ZNALCI OTKRIVAJU

Što će se događati s plaćama u 2023. godini, hoće li prosječna plaća ‘uhvatiti‘ inflaciju? Stručnjaci imaju predikciju...

‘Ozbiljna recesija svakako bi mogla ohladiti inflaciju, ali i rast plaća‘

Ilustrativna fotografija

 Anp/Alamy/Alamy/Profimedia

Potražnja za radnicima u Hrvatskoj je na povijesno visokim razinama, ali proljeće bi moglo donijeti početak hlađenja, čulo se na okruglom stolu o stanju na tržištu rada u četvrtak u organizaciji portala Moj posao. Pojednostavljeno, poslodavci će možda smanjiti apetite za radnicima.

Marina Tkalec, viša znanstvena suradnica Ekonomskog instituta Zagreb, objašnjava da se već bilježi hlađenje ekonomije, prije svega u industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo, prema podacima s kraja studenog prošle godine, a koliki će zbog toga biti intenzitet smanjenja potražnje za radom "najviše će ovisiti o dubini i trajanju usporavanja koje će našu ekonomiju najvjerojatnije okrznuti u ovom ili sljedećem tromjesečju".

Usporavanje

Rast hrvatskog BDP-a u prošloj godini bio je 6 posto, a u 2023. godini se očekuje značajno usporavanje.

Kako će se to odraziti na tržište rada, na kojem posljednjih godina svjedočimo nedostatku radnika uz povećanje uvoza onih iz trećih zemalja? Tkalec odgovara kako očekuje da će postojeći manjak na strani ponude rada ipak biti jači od slabljenja potražnje, što znači da bi tržište rada i u ovoj godini moglo pokazivati povoljne indikatore, barem u smislu stope nezaposlenosti i nominalnog rasta plaća.

Napominje, štoviše, kako bi demografska kretanja i veća integracija Hrvatske u EU (ulazak u schengenski prostor) mogli još više smanjiti ponudu rada u Hrvatskoj. "Kratkoročno ne možemo očekivati značajniji priljev inozemne radne snage, pa vjerujem da će nesrazmjer između ponude i potražnje radne snage i dalje ostati značajan u 2023. godini", kaže suradnica EIZ-a.

Posebno je zanimljivo što će se događati s plaćama. Naime, iako su one nominalne značajno rasle prošle godine, realne plaće padaju još od kraja 2021. godine. Čini se da će taj trend ostati i u 2023. godini. Kako je, pak, istaknuo direktor portala Moj posao Igor Žonja, prošla je godina pod svjetla reflektora stavila i problem niskih plaća "zbog kojih ljudi sve češće napuštaju radna mjesta".

Tkalec smatra da će očekivano usporavanje gospodarstva u nekim djelatnostima usporiti rast nominalnih plaća, a možda ga i zaustaviti, ali na plaće će ipak najveći utjecaj imati inflacija. Očekuje da će u prosjeku nominalne plaće nastaviti rasti za oko 5 posto, ali da će njihov "realni rast ostati negativan, u prosjeku za -3 do -4 posto". To znači da prosječna plaća neće uhvatiti stopu inflacije te će kupovna moć padati.

Nakon inflacije od 10,8 posto u 2022. godini, Vlada u ovoj projicira inflaciju od 5,7 posto, a Hrvatska udruga poslodavaca je objavila kako očekuje da će biti oko 7,5 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u pravnim osobama u listopadu bila je 1396,38 (10.521 kuna), a neto 1027,94 eura (7745 kuna). Ta neto plaća je u odnosu na isti mjesec 2021. godine nominalno bila viša za 8,5 posto, a realno niža 4,2 posto.

image

Marina Tkalec

Marko Todorov/Cropix

Scenariji oko plaća

Na scenarij oko plaća najveći će utjecaj imati dijalog između radnika i poslodavaca te posredna uloga države, kaže Tkalec. Moguće je da zahtjevi za većim rastom plaća izazovu još veću inflaciju kroz ugrađivanje povećanih troškova rada u izlazne maloprodajne cijene. "S druge strane, moguć je i scenarij ozbiljnije recesije koji bi srušio i maloprodajne cijene i potražnju za radom, što bi svakako ohladilo inflaciju, ali i rast plaća", poručuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. siječanj 2023 12:04