Američki Sud za međunarodnu trgovinu zadao je snažan udarac predsjedniku Donaldu Trumpu.
Presudom objavljenom u srijedu navečer, vijeće od troje sudaca američkog Suda za međunarodnu trgovinu (US Court of International Trade) odlučilo je kako je Trumpova administracija pogrešno primijenila zakon iz 1977. uvodeći svoje takozvane „carine za Dan oslobođenja“ („Liberation Day“ tariffs) na desetke zemalja. Presuda se proširila i na ranije nametnute carine prema Kanadi, Meksiku i Kini, koje su uvedene zbog pitanja sigurnosti američkih granica i krijumčarenja fentanila.
Sud je tako zaključio da su Trumpove izvršne naredbe "protuzakonite", te da su "naredbe o globalnim i odmazdnim carinama prekoračile ovlasti koje je predsjedniku dao zakon".
Prema Ustavu SAD-a, Kongres ima ovlasti za određivanje carinskih politika, no Trump je pokušao koristiti Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima pozivajući se na "neobičnu i izvanrednu prijetnju" američkoj ekonomiji i sigurnosti, elaboriali su suci, sažeo je mišljenje sudaca Financial Times.
PROČITAJTE VIŠE Upućeni izvori otkrili Reutersu što se događa ispod površine: Zašto EU prikuplja tajne podatke o ulaganjima u SAD
"Sud ne može, iz političkih razloga, dozvoliti predsjedniku da radi nešto što mu zakon ne dopušta", poručila je sutkinja tijekom rasprave.
Presudu su potaknule dvije tužbe; jedna od strane malih poduzetnika, uključujući uvoznika vina VOS Selections, i druga od 12 saveznih država predvođenih Oregonom, koje su tvrdile da će carine povećati troškove javne nabave.
Trumpova administracija odmah je najavila žalbu, čime će sudbina carina biti predana apelacijskom.
Žalba će biti upućena Saveznom prizivnom sudu za saveznu oblast (U.S. Court of Appeals for the Federal Circuit), nadležnom upravo za žalbe vezane uz trgovinska pitanja i carine u SAD-u. Taj sud neće održavati novo suđenje niti će saslušavati nove svjedoke. Umjesto toga, razmatrat će jesu li suci nižeg suda pravilno primijenili zakon u svojoj presudi. Nakon toga moguća je i žalba Vrhovnom sudu SAD-a.
Još uvijek nije jasno koliko brzo će ova odluka stupiti na snagu, s obzirom na to da je sud administraciji dao 10 dana za administrativne poteze potrebne za uklanjanje carina. Ako odluka opstane, već za nekoliko dana mogla bi eliminirati nove američke carine od 30 posto na kineski uvoz, carine od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika, kao i carine od 10 posto na većinu ostale robe koja ulazi u SAD.
Presuda se dakle odnosi na carine uvedene 2. travnja, a uključuju osnovne carinu od 10 posto te dodatne takozvane recipročke pristojbe. Time ova odluka ne utječe na Trumpove carine na veliki broj proizvoda iz Kine uvedene tijekom prvog mandata, kao ni na sektorske carine koje su već uvedene na čelik i druge proizvode temeljem drugačijeg pravnog temelja.
"Ovo je državni udar"
Bijela kuća oštro je kritizirala presudu, poručivši da "nije na neizabranim sucima da odlučuju kako se nositi s nacionalnom krizom". Savjetnik Bijele kuće Stephen Miller nazvao je presudu "pravosudnim državnim udarom".
„Nerecipročni tretman SAD-a od strane stranih država doveo je do ogromnih trgovinskih deficita. Ti deficiti uzrokovali su nacionalnu krizu koja je uništila američke zajednice, ostavila radnike bez posla i oslabila našu obrambenu industriju. Sud nije osporio te činjenice,“ rekao je, pak, glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai, te pritom dodao kako je odluku donio „neizabrani sudac“ koji nema pravo odlučivati o tome kako riješiti pitanje nacionalne sigurnosti. Glasnogovornik Desai pritom nije mislio na nekog konkretnog suca, već je općenito kritizirao sudsku odluku i sustav sugeriravši kako odluka o državnoj politici nije donesena od strane dužnosnika izabranih od američkog naroda.
Bijela kuća pokušava prikazati sudsku odluku kao prekoračenje ovlasti od strane sudaca, tvrdeći kako bi određivanje i provedba mjera koje se tiču nacionalne sigurnosti trebale ostati isključivo u domeni predsjedničke vlasti, bez sudske intervencije.
Stručnjaci za američki Bloomberg tvrde kako Trump ima druge pravne opcije za uvođenje ciljanih carina, ali nijedna nije toliko široka kao Međunarodni zakon o ekonomskim ovlastima u hitnim slučajevima (IEEPA) na koji se do sada pozivao, a koji mu je sud osporio. Trumpova administracija će vjerojatno intenzivirati korištenje drugih pravnih alata (Section 232, Section 301, specifične trgovinske sankcije) kako bi nastavila provoditi trgovinsku politiku s carinama koje želi uvesti. Dakle, ova presuda znači da Trump gubi jedan široki pravni alat (IEEPA), ali mu ostaju drugi, specifičniji alati koje može koristiti, ali s nešto manje fleksibilnosti i širine djelovanja nego što mu je omogućavao spomenuti zakon.
Upitni trgovinski sporazumi
Podsjetimo, Trump je nedavno pristao odgoditi carine od 50 posto na proizvode iz EU nakon razgovora s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, te je postigao dogovor s Kinom o privremenom snižavanju carina. No sudska odluka je dovela u pitanje i trgovinski dogovor koji je Trump početkom svibnja sklopio s Ujedinjenim Kraljevstvom, koji je uključivao nametanje američke carine od 10 psto na britansku robu, a što će biti poništeno ako presuda ostane na snazi.
Glavni američki trgovinski partneri poput Kine, Europske unije, Indije i Japana sada će morati odlučiti hoće li nastaviti s pokušajima dogovaranja sporazuma ili usporiti pregovore smatrajući da imaju jaču poziciju.
Japanski glavni tajnik kabineta Yoshimasa Hayashi izjavio je u četvrtak u Tokiju da će vlada „pomno proučiti sadržaj odluke i njene posljedice, te adekvatno reagirati.“ Australski ministar trgovine Don Farrell istaknuo je da će vlada nastaviti aktivno zagovarati ukidanje carina koje smatra „neopravdanima.“
„Ne vidim zašto bi itko pregovarao o carinama koje su sada proglašene nezakonitima,“ zaključila je u razgovoru za Bloomberg Jennifer Hillman, profesorica prava na Sveučilištu Georgetown i bivša sutkinja Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Još više neizvjesnosti za poslovni svijet
Burze su promptno pozitivno reagirale. S&P 500 futures skočili su za 1,5 posto, dok je američki dolar ojačao za 0,3 posto u odnosu na košaricu svjetskih valuta. Nadalje, europski Euro Stoxx 50 porastao je za 0,5 posto, a japanski Nikkei 225 čak za 1,8 posto.Presuda je izazvala novu neizvjesnost među američkim poduzećima, posebice među uvoznicima robe koja se trenutno nalazi na moru. Deborah Elms, stručnjakinja za trgovinu iz Zaklade Hinrich, rekla je kako ostaje nejasno hoće li poduzetnici koji su već platili carine imati pravo na povrat novca, pogotovo s obzirom na neposrednu žalbu administracije.
Robert Khachatryan, direktor logističke tvrtke Freight Right Global Logistics iz Kalifornije, naveo je da njegova tvrtka upravo sada ima brodove pune proizvoda iz Kine, poput igračaka i robota, te da je trenutno vrlo nejasno hoće li te pošiljke biti carinjene.
„Pokušavamo odgovoriti na pitanja naših klijenata, all nemamo dovoljno informacija,“ zaključio je.
Komentari
0