U sklopu konferencije u organizaciji Jutarnjeg lista ‘Turizam u Hrvatskoj 2025‘, održana je i druga panel rasprava dana pod nazivom „Budućnost turizma – lokalni razvoj i održivost turističkih destinacija“, u kojoj su sudjelovali Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivan Herak, član Uprave ACI-ja, Nada Prodan Mraković, pročelnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije, te Igor Kordić, osnivač platforme iRundo.
Opširnije o uvodnim govorima, o održanim prezentacijama možete čitati NA LINKU, te o prvoj panel raspravi NA OVOM LINKU
Panel je moderirala novinarka Barbara Ban, a rasprava je otvorena tezom kako je hrvatski turizam dosegnuo točku zasićenja u pojedinim destinacijama te da bez ozbiljnog prostornog planiranja, redefiniranja privatnog smještaja i stvaranja dugoročne strategije razvoja – osobito u segmentima održivog, cjelogodišnjeg turizma – mnoge lokalne zajednice riskiraju gubitak kvalitete života, identiteta i gospodarske stabilnosti.
Ivan Herak, član Uprave ACI-ja, istaknuo je kako hrvatski turizam mora proći temeljitu transformaciju ako želi opstati u budućnosti. Prema njegovim riječima, aktualni model turizma – više nije održiv.
„Prije svega, potrebna nam je nova paradigma – zapravo dvije“, poručio je Herak. Prva se odnosi na odnos kapitala i rada, ali i na politiku. „Ne možemo riješiti ništa ako mijenjamo samo jedan element.“ Druga paradigma, dodao je, tiče se redefiniranja uspjeha u turizmu – ne smije se više gledati isključivo kroz financijske pokazatelje.
„Govorim konkretno, recimo, o poduzećima poput ACI-ja. Financijski rezultat nije dovoljan – moramo uzeti u obzir i okolišne pokazatelje. Koliko je naša država ranjiva na klimatske promjene? Što ćemo sve osjetiti ako ne promijenimo način razmišljanja?“
Herak je podsjetio da je prije desetak-petnaest godina turizam bio gotovo isključen iz strateških razvojnih planova. Nije bio ozbiljno shvaćen ni na političkoj, ni na fiskalnoj razini. To se, smatra, pokazalo kao velika pogreška jer se sektor nije pripremio na izazove koji su danas prisutni.
„Sve više destinacija puca pod pritiskom – nema dovoljno radne snage, raste iseljavanje lokalnog stanovništva, a upravljanje prostorom nam izmiče kontroli.“
Posebno se osvrnuo na stanje u privatnom smještaju, koji je, kako kaže, izmaknuo lokalnim zajednicama i postao dio špekulativnog tržišta nekretninama. Upozorio je da su se ključni resursi najprije prepustili stranim vlasnicima, a zatim je izgubljena i kontrola nad ljudskim resursima.
„Danas imamo porast potražnje za radnom snagom, ali mladi ljudi u Hrvatskoj više ne vide perspektivu u turizmu. Plaće su niske, uvjeti teški, a sigurnost nikakva. I zato sve te brojke koje ministarstvo prikazuje kao uspjeh – zapravo su rezultat neodrživog modela.“
Herak je zaključio kako bez političke volje i promjene uvjeta poslovanja nema govora o održivosti, te da je transformacija turizma dugotrajan proces koji se ne može odgađati.
Na pitanje o očekivanjima za nadolazeću sezonu, Nada Prodan Mraković, pročelnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije, poručila je kako se i u 2025. očekuje stabilna i snažna turistička godina – s rezultatima usporedivima s prošlogodišnjima.
„Razgovarali smo s hotelijerima i vlasnicima privatnog smještaja – prognoze su vrlo slične prošloj sezoni“, rekla je. Sve, naravno, ovisi o rasporedu blagdana i vremenskim uvjetima, no očekuje se oko pet milijuna dolazaka i trideset milijuna noćenja. Glavni udar sezone i dalje ostaje srpanj i kolovoz, a najznačajniji gosti su – obitelji s djecom.
Naglasila je kako Istra već trideset godina sustavno ulaže u razvoj posebnih oblika turizma, što se pokazalo kao ispravna i održiva strategija.
„Još devedesetih krenuli smo se obraćati specifičnim skupinama – od ljubitelja gastronomije i kulture do cikloturista i sportskih gostiju. To je dugoročno donijelo stabilnost, otpornost i diverzifikaciju.“
Pandemija je, prema njezinim riječima, dodatno ogolila krhkost turizma, ali i potvrdila da je ljudima turizam postao stvarna potreba, a ne luksuz.
