se događa na ovom području i svi se moramo potruditi da ljudi iz toga izvuku pozitivna iskustva, jer ćemo tako povećati povjerenje u tržište kapitala. To će potaknuti snježnu lavinu, jer povjerenje potiče novo ulaganje – smatra Jošar, koji je naglasio važnost diversifikacije koja donosi veću sigurnost.
– Ako raspršimo imovinu i pri tome se vodimo zdravim razumom, srednjoročno se možemo nadati dobrim prinosima – poručio je.,
Gordan Šumanović, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, podsjetio je kako smo u proteklih 11 godina imali dva testa tržišta – najprije pandemiju 2020., koja se nije previše odrazila na tržište kapitala, a zatim 2022. rast kamatnih stopa, koji je imao veći utjecaj – koji su pokazali da mirovinski sustavi dobro funkcioniraju.
Na pitanje o razlici u iznosu hrvatskih i slovenskih mirovina, objasnio je da značajna razlika nastaje prije svega zbog toga što Slovenci dulje rade.
– Omjer prosječne slovenske mirovine i plaće je 66 posto, dok je kod nas nakon 31 godine rada na oko 45 posto. Već s 35 godina, što je novi prosjek radnog staža u Hrvatskoj, penje se na 55 posto, a nakon 40 godina smo na slovenskom prosjeku – istaknuo je i podsjetio na važnost dodatne štednje, u kojoj trenutačno sudjeluje pola milijuna građana.
12:21 Roman Zidarn, glavni ekonomist Triglav Investmentsa, u svom je stručnom govoru istaknuo kako je razvoj umjetne inteligencije još jedan od izazova s kojima se trenutno suočavamo, što svakako utječe na tržište kapitala.
– Umjetna inteligencija već nadmašuje ljudsku inteligenciju, a nastavljat će se unaprjeđivati pa će se i tehnološki razvoj ubrzati. Ljudske kognitivne mogućnosti više nisu granica za inovacije i naša pamet više neće diktirati brzinu – rekao je Zidarn.
Podatkovne centre usporedio je s državom genija koji rade 24 sata dnevno, ali i s netransparentnim crnim kutijama. U sljedećem desetljeću očekuje se da će se njihov broj višestruko povećati.
– Trend je krenuo i imat će poželjne i manje poželjne posljedice, a oni koji pobijede u globalnoj utrci pisat će pravila o funkcioniranju u budućnosti. Trenutno postoji dilema treba li ulagati u tehnologiju ili u očekivanja koja će ta tehnologija potaknuti. Moramo biti svjesni da oslobađamo najsnažniju tehnologiju koju ne razumijemo u potpunosti, i to činimo brže nego ikada. Pitanje je je li nam potreban tako brzi razvoj – istaknuo je glavni ekonomist Triglav Investmentsa.
Tri su, dodaje, moguća puta razvoja. Utopijski pristup znači da će se umjetna inteligencija pobrinuti da sve bude harmonično, uređeno i održivo. Distopija je da će se moć umjetne inteligencije ograničiti na nekolicinu poduzeća i država, a tehnologija zamijeniti ljude te potaknuti nejednakost i nadzor. Srednji put znači napredak, snagu i moć staviti u ravnotežu.
– Centri moći u svijetu moraju biti decentralizirani, a ovakva tehnologija prisutna svuda, na način da je neprimjetna, baš poput električnih instalacija, vode ili kanalizacije. Ovo je ultimativni test čovječanstva: moramo sami sebe zaštititi od vlastite genijalnosti. Pitanje je želimo li da tehnologija upravlja nama ili da mi upravljamo njome, a odgovor će odrediti smjer razvoja čovječanstva – zaključio je.
10:30 Jedan od govornika ovogodišnjeg hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma je i Volodymyr Nosov, osnivač i predsjednik Uprave WhiteBIT-a, kompanije koja je osnovana 2018. kao kripto startup, a danas je jedna od najvećih europskih centraliziranih kripto mjenjačnica s digitalnim ekosustavom koji je izgrađen oko nje. Nosov je ujedno počasni konzul Ukrajine u Španjolskoj te je Hrvatskoj prije svega zahvalio što daje podršku toj zemlji.
