Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu.
Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sladić vina iz Plastova, koje vodi ambiciozni Ivan Sladić, ostat će, uz ostalo, zapamćeno po činjenici da su, koliko je poznato, prvi proizveli vrhunsku maraštinu, a možda su čak prvi u Šibensko-kninsko županiji buteljirali vino proizvedeno isključivo od maraštine.
Maraština je sorta na kojoj Sladići grade poslovnu budućnost. Ovih dana dovršavaju pripreme terena, površine dva hektara, za sadnju vinograda u kojem će, ponovno, dominirati maraština. "Iako neke međunarodne sorte pokazuju odlične rezultate na ovom području, mi smo se okrenuli isključivo autohtonima. Bijela vina proizvodimo od sorti debit i maraština, a crna od autohtonih sorti plavine i lasine. Izuzetno smo zadovoljni našim roseom od sorte plavina, desertnim vinom od maraštine te našim pjenušcem, koji također proizvodimo od maraštine. Od maraštine proizvodimo i prošek. Posjetiteljima naše vinarije nudimo i dvije vrste likera, od višnje i ruže", objašnjava Ivan Sladić, nositelj Obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva Sladić vina iz Plastova, koji ističe da je ovo obiteljski posao u koji su uključeni njegov otac Joso te brat Marko. Oni su odmah po završetku Domovinskog rata posadili vinograd maraštine. Podsjetimo, Plastovo se nalazilo na okupiranom području, a Sladićima je bilo sve srušeno i zapaljeno.
Maraština je zahtjevna sorta
Sladić naglašava da je maraština jako zahtjevna sorta koja traži puno njege i pažnje, ali dodaje da obilato nagradi trud. Uvjeren je da je maraština sorta s velikim potencijalom, osobito na ovoj mikrolokaciji. "Od maraštine radimo svježu i odležanu, desertnu te pjenušavu varijantu. Kraljica je naše vinarije. Zahtijeva puno truda, njege i rada, ali puno toga i vraća. Općenito su rijetke sorte od kojih možete dobiti četiri stila vina. Jedna od tih rijetki je upravo maraština", dodaje Sladić i napominje da pjenušca proizvedu u prosjeku do 2000 boca te da ga ne proizvedu svake godine.
Puno energije Sladići ulažu u proizvodnju prošeka. Podsjeća da je prošek proizvodila gotovo svaka obitelj koja je u Dalmaciji imala vinograd te da ga se dosta konzumiralo. "Krenuli smo u ozbiljnu priču s prošekom. Smatramo da je prošek dio naše tradicije koji treba očuvati. U svemu tome važno je da on ponovno uđe u ponude restorana kako bi ga gosti mogli probati. Istina je da je to zahtjevan način proizvodnje, ali ne treba zaboraviti da je to nekada bio jedan od naših najpoznatijih brendova. Mi smo, naravno, dijelom osuvremenili način proizvodnje prošeka i nudimo ga po korektnoj cijenu. Mišljenja sam da je prošek gotovo nestao s tržišta jer je bio skup, i to zbog zahtjevne procedure i načina njegove proizvodnje. Od tisuću kilograma grožđa u idealnim uvjetima, naime, možete dobiti oko 200 litara prošeka. Rizik njegove proizvodnje je velik jer se berba grožđa za prošek obavlja najmanje mjesec dana nakon berbe grožđa za vino.
Dakle, tada je grožđe izloženo promjenjivim klimatski uvjetima i na meti je raznih štetočina", kaže Ivan Sladić i otkriva kako će u budućnosti dosta pažnje posvetiti proizvodni prošeka. "Imamo mladi vinograd koji je na idealnoj poziciji i pogodan je za sušenje grožđa, odnosno, kasnu berbu. Nakon berbe grožđa, koje ostavljamo na trsu mjesec dana nakon klasične berbe, to grožđe stavljamo na lijesu, odnosno na graciele, gdje se dodatno suši još oko mjesec dana. Svaku večer ga pokrivamo. Ujutro ga otkrivamo i okrećemo. Pazimo da se grozdovi ne dodiruju. Pri tome je, uz sunce, za dozrijevanje grožđa jako važan vjetar. Proizvodnja prošeka je rizična jer ovisi o vremenu i prirodi. Grožđe mora biti potpuno zdravo, a biraju se rastresiti grozdovi sa sitnijim zrnima", dodaje Ivan Sladić.
Degustacije i restoran
Obitelj Sladić uredila je prostor za degustaciju, a turistima organiziraju i degustacije u prirodi. U blizini vinarije nalazi se izvor pa nekad goste odvedu na tu lokaciju. U godinu dana njihovu vinariju posjeti oko 30.000 turista. Ističu odličnu suradnju sa specijaliziranim agencijama. "Dolaze nam gosti iz čitava svijeta. Neki od njih, možda čak petina, znaju dosta o hrvatskim vinima. Uglavnom i oni koji znaju i koji ne znaju puno o hrvatskim vinima, postavljaju puno pitanja. Znatiželjni su i mogu reći da se ugodno iznenade. Vole znati sve o sortama, o životu ljudi i načinu rada te proizvodnje vina", naglašava Sladić.
Na kućnom pragu prodaju od 30 do 40 posto proizvodnje. Otvorili su i vlastiti restoran u Skradinu, a ostatak plasiraju uglavnom u dalmatinskim ugostiteljskim objektima i restoranima, ali im dobro ide i na Kvarneru. Njihov restoran Skala smješten je u blizini ACI marine u Skradinu i posluje drugu godinu. Ponuda restorana, kaže nam Ivan Sladić, temelji se na