Naraste li globalna temperatura na Zemlji za dva Celzijeva stupnja do 2050. godine pa klimatske prilike u Zagrebu postanu slične onima koje sada vladaju u teksaškom gradu Dallasu, kako je najavila studija objavljena u časopisu Plos One, kako bi to moglo utjecati na proizvodnju hrane u Hrvatskoj?
U Dallasu su zime blage, najniže temperature ne padaju ispod nule, a proljeća i ljeta su znatno toplija.I stručnjaci Svjetske banke koji su radili analizu i perspektive naše poljoprivrede upozoravaju da je Hrvatska osjetljiva na klimatske promjene. Zbog smanjenja padalina i zatopljenja u većini poljoprivrednih regija Hrvatske do 2050. godine imat ćemo sve veći broj uzastopnih suhih dana. Nepovoljni vremenski uvjeti (uključujući sušu, tuču, poplave, mraz) mogu utjecati na proizvodnju glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj kao što su ozima pšenica i kukuruz. Istovremeno, smanjeno površinsko otjecanje može utjecati na podzemne vode, na zalihe pitke vode, kao i raspoloživost vode za navodnjavanje.
Analiza
Međutim, klimatske promjene donose i određene prednosti. Promjena klimatskih uvjeta (toplija i suša klima, smanjene padaline) može dovesti do promjene rotacije usjeva u poljoprivrednim područjima i stvaranja područja prikladnih za voćnjake, vinograde i maslinike.
Područja sada nepogodna za poljoprivredu mogu postati atraktivnija, dok više temperature uz mogućnost dovođenja dovoljno vode (navodnjavanje) mogu dovesti do povećanja prinosa, posebice ozimih usjeva, zbog blažih zimskih uvjeta. To konkretno znači da će se poljoprivrednici morati prilagoditi novim uvjetima u kojima će se pomaknuti sjetveni kalendar pa bi i radovi u polju trebali uraniti po mjesec, pa i više dana za plodove koji rastu na otvorenom. Tako bi žetva pšenice mogla biti već prije lipnja, lubenice i trešnje bi trebale dozrijevati u travnju i svibnju, a berba grožđa bi počela i prije rujna. Dakako, to bi utjecalo i na uobičajeni pučki običaj krštenja vina, Martinje, koje bi se moglo značajno pomaknuti sa 11. studenoga, a posve bi bile izgubljene ledene berbe jer u Dallasu najniža temperatura nikada ne pada ispod nule. To bi moglo ugroziti i tradicinalnu svinjokolju za domaćinstva jer svježe meso za sušenje treba niske temperature. U ribarstvu postoji realna opasnost od najezde tropskih riba koje već sada ugrožavaju ekosustav u moru. U Lici bi s malo snijega u planinama bila oslobođena velika polja koja su sada pod snijegom veliki dio godine. No, da se ove promjene mogu dobro iskoristiti, potvrđuje nam naš najpoznatiji proizvođač egzotičnog voća Ivan Šulog, koji u Donjoj Bistri, u Zagorju, godinama uzgaja egzotično voće i plasira ga s kooperantima u europske zemlje.
Osim u plasteniku u umjetno stvorenim tropskim uvjetima, uzgaja ih i u priobalju na otvorenom, gdje su temperature visoke.
Tržište
- Klimatske promjene će neminovno promijeniti navike naših proizvođača koji već sada imaju problema sa sadnjom voća i povrća, kod mnogih ranije dozrijeva pa nisu konkurentni. Mi već sada imamo u Istri nasade surinamskih trešanja i mini guava koje dozrijevaju na otvorenom. Brazilci mi nisu vjerovali da je to moguće - kaže Šulog.
Veliku šansu vidi i u uzgoju japanske yuzu naranče, za čiju litru soka hotelijeri plaćaju i po 300 kuna.
- Kvaliteta naših agruma se izuzetno cijeni jer uz kvalitetno tlo mi uz more imamo i efekt bure koji blagotvorno djeluje na biljke, a druge mediteranske zemlje ga nemaju. U Istri i Dalmaciji već postoje nasadi fijole koju proizvode samo Kolumbijci, ali oni mogu zadovoljiti samo 50 posto potreba svjetskog tržišta. Naša velika prednost je to što smo u Europi, nadomak zemalja koje takvo voće cijene, a osobito kada dolazi brzo i ne iscrpljuje se transportom, avionima i brodovima, pa kamionima od luka. Treba se što brže preorijentirati da nas drugi ne preteknu - zaključuje Šulog.