Split je od 21. do 23. svibnja 2025. bio domaćin najveće nacionalne konferencije posvećene obnovljivim izvorima energije – Dani OIE 2025, koju je organizirala udruga Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). U hotelu Le Meridien Lav okupilo se oko 400 sudionika iz 19 zemalja, uključujući predstavnike 115 tvrtki i 30 institucija, kako bi raspravljali o ključnim temama energetske tranzicije, od zakonodavnog okvira i financiranja projekata do integracije obnovljivih izvora u mrežu i očuvanja okoliša.
Konferenciju su podržali Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, uz podršku vodećih europskih i domaćih institucija i organizacija: Europske komisije, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, WindEurope-a, SolarPower Europe-a i Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).
Otvarajući konferenciju, Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, istaknula je da je riječ o najvećem godišnjem susretu znanja, iskustva i konkretnih rješenja u području obnovljivih izvora energije. Naglasila je kako elektroenergetska mreža, stara više od 40 godina, nije spremna za zahtjeve zelene tranzicije te da privatni sektor ne može sam snositi teret njezine modernizacije, što je pitanje strateške i nacionalne sigurnosti.
Giles Dickson, direktor WindEuropea, pohvalio je napredak Hrvatske, ističući da su vjetroelektrane prošle godine osigurale 15 posto ukupne potrošene energije u zemlji, a u 2025. se očekuje porast na 25 posto. Upozorio je na potrebu za planovima izgradnje mreže koji bi podržali nove projekte obnovljivih izvora energije, ističući da nijedna država trenutno nema takve planove, što je postalo ključno pitanje za Europsku komisiju.
Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, naglasio je konkretne korake koje županija poduzima, uključujući energetsku obnovu zgrada i poticanje ugradnje solarnih sustava. U posljednje dvije godine instalirano je 827 solarnih elektrana na obiteljskim kućama, a prostorni plan predviđa oko 60 lokacija za solarne i vjetroelektrane.
Tonči Glavinić, v.d. ravnatelj Uprave za provedbu obnove pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuo je da je Vlada zacrtala ciljeve dekarbonizacije gospodarstva i povećanja udjela obnovljivih izvora energije. Naglasio je izmjene Zakona o prostornom uređenju iz 2023. godine koje su definirale područja za gradnju sunčanih elektrana te Pravilnik o jednostavnim građevinama iz 2024. koji omogućuje gradnju sunčanih elektrana snage do 10 MW bez izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.
Hana Huzjak, viša gospodarska savjetnica u Europskoj komisiji, istaknula je da energetska tranzicija neće stati te da su obnovljivi izvori energije i dekarbonizacija temeljni alati za zaštitu klime, jačanje gospodarstva i europske suverenosti. Naglasila je da je u posljednje tri godine udio obnovljivih izvora u europskoj potrošnji energije porastao s 36 na 46 posto, što je građanima omogućilo uštede od oko 100 milijardi eura na računima za električnu energiju.
Christophe Lits, viši analitičar tržišta energije iz SolarPower Europe-a, predstavio je Global Market Outlook, godišnje izvješće koje analizira globalno tržište solarne energije. Istaknuo je da je protekla godina bila rekordna za solarni sektor, s instaliranih 597 gigavata novih solarnih kapaciteta, što predstavlja godišnji rast od 33 posto. Kina prednjači s 68 posto ukupnog globalnog rasta solara, slijede Sjedinjene Američke Države s oko 10 posto, Indija sa 6 posto, Brazil i Njemačka s po 4 posto, Španjolska i Turska s po 2 posto, te Italija, Japan i Francuska s po 1 posto.
U panel raspravi o sinergiji obnovljivih izvora i nuklearne energije, prof. dr. sc. Nikola Čavlina s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) istaknuo je da globalni energetski cilj podrazumijeva smanjenje udjela tehnologija koje emitiraju stakleničke plinove, čime se otvara prostor i za obnovljive izvore i za nuklearnu energiju. Naglasio je važnost "energetskog trokuta" – pristupačne, ekološki prihvatljive i sigurne energije.
Giles Dickson dodao je da energetski miks mora uključivati i obnovljive izvore i nuklearnu energiju, jer mnoge europske zemlje poput Irske, Finske, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Belgije istovremeno imaju značajne udjele i vjetra i nuklearne energije. U Europi trenutno 23 posto električne energije dolazi iz nuklearnih izvora, dok vjetar sudjeluje s 19 posto, što pokazuje njihovu komplementarnost.
Tonči Glavinić govorio je o prostorno-planskom okviru za izgradnju nuklearnih elektrana u Hrvatskoj, ističući da su studija utjecaja na okoliš i informiranje javnosti ključni preduvjeti za bilo kakve reaktore. Najavio je da će novi zakon o prostornom planiranju prepoznati i baterijske spremnike kao dio elektroenergetskog sustava, što dosad nije bio slučaj.
Maria De Melo, direktorica za klimatsku strategiju i provedbu pri Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), istaknula je da je tema skladištenja energije postala ključna za energetsku tranziciju. Naglasila je da bez učinkovitog i kontekstualno prilagođenog sustava skladištenja ne može se stabilno razvijati obnovljive izvore energije. Dodala je da EBRD u suradnji s OIEH-om, Energetskim institutom Hrvoje Požar i Fakultetom elektrotehnike i računarstva već radi studiju o skladištenju energije u Hrvatskoj.
U naredna dva dana konferencije raspravljat će se o usklađenosti aktualnih politika s klimatskim ciljevima, preprekama i rješenjima za veću integraciju obnovljivih izvora energije u mrežu, financijskoj održivosti projekata te tehnološkim inovacijama koje mogu ubrzati put prema fleksibilnijem i otpornijem energetskom sustavu. Zadnji dan konferencije bit će posvećen temama koje povezuju energetiku i zajednicu, uključujući kogeneracijska postrojenja, ulogu gradova i općina u razvoju obnovljivih izvora energije te okolišna pitanja.
Komentari
0