Što stoji u pozadini ponovljenog natječaja kojim država svojata vilu u tuđem vlasništvu

Ministarstvo državne imovine ne odustaje od iznajmljivanja Vile Regenhart u Svetom Jakovu.

Nakon što je u srpnju ekspresno povuklo Javni poziv za zakup nekretnine koju je najbolji ponuditelj, tvrtka Mieta der villa Regenhart j.d.o.o. navodno planirala unajmiti za milijun kuna godišnje, reprizni pokušaj uslijedio je prošle subote. Nudi se sklapanje Ugovora o zakupu na rok od 30 godina, uz krajnji rok podnošenja ponuda 17. prosinca 2019. godine do 10 sati.

Bauk Aneksa G

Vijest o ponovljenom pozivu Ministarstva najmoprimcima neugodno je iznenadila Kseniju Mikuličić, Zagrepčanku s dvojnim državljanstvom Hrvatske i SAD-a koja tvrdi da je zdanje u Svetom Jakovu neupitno njezino vlasništvo. Predočila je dokaze o kupnji zdanja od pravnog nasljednika Jugobanke d.d., odnosno od Jugobanke a.d. koja je u međuvremenu otišla u stečaj. Vila u Svetom Jakovu rješenjem Trgovačkog suda 2003. isključena iz bančine stečajne mase, no to nekretninu očito nije izuzelo od primjene famoznog aneksa G Sporazuma o sukcesiji kojim se regulira povrat imovine tvrtki i ustanova zemalja sljednica SFRJ, piše Dubrovački Vjesnik.

- Odluka Ministarstva državne imovine da moju vilu u Dubrovniku opet pokuša dati u najam trećim osobama, te da ne ispuni obavezu prema privatnoj imovini temeljem aneksa G i međunarodnog prava, u mom slučaju skupo će koštati hrvatske porezne obveznike kojima država laže da će se privatnom imovinom nekog dioničarskog društva kompenzirati neriješeni srpskohrvatski odnosi. Ja ću svoj dio dobiti, kad-tad, i od Republike Hrvatske i od pojedinaca odgovornih za ovaj cirkus. Za greške RH neka snose odgovornost oni koji su takve državne službenike izabrali – odlučna je Mikuličić.

Hanza Media

Vila Regenhart

- Ne znam koji bi ozbiljni poslovni čovjek preuzeo rizik i unajmio vilu od države koja nije vlasnica tog objekta. Prema međunarodnom pravu, ista ta država objekt treba vratiti osnovnom titularu, u bilo kojem momentu, a uz to prihvatiti uvjet da se odriče prava potraživati naknadu za uložena sredstva, s bilo koje osnove, bilo na ime naknade štete, stjecanja bez osnove, smanjenja zakupnine ili nečeg drugog, bez obzira jesu li sredstva uložena s ili bez suglasnosti zakupodavca. I još nešto. Zamislite što se može dogoditi ako najmoprimac uredi objekt, uloži za to golema sredstva a aktivira se Aneks G? Tada se prema međunarodnom ugovoru Upis RH proglašava nevažećim, a time i ugovor o najmu – upozorava Ksenija Mikuličić potencijalne zakupitelje bivšeg zdanja Jugobanke.

Tužba protiv 'iznajmljivača'

Iz Ministarstva državne imovine ne obaziru se previše na njezine opaske. Kažu da im pravo na raspolaganje objektom daju presude Općinskog suda u Dubrovniku, Županijskog suda u Dubrovniku i Vrhovnog suda Republike Hrvatske u Zagrebu kojima je, uvjeravaju, potvrđeno vlasništvo Republike Hrvatske nad Vilom Regenhart.

U rješenju Vrhovnog suda iz 2012. u predmetu gdje se Ksenija Mikuličić pojavljuje u ulozi umješača u tužbi koju je protiv Republike Hrvatske podnijela 'Jugobanka a.d.' Beograd odbija se tužbeni zahtjev za brisanjem uknjižbe prava vlasništva u korist RH na nekretninama Regenharta i okolnih parcela. Točnije, odbacuje se zahtjev 'Jugobanke a.d.' za knjiženjem na vilu u Svetom Jakovu, te se tužitelju naređuje uplatiti 211.350 kuna na ime troškova postupka na račun RH.

Ksenija Mikuličić pak ustraje na tvrdnji da je otkupom zdanja od sljednice Jugobanke za koji je Poreznoj upravi u Hrvatskoj uredno platila porez, stekla nepobitna svoja vlasnička prava. A njih će, bez dvojbe, morati dokazivati novom tužbom protiv hrvatske države kao 'iznajmljivača' Vile Regenhart za ugostiteljsko-turističke svrhe.