U svom govoru predstavio je WhiteBIT grupu koja, prema podacima za 2024., okuplja više od 35 milijuna korisnika i preko 5500 institucionalnih klijenata. Godišnji volumen trgovanja iznosi 2,7 bilijuna dolara, dok je tržišna kapitalizacija tvrtke 39 milijardi dolara. Imaju i vlastitu kriptovalutu vrijednu 9 milijardi dolara. Značajan je to rast u odnosu na samo dvije godine ranije – 2022. je WhiteBIT grupa imala pet i pol puta manje institucionalnih klijenata i čak devet puta manji volumen trgovanja.
WhiteBIT grupa ima više od 1300 zaposlenih u 12 ureda na četiri kontinenta – Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Australiji. Jedan od ureda je i u Zagrebu.
– Od naših 1300 zaposlenika, 300 je developera koji su specijalizirani za razvoj blockchaina, što je iznimno važno i za Europu jer nova ekonomija i fintechi već stižu. U cijelom svijetu je oko 5000 developera, 1500 ih je u SAD-u, a samo 500 u Europskoj uniji – istaknuo je Nosov.
Njihova je ideja, dodao je, osnažiti Europu svojim djelovanjem, s obzirom na to da više od polovice europskih blockchain developera dolazi upravo iz njegove tvrtke.
– Želimo djelovati i izravno iz Hrvatske jer ovdje imamo snažno prijateljstvo i podršku. Osnivanjem kompanije u Hrvatskoj počeli smo surađivati s Hanfom i nadam se da ćemo moći dati sve od sebe u ovom novom razdoblju fintech ekonomije – poručio je Nosov, osnivač i predsjednik Uprave WhiteBIT-a.
U suradnji s bivšim nogometašem i počasnim konzulom Ukrajine u Hrvatskoj Ivicom Pirićem, Nosov je 2023. osnovao tvrtku White Tech, čije je sjedište u Splitu, uz ured u Zagrebu. Time je Hrvatska dobila važnu ulogu u širenju WhiteBIT-a prema tržištima Europske unije i jugoistočne Europe.
10:16 Analizu trenutne situacije na najvažnijim tržištima kapitala u svijetu Manuela D’Onofrio, direktorica za strategiju ulaganja UniCredit Grupe, započela je s SAD-om.
– Ekonomska situacija u SAD-u je dobra, tvrtke dobro posluju, radna mjesta su sigurna, Amerikanci mogu održavati svoju osobnu potrošnju. Konačno, američka burza raste. U posljednje vrijeme vidimo veliki broj ljudi u SAD-u koji su postali milijunaši jer su plaćeni u dionicama tvrtki u koje su ulagali – navela je Manuela D’Onofrio.
Podsjetila je da je američka ekonomija nakon financijske krize 2008. rasla prosječnih 2 do 2,5 posto.
– Europa ne raste kao SAD. Jedan od razloga je velika diskrepancija između dviju ekonomija po pitanju fiskalne politike. U Eurozoni, od njezina nastanka, postoji njemačko-francuska disciplina oko udjela duga u BDP-u, i na taj način sami smo sebi vezali ruke – naznačila je direktorica za strategiju ulaganja UniCredit Grupe.
Izrazila je potrebu za stvaranjem jedinstvene porezne politike u EU, kao i za jedinstvenim energetskim tržištem.
– Ulaganja u obranu i vojsku znače i ulaganja u tehnologiju, bez kojih nećete imati rast. SAD ulaže ogromne iznose u tehnologiju i vojsku i zato, među ostalim, ima veći rast od EU – upozorila je direktorica za strategiju ulaganja UniCredit Grupe.
Ukazala je na važnost nestanka jeftinih izvora energije za njemačku ekonomiju.
– Takav razvoj događaja povećava važnost europskog tržišta kapitala, posebno obveznica. U SAD-u je ubrzano povećanje vladina duga. Poanta je u tome da SAD od Drugog svjetskog rata ima veliku privilegiju jer posjeduje univerzalnu svjetsku valutu – upozorila je Manuela D’Onofrio.
Izrazila je uvjerenje kako tekuća tehnološka revolucija, s razvojem umjetne inteligencije, snažno utječe i na tržišta kapitala, posebno, kazala je, kada je riječ o dionicama kompanija.
– U ulagačkim portfeljima potrebno je barem 30 posto imovine držati u europskim obveznicama, euru i dionicama europskih kompanija – ustvrdila je Manuela D’Onofrio, nakon čijeg će se izlaganja skupu obratiti Volodymyr Nosov, osnivač i direktor brzorastuće kompanije za razvoj tržišta kapitala WhiteBIT.
