Globalni gospodarski rast mogao bi usporiti na 2,3 posto jer trgovinske napetosti i nesigurnost potiču recesijski trend, objavila je u srijedu agencija UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
„Očekuje se da će globalni rast usporiti na 2,3 posto u 2025., čime bi svjetsko gospodarstvo krenulo recesijskim putem”, navodi UNCTAD u izvješću o trgovinskim i razvojnim izgledima za ovu godinu.
Globalno gospodarstvo poraslo je za 2,8% u 2024., dodaje se.
„To je značajno usporavanje u usporedbi s prosječnim godišnjim stopama rasta iz razdoblja prije pandemije, koje je samo po sebi bilo obilježeno slabim globalnim rastom“, stoji u izvješću.
Trgovinske nesigurnosti uzdrmale su financijska tržišta ovog mjeseca nakon što je američki predsjednik Donald Trump 2. travnja najavio opsežne carine na brojne zemlje. Nekoliko dana kasnije neočekivano je pauzirao više carinske stope za dvanaest gospodarstava, ali je istodobno uveo još oštrije carine od 145% na Kinu.
UNCTAD navodi da u SAD-u rastu strahovi od recesije jer zabrinutosti zbog carina dodatno pojačavaju nervozu među ulagačima.
„Provedba uzastopnih rundi restriktivnih trgovinskih mjera i geoekonomska konfrontacija nose rizike od ozbiljnih poremećaja prekograničnih proizvodnih lanaca i međunarodnih trgovinskih tokova, što bi zauzvrat moglo dodatno oslabiti globalnu gospodarsku aktivnost“, zaključuje se u izvješću.
Brojke poput 2,3% i 2,8% često zvuče apstraktno i ne pretjerano dramatično, pa ih vrijedi prevesti u nešto opipljivije.
Realna procjena svjetskog BDP-a u 2024 je 100 bilijuna dolara (to je otprilike realna procjena svjetskog BDP-a u 2024.). Ako ono naraste za 2,8 posto, sljedeće godine biti će veća za 2,8 bilijuna dolara – to je otprilike vrijednost cijelog gospodarstva Ujedinjenog Kraljevstva ili Francuske.
Ali ako rast padne s 2.8 posto na 2,3%, rast je za 500 milijardi dolara manje rasta nego godinu prije, što je više nego cijeli godišnji BDP Austrije i dovoljno za financiranje 16 godišnjih proračuna Hrvatske. To znači nekoliko milijuna manje novih radnih mjesta diljem svijeta, manje novca za ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje ...
Istovremeno, glavni izvršni direktor JPMorgana, Jamie Dimon, izjavio je kako se nada da se Sjedinjene Američke Države neće uljuljkati u samozadovoljstvo usred kaosa koji prati nepredvidivu carinsku politiku predsjednika Donalda Trumpa.
Dimon je to rekao u intervjuu za Financial Times objavljenom u utorak. Na pitanje može li Trumpovo inzistiranje na recipročnim carinama naštetiti vjerodostojnosti SAD-a, Dimon je odgovorio:
„SAD je i dalje najprosperitetnija nacija koju je svijet ikad vidio”, rekao je za FT, dodavši da su Sjedinjene Države „i dalje sigurno utočište” zahvaljujući svojoj ekonomiji i vojnoj moći.
„Ali da, sva ta nesigurnost donekle potkopava tu poziciju. Zato ćete o tome čitati neprestano, sve dok se, nadamo se, carine i trgovinski ratovi ne smire i nestanu, pa ljudi ponovno mogu reći: mogu se osloniti na Ameriku“, izjavio je Dimon.
Naglasio je da ga više brine kakav će učinak carine imati na američke međunarodne odnose nego na tržišta.
„Ne brinem toliko za tržišta koliko za očuvanje zapadnog svijeta — slobodnog i sigurnog za demokraciju. A to, po meni, znači da treba jačati gospodarske odnose“, rekao je Dimon za FT.
Podsjetimo, Trump je 2. travnja proglasio uvođenje sveobuhvatnih carina na više od 180 zemalja, dan koji je nazvao „Danom oslobođenja“. Početna carinska stopa od 10% uvedena je 5. travnja. Više tarife koje su varirale po zemljama stupile su na snagu 9. travnja, prije nego što je Trump istog dana najavio 90-dnevnu odgodu.
Trumpova objava uzdrmala je ulagače i izazvala veliki pad na tržištima. Njegov potez izazvao je kritike poslovnih lidera i ekonomista.
Komentari
0