„Turizam je postao bijeg od stresa. Istra je to prepoznala i reagirala – ponudila je raznolike oblike smještaja, od kuća za odmor do kampova, koji su omogućili distancu, sigurnost i mir“, kazala je.
Osvrnula se na stanje privatnog smještaja, čiji je razvoj Istra među prvima sustavno prigrlila.
„Prije dvadeset godina, privatni smještaj bio je naša komparativna prednost. Domaćin je bio pravi domaćin – primao je gosta u svoj dom, vodio ga kroz mjesto, pripremao mu ribu. Bio je to odnos koji se temeljio na povjerenju i autentičnosti.“
No ubrzo se uočilo da nedostaje kvalitete, pa je pokrenut projekt Domus Bonus, kojim je Županija, uz Turističku zajednicu, radila na podizanju standarda – od uređenja prostora do odnosa prema gostima.
„Kasnije smo nastavili kroz projekte povezane s cikloturizmom i koncept ‘Domus – prijateljski smještaj‘. Cijelo vrijeme smo radili na unapređenju kvalitete, no danas se suočavamo s novim izazovima“, rekla je.
Posebno je naglasila problem širenja privatnog smještaja u stambene zgrade i špekulativnog korištenja prostora, što sve češće izaziva tenzije unutar zajednice.
„To više nije klasični domaćin, to su investitori koji iznajmljuju stanove u zgradama. Ako obitelj dođe na deset dana i zabavlja se, to mijenja dinamiku cijele zgrade. Stvara se nesklad između turista i lokalnih stanara.“
Kao jedno od ključnih pitanja navela je prostorno planiranje. „Zakoni su omogućili previše toga bez jasnih ograničenja, i sada vidimo posljedice. Sustav za sada ne može upravljati tim promjenama.“
Zaključila je da lokalne jedinice moraju donijeti vrlo konkretne prostorne planove – što, gdje, koliko i pod kojim uvjetima. No, priznaje da to neće biti nimalo jednostavno: „Kad imate stan koji je legalno stambeni, a koristi se kao apartman – plan to ne vidi drugačije. I tu je cijeli problem.“
U raspravu o privatnom smještaju uključio se i Igor Kordić, osnivač platforme iRundo, upozorivši da se ovaj nekadašnji motor razvoja danas sve češće doživljava kao problem. inače, ta tehnološka tvrtka koju je osnovao Igor Kordić, bavi se upravljanjem privatnim smještajem – posebno apartmanima i kućama za odmor. iRundo nudi rješenja za tzv. "short-term rental management".
„U zadnje dvije-tri godine privatni smještaj došao je na loš glas. I to ne bez razloga. Riječ je o posljedicama koje su rezultat godina ignoriranja ključnih problema“, kazao je Kordić.
Prema njegovim riječima, problem je što se lokalni turizam sve više gubi pod pritiskom sirove komercijalizacije.
„Danas imamo mnoštvo malih i srednjih investicija koje su ušle u sektor bez jasne strategije. Ljudi su masovno ulagali u apartmane, no tržište je prezasićeno, a kapaciteti su sve manje održivi. Sustav nema smjer, nema kontrole i zato smo u kaosu – sve se urušava ili divlje širi.“
Posebno je istaknuo posljedice nekretninskog balona, koji je doveo do toga da si mnogi lokalci više ne mogu priuštiti stanovanje. „Privatni smještaj postao je nepoželjan, naročito u urbanim sredinama, gdje stvara napetosti i potiskuje lokalnu zajednicu“, rekao je.
Kordić smatra da je rješenje u segmentiranom pristupu – „ne može se isto tretirati apartman u zgradi i kuća za odmor na selu“. No, kako dodaje, do sada to nije bilo dovoljno jasno regulirano.
„Sada se u zakonodavnim prijedlozima vide dobre namjere, ali sve to treba precizno provesti u praksi. Ako ne budemo odlučni i precizni, privatni smještaj će morati biti ograničen – jer u suprotnom gubimo ono što turizam čini posebnim: identitet destinacije.“
Zaključno je upozorio da je budućnost tržišta neizvjesna – ili će se stabilizirati, ili će se dodatno urušiti.
Nakon uvodnog pitanja moderatorice o razvoju manjih, rastućih destinacija, riječ je uzeo Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije. Istaknuo je kako je potrebno potpuno promijeniti način razmišljanja o turizmu u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i o infrastrukturi koja omogućuje da takav turizam bude održiv.