9:57 Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić u uvodnom je obraćanju sudionicima skupa u Esplanadi otkrila kako je regionalno povezivanje osam tržišta kapitala, dio kojeg su i Slovenija i Hrvatska, izazvalo veliku pozornost u Europi.
– Sve zanima kako to planiramo ostvariti, što će to značiti za tržišta kapitala u osam država koje su uključene u projekt. Uzima nas se kao primjer koji treba slijediti – kazala je Ivana Gažić.
Osvrnuvši se na tekuću godinu na hrvatskom tržištu kapitala, predsjednica Uprave Zagrebačke burze označila je godinu uspješnom.
– Posljednjih godina ukazivali smo na kronični nedostatak novih društava na burzi. U Hrvatskoj je u tijeku treća javna ponuda, nakon ING-Grada i Žita. Riječ je o javnoj ponudi koja ide, osim u Hrvatskoj, i u Sloveniji – naznačila je Ivana Gažić.
Skrenula je pozornost na mogući doprinos hrvatske industrije mirovinskih fondova javnoj raspravi u Sloveniji o jačanju tamošnjih mirovinskih fondova. Važnim je ocijenila i snažan odziv malih ulagača u javne ponude dionica Spana i Žita u Hrvatskoj.
– Uključivanje malih ulagača izuzetno je važno za uspjeh javnih ponuda, što je trebalo pripremiti, među ostalim, kroz sustav e-Riznice, što smo i uspjeli – dodala je predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Vrativši se na temu regionalnog povezivanja tržišta kapitala, Ivana Gažić izrazila je uvjerenje kako će to doprinijeti razvoju gospodarstva i stvaranju još povoljnijeg gospodarskog okruženja.
Nakon istupa predsjednice Uprave Zagrebačke burze, sudionici skupa moći će čuti prezentaciju Manuele D’Onofrio, direktorice za strategiju ulaganja UniCredit Grupe.
9:44 Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u uvodnom je obraćanju sudionicima skupa u Esplanadi izrazio uvjerenje kako konferencije Hanza Medije i Dela donose dodanu vrijednost jer su posvećene razvoju suradnje dviju država.
– Ministarstvo financija, kojem sam na čelu, također rado dolazi u Sloveniju, razmjenjujemo mišljenja sa stručnjacima ne samo iz Slovenije već i iz drugih država. Smatramo da je za jednu ekonomiju loše ako se velika štednja nalazi na računima banaka i imobilizirana je. Činimo sve što možemo da to promijenimo – ustvrdio je Primorac.
Upozorio je kako izvlačenje štednje iz banaka na tržište kapitala nije lako ni jednostavno jer je hrvatski financijski sustav, primjerice, bankocentričan.
– Akcijski okvir hrvatske Vlade za jačanje tržišta kapitala sadrži, među ostalim, regionalnu koncentraciju, jer mala, rascjepkana tržišta kapitala ne mogu obaviti željenu funkciju – naglasio je Primorac. Podsjetio je da EU već niz godina razvija ideju europske unije kapitala.
– Nevjerojatno je koliko se jednostavnim čini ostvariti europsku uniju kapitala, ali tome očito nije tako. Zato smo mi pristupili regionalnom povezivanju koje nije konkurencija europskoj uniji kapitala – naznačio je Primorac.
Ukazao je na važnost ravnopravnosti svake članice regionalne unije kapitala, kao i na važnost burzi i institucija izvan burze.
– Nakon memoranduma o spajanju burzi, idući korak je potpisivanje memoranduma regulatora država koje su uključene u regionalno uvezivanje kako bismo imali još jači protok kapitala između država – najavio je Primorac.
Hrvatskoj je, dodao je, u interesu snažno slovensko tržište kapitala i druga tržišta uključena u regionalnu inicijativu. Snažna tržišta kapitala, podsjetio je potpredsjednik Vlade, potiču i gospodarski rast, veću zaposlenost i investicije.
Nakon potpredsjednika Vlade, sudionicima skupa govorit će predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.
9:29 Pozdravnim govorom glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića u zagrebačkom hotelu Esplanade počela je hrvatsko-slovenska konferencija „Tržišta kapitala – Financiranje održivosti – razvijenim tržištima kapitala do jakog regionalnog gospodarstva“ u zajedničkoj organizaciji Hanza Medije i Dela, uz sudjelovanje stotinjak poslovnih ljudi i stručnjaka za tržište kapitala iz obje države.
– Misija Jutarnjeg lista i Dela jednostavna je – povezivati hrvatsko i slovensko tržište kapitala, koja imaju presudnu ulogu jer preusmjeravaju kapital od onih koji ga posuđuju prema onima, prije svega u gospodarstvu, kojima je potreban za financiranje i razvoj – kazao je Ogurlić. Kao jednu od ključnih tema konferencije Ogurlić je označio pitanje kako tržišta kapitala mogu pomoći da gospodarstva budu uspješnija, a tvrtke efikasnije i produktivnije.
Nakon Ogurlića, sudionike konferencije pozdravio je potpredsjednik slovenske Vlade i ministar financija Klemen Boštjančič.
– Drago mi je da sam u posljednje vrijeme sudionik brojnih skupova o tržištu kapitala jer su ona pokretač današnjeg gospodarstva – istaknuo je Boštjančič.
Osvrnuvši se na aktualni trenutak na europskim tržištima kapitala, potpredsjednik slovenske Vlade izrazio je potrebu da se štednja koja stoji na računima banaka više uključi u tržišta kapitala i financiranje dobrih gospodarskih projekata. Podsjetio je i na istraživanje Eurobarometra, prema kojem svega 20 posto građana Europske unije ima iznadprosječnu financijsku pismenost.
– Podizanje razine financijske pismenosti jedan je od zadataka za sve koji tome mogu pomoći kako bi se bolje razvila tržišta kapitala – ustvrdio je Boštjančič, upozorivši i na važnost povezivanja hrvatskog, slovenskog i drugih srednjoeuropskih tržišta kapitala, koje je u tijeku.
Nakon Boštjančiča, skupu u Esplanadi obratit će se potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Financiranje održivosti - razvijenim tržištima kapitala do jakog regionalnog gospodarstva" tema je ovogodišnjeg hrvatsko-slovenskog foruma Tržište kapitala 2025., u organizaciji Jutarnjeg lista i Dela, koji se danas održava u Zagrebu.
Slovenija, Hrvatska, jugoistočna Europa i cijela Europska unija suočavaju se s velikim izazovima razvoja tržišta kapitala koja zaostaju za SAD-om i Azijom po opsegu i učinkovitosti. Konferencija će se baviti trenutačnim izazovima i prilikama na tržištima kapitala na globalnoj, europskoj i regionalnoj razini, pri čemu će se poseban naglasak staviti na preusmjeravanje štednje kućanstava iz tradicionalnih bankovnih depozita u unosnije financijske instrumente koji imaju važan utjecaj i na funkcioniranje i rast realnog gospodarstva.
Osim toga, rasprave sudionika usredotočit će se na suradnju privatnog i javnog kapitala pri financiranju strateških projekata, kao što su održiva infrastruktura i digitalna transformacija.
Zamke vrednovanja
Na konferenciji će, između ostalih, sudjelovati Klemen Boštjančič, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Slovenije, i Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske.
Prezentacije će održati Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, i Manuela D‘Onofrio, globalna direktorica za ulaganja UniCredit Grupe. Među govornicima je i Volodymyr Nosov, osnivač i direktor WhiteBIT-a.
Hrvatsko-slovenski forum na dva će panela okupiti stručnjake i vodeće ljude financijskog sektora iz Hrvatske i Slovenije. Prva panel-rasprava "Tržišta kapitala između nesigurnosti i prilika - kako zaštititi i oplemeniti imovinu kućanstava?" analizirat će kako bi se u aktualnom globalnom okruženju trebali ponašati pojedinci, mali ulagači i institucionalni upravitelji. Koje su strategije smislenije? Gdje se kriju zamke (pre)visokog vrednovanja, a gdje su prilike za dugoročno stvaranje vrijednosti?
Mobilizacija kapitala
Druga panel-rasprava, "Kako privatnim kapitalom podržati strateške projekte država i poduzeća", otvorit će pitanje kako danas osigurati odgovarajuće financiranje za strateške projekte - od energetske i prometne infrastrukture do zelenog i digitalnog prijelaza, uz sve veće potrebe za vojnim izdacima.
Javne financije su nakon više kriza pod pritiskom, a fiskalni okvir Europske unije sve je restriktivniji. U tom kontekstu ključno je pitanje: kako učinkovito mobilizirati privatni kapital - institucionalni i individualni - za ostvarenje zajedničkih razvojnih ciljeva?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....