Novac.hr

Stručnjaci podijeljeni: 'Cijene benzina bi mogle dalje rasti, sve ovisi o Iranu'

Zbog poskupljenja sirove nafte cijena Eurosupera 95 prešla je 10kn prvi put nakon 2014.
Benzinska crpka
 Željko Puhovski / Hanza Media

Cijene sirove nafte su narasle i posljedično utjecale na cijenu goriva, a sasvim sigurno će utjecati i na proračun. Međutim, s obzirom na nepoznate faktor, poput toga kakva će biti potražnja pa i cijena u sljedećem razdoblju, još se ne zna kako.

Proračun

Praznik rada je donio prvo povećanje cijena benzina - Eurosuper 95 probio je psihološku granicu od 10 kuna, i to prvi put nakon studenog 2014. Od 1. svibnja cijena litre tog goriva na Ininim crpkama je 9,99 kuna i 10,09 kuna za Eurosuper 95 Plus, Tifon ima cijenu od 10,10 kuna, Crodux 10,2 kune, Lukoil 10,23 kune za Eurosuper 95 plus te Adriaoila 10,09 kuna za Eurosuper 95 plus. Do povećanja cijene benzina došlo je zbog povećanja cijene barela nafte na svjetskom tržištu, što se onda prelilo i na cijene naftnih derivata na Mediteranskom tržištu pa posljedično i na maloprodajne cijene naftnih derivata u Hrvatskoj. Zadnji put su cijene Eurosupera 95 plus bile iznad 10 kuna tijekom 2014. Međutim, od veljače 2014. promijenilo se to što je tada Vlada liberalizirala cijene goriva u Hrvatskoj, a u travnju 2014. trošarina je porasla za dodatnih 20 lipa i otada iznosi 3,66 kuna po litri benzina. U međuvremenu su, prema neslužbenim analizama, i marže maloprodajnih naftnih kompanija porasle sa 0,7 na jednu kunu po litri pa je sve to, uz visoki PDV od 25 posto i promjenu tečaja dolara, dovelo do trenutnih maloprodajnih cijena u Hrvatskoj.

Procjene o budućem kretanju cijene sirove nafte na svjetskom tržištu su prilično različite.

Posljedica sankcija

Ovo što se sada događa oko sankcija SAD-a i Irana, odnosno Irana i Saudijske Arabije, kao dva velika proizvođača nafte, uz najnovija otkrića Izraela vezano za nuklearni program Irana, moglo bi imati utjecaj na cijene.

Ako dođe do napetosti između velikih proizvođača, burzovni mešetari mogli bi to okrenuti u svoju korist i temeljem psihološke napetosti dizati cijene sirove nafte - mišljenje je naftnog stručnjaka Davora Šterna.

U Croduxu smatraju da je povećanje cijena naftnih derivata privremenog karaktera i da će se cijene stabilizirati u bliskoj budućnosti te i oni napominju da je kretanje cijena nafte i naftnih derivata uvjetovano odnosom njihove ponude i potražnje, a ona je odraz stabilnosti u područjima gdje se nalaze glavni svjetski proizvođači nafte.

Međutim, jednu od alarmantnih prognoza lansirao je Pierre Andurand, poznati menadžer hedgefonda na naftnom tržištu, rekavši da nije nemoguće da cijena barela nafte u sljedećim godinama naraste i na 300 dolara.

“Ako cijene nafte dovoljno brzo ne budu porasle, cijena od 300 dolara po barelu za koju godinu nije nemoguća”, ustvrdio je Andurand, ciljajući na to da niske cijene nafte obeshrabruju nova ulaganja u proizvodnju nafte i da će zbog toga potražnja početi jačati u odnosu na ponudu nafte.

Višak robe

Cijene sirove nafte i naftnih derivata globalno su pod utjecajem raznih ekonomskih, političkih, tehnoloških, sezonskih, ali i špekulativnih faktora. Petar Sopek i Ivan Škoc s Instituta za javne financije u svom radu “Kretanje cijena nafte i prihodi državnog proračuna” tvrde da, premda porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu najčešće automatski potiče i povećanje cijene naftnih derivata, to ne mora baš uvijek biti tako.

Višak ponude nad potražnjom sirove nafte na svjetskom tržištu dovodi do pada cijene te sirovine, no, kako navode, ako se istovremeno pojavio neki tehnički problem u radu rafinerije koja sirovu naftu prerađuje u motorna goriva, poslovanje rafinerije na neko vrijeme može biti obustavljeno.

U tom slučaju cijena goriva može porasti zbog nedostatne ponude motornih goriva na lokalnom tržištu, usprkos istodobnom padu cijena sirove nafte koja se koristi kao sirovina u rafineriji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 00:52