„Prije dvadeset godina bili smo sretni kad bi došao jedan autobus turista“, rekao je Grula. „To nam je tada bio vrhunac sezone. Danas smo, srećom, puno dalje, ali nismo ni blizu onome što bi turizam trebao biti.“
Upozorio je na to da se situacija iz temelja promijenila – danas više ne dolaze organizirane grupe, već individualni gosti, a to donosi i nove izazove. „Autobusne grupe su bile predvidljive – znali smo koliko će potrošiti, gdje će jesti, gdje će spavati. S individualnim gostima to ne znate. A oni su danas većina.“
Poseban naglasak stavio je na prometnu i komunalnu infrastrukturu – temelj bez kojeg nema ozbiljnog turizma.
„Mi u Đurđevcu, recimo, nemamo osnovni javni prijevoz. Autobusi koji voze – voze djecu u školu. I to je to. Zato smo mi sami organizirali jedan bus, nekomercijalan, čisto da imamo osnovnu mobilnost.“
Naglasio je da turizam u njegovoj regiji već ide naprijed – i bez klasičnih preduvjeta.
„Razvili smo 888 kilometara biciklističkih i 300 kilometara pješačkih staza. Biciklisti nas već prepoznaju kao destinaciju. Ali ono što želimo je da jednog dana gosti dođu vlakom, da ih dočeka lokalni e-prijevoz, da ih možemo povezati s prirodom a da ulaze u svaki kutak autom.“
Govoreći o održivosti, bio je konkretan: „Ne možemo čekati da se infrastruktura dogodi. Elektrifikacija pruge? To je deset godina. Mi smo već odlučili – radimo turizam koji će biti moderan za 20 godina. Ne za sutra, nego za desetljeće unaprijed.“
Zaključno je poručio kako je za manja odredišta održivi pristup jedini logičan smjer.
„Nema nas puno, ali zato moramo biti pametni. Ljudi neće doći zbog prometne povezanosti – doći će ako imaju doživljaj. Na nama je da im ga omogućimo.“
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović, istaknula je kako je kontinentalni turizam u Hrvatskoj još uvijek u fazi razvoja, ali ima ogroman potencijal. Međutim, upozorila je na ključni nedostatak koji ga koči – manjak smještajnih kapaciteta.
„To nam je najveći izazov u usporedbi s obalom. Možete imati dobru ponudu, izvrsne manifestacije, gastro i eno priču, ali bez kreveta – nema turizma“, poručila je.
Tijekom pandemije, pokazalo se da i Zagrebačka županija ima itekako što za ponuditi. Upravo tada su, kaže, dodatno shvatili da turizam nije sporedna gospodarska grana, već može biti horizontalna djelatnost koja utječe na cijeli lokalni sustav – od proizvođača i ugostitelja do kulturnih ustanova.
„Mi ne želimo postati masovna destinacija. Želimo ostati mala boutique regija, s autentičnom ponudom, održivim razvojem i visokom kvalitetom života za lokalno stanovništvo.“
Alilović je istaknula važnost europskih fondova u razvoju kontinentalnog turizma. „Kada sam preuzela funkciju 2019., proračun nam je bio oko 250 tisuća eura. Danas, zahvaljujući fondovima iz programa Horizon i drugim izvorima EU, radimo projekte vrijedne preko 1,3 milijuna eura.“
U kontinentalnim uvjetima, kaže, održivost nije samo poželjna – ona je nužnost. Sve više lokalnih poduzetnika i ugostitelja prepoznaje priliku u stvaranju malih, snažno pozicioniranih destinacija.
„Naši vinari sve su bolji, restorani sve brojniji i kvalitetniji. Ali ništa od toga nije moguće bez prave sinergije svih dionika – od poljoprivrednika do hotelijera.“
Kao ključnu prednost Zagrebačke županije istaknula je blizinu glavnog grada. „Mi smo destinacija na 30 minuta od centra Zagreba. Nekome je to minus, ali mi to pretvaramo u prednost – nudimo mir, autentičnost i sadržaj izvan gradske gužve.“
Zaključila je kako je kontinentalni turizam u Hrvatskoj na prekretnici. „Ovo nije trenutak za šablone. Trebamo razvoj u skladu s identitetom prostora, ljudima koji tu žive i posjetiteljima koji traže doživljaj, a ne samo destinaciju.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....