Točan iznos potraživanja države i javnog sektora u predstečajnim postupcima koji su uslijedili nakon svjetske gospodarske krize 2009. i poplave nelikvidnosti u hrvatskom gospodarstvu nikada nije utvrđen. Nesporno je da se u sklopljenim predstečajnim nagodbama oko 3200 tvrtki obvezalo državi, što uključuje i javna poduzeća, isplatiti ukupni dug od 712 milijuna eura. Za usporedbu, bankama i ostalim financijskim institucijama zajamčena je isplata 1,6 milijardi eura, a ostalim vjerovnicima, među kojima su i radnici, dobavljači, telekomi, ugostitelji i trgovci, 2,3 milijardi eura.
Svi su vjerovnici, podsjetimo, morali otpisati dio dugova tvrtkama u predstečaju kako bi nagodbe uopće bile sklopljene i provedene. Podaci Financijske agencije o predstečajevima za razdoblje od 2012. do 2021. govore da je prosječno naplaćeno 59 posto dugova tvrtki koje su sklopile nagodbe, što znači da su vjerovnici otpisali 41 posto svojih potraživanja.
Naplata u nekretninama
Prema izvješću Ministarstva financija iz ožujka 2015. dostavljenog Saboru, Porezna uprava u predstečajnim se nagodbama odrekla duga od 132 milijuna eura. Uz to, na iznos duga od 26 milijuna eura Porezna se nagodila naplatom u nekretninama ili unosom kapitala u dokapitalizaciji. Budući je u predstečajevima koji su urodili nagodbama prijavila ukupna potraživanja od 354 milijuna eura, ispada da je Porezna u naplati bila nešto uspješnija od spomenutog prosjeka, osiguravši pritok od 62 posto potraživanja.
- U tvrtkama u predstečaju na koje se odnose podaci o poreznom dugu bilo je zaposleno 21 266 radnika. O pravima iz porezno dužničkog odnosa u postupku čija vrijednost prelazi ukupni iznos od 1,3 milijuna eura odlučivao je ministar financija na prijedlog Savjetodavnog vijeća Ministarstva financija, a o predmetima čija vrijednost predmeta ne prelazi 1,3 milijun eura odlučivao je čelnik poreznog tijela na prijedlog Savjetodavnog vijeća poreznog tijela – navodi se u spomenutome izvješću. Budući je najviše predstečajnih nagodbi sklopljeno u Zagrebu, njih gotovo 2500, najviše odluka o oprostu poreznih dugova doneseno je u metropoli, a zatim slijede Splitsko-dalmatinska (880 nagodbi), Primorsko-goranska (646) i Osječko-baranjska županija s 555 nagodbi.
O tome koliko se država dosada naplatila u predstečajnim nagodbama također nema zbirnih podataka jer je dio predstečajeva još u tijeku, a u dijelu je došlo do prekida zbog neispunjavanja nagodbe i stečaja.U svakom slučaju, odlučnost Vlade premijera Zorana Milanovića da u jesen 2012. progura zakon o predstečajnim nagodbama treba sagledavati i u svjetlu činjenice da je država gubila veliki novac u stečajevima. Prema podacima Ministarstva financija, u stečajevima poduzeća koji su vođeni između 2001. i 2013. država je naplatila svega 10,46 posto potraživanja. Zanimljivo je, prema istome izvoru, da spomenuti postotak naplate između 2010. i 2012. kada kulminira kriza nelikvidnosti pada na svega pet posto. U brojkama, od 1,5 milijardi eura potraživanja u stečajevima između 2001. i 2013., država je naplatila 159 milijuna eura.
- Na kraju 2011. za preko 205 tisuća radnika u Hrvatskoj nisu uplaćivani zdravstveni i mirovinski doprinosi. Prema podacima Financijske agencije sa stanjem na dan 30. travnja 2012., ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 5,7 milijardi eura (u izvješću su iznosi u kunama op.a.). Od ukupno 72.401 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine 52,34 posto činile su pravne osobe – navodi Ministarstvo u izvješću Saboru o provođenju predstečajnih nagodbi iz 2015..
Astronomski troškovi
Kod odluke da se uvedu predstečajevi od važnosti je bio i podatak iz redovitog istraživanja Svjetske banke ‘Doing Business‘ o ulagačkim klimama u državama iz 2011., prema kojem je Hrvatska po dužini stečajeva svrstana na 94. mjesto od 183 promatrane zemlje. Ispred Hrvatske, među ostalim, bile su Albanija (64.mjesto), Mađarska (66.) i Slovačka na 35.mjestu. U tom razdoblju prosječno trajanje stečaja u Hrvatskoj bilo je pet godina. Za usporedbu, prema istovrsnom izvješću Svjetske banke za 2024., prosječno trajanje stečaja u nas je od dvije do tri godine i tri mjeseca, ovisno o sudu na kojem se vodi. Predstečajevi, prema istome izvoru, prosječno traju od 18 mjeseci do dvije godine.
Ništa manje nisu znakoviti podaci o troškovima stečaja koje Svjetska banka također uzima u obzir u spomenutom rangiranju zemalja. Prije donošenja Zakona o predstečajevima troškovi stečaja u Hrvatskoj dosezali su i do 15 posto ukupnih prijavljenih potraživanja prema stečajnom dužniku. Svjetska banka izračunala je da su prošle godine u nas prosječni troškovi stečaja bili od jedan do 3,3 posto prijavljenog duga, a u predstečajevima od pet do 10 posto duga, ovisno o sudu na kojem se vodi.
Komentari
0