StoryEditor
Sporovi

Sud u Bjelovaru zbog promjenjive kamate dosudio obeštećenje za kunski kredit iz 2007.

Prema presudi, PBZ mora vratiti oko 40.000 kuna, od čega 10.720 kuna za preplaćene kamate
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 21. srpanj 2020. 18:13

Iako su se sudovi proteklih godina mahom bavili tužbama dužnika u švicarskim francima, ima slučajeva u kojima su pravdu pokušali potražiti i oni koji su kredit podigli u kunama ili eurima.

Jedan od njih je Slaven Mujić iz Osijeka, koji je 2007. godine uzeo kredit u iznosu od 220.000 kuna. Banku je tužio jer je smatrao da je ugovorna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštena i ništetna, pa je zatražio obeštećenje za neosnovano naplaćene kamate.

Općinski sud u Zagrebu odbio je njegovu tužbu u rujnu 2018. godine, ali u svibnju ove godine Županijski sud u Bjelovaru odlučio je drugačije.

Prema presudi drugostupanjskog suda, Privredna banka Zagreb mora vratiti oko 40.000 kuna, od čega se 10.720, kuna odnosi na preplaćene kamate, 13.000 kuna iznose parnični troškovi, a preostali dio uključuje trošak žalbenog postupka i zatezne kamate.

Drugostupanjski sud

Klijent se u svojoj tužbi pozvao na pravomoćnu presudu VTS-a iz 2014. godine, ali Općinski sud je najprije odlučio da se na nju ne može pozvati jer je predmet spora bila zaštita kolektivnih interesa potrošača u kojem su se osporavale odredbe ugovora o kreditima ugovorenim u švicarskim francima.

Iako drugostupanjski sud to smatra pravilnom ocjenom, navodi kako je tužitelj iznio činjenice da su odredbe ugovora o kreditu koji je zaključio s bankom ništetne, “i to zbog toga što tuženik s tužiteljem nije pojedinačno pregovarao o promjenama kamatne stope i time mu pružio mogućnost da izrazom svoje volje utječe na visinu preuzete novčane obveze”.

Također, sud smatra da odredba kojom se promjena kamatne stope čini ovisnom o odluci banke nije razumljiva, da banka nije precizno definirala uvjete promjenjivosti i referentnu stopu uz koju se veže promjena, da tužitelj zbog toga nije mogao predvidjeti promjenu kamatne stope te da takva odredba stvara “znatnu neravnotežu u pravnim odnosima i obvezama ugovornih strana”.

Budući da su formiranje i način promjene kamate zakonom definirani tek 2013. godine, banke imaju malo drugačije argumente, smatraju da nije ni bilo obveze za preciznim ugovornim odredbama.

Meritum tužbe

Iako je Županijski sud u Bjelovaru potvrdio stajalište Općinskog suda da se kolektivna presuda ne odnosi direktno na kunske kredite, utvrdio je da je meritum tužbe potpuno jednak i da se sukladno tome radi o nerazumljivim ugovornim odredbama kada se radi o jednostranim promjenama kamatne stope od banke. Neslužbene procjene govore da se velika većina tužbi klijenata odnosi na kredite u švicarskim francima, a tek nekoliko postotaka njih bilo je ugovoreno u kunama ili eurima.

Denis Smajo iz Udruge Potrošač najvažnijim ocjenjuje to što je Županijski sud u Bjelovaru “pravomoćno utvrdio da nema zastare i pozvao se na pravno tumačenje Vrhovnog suda o zastari iz siječnja ove godine, gdje je utvrđeno da počinje teći tek nakon utvrđenja ništetnosti odredbe/ugovora”.

Linker
07. rujan 2020 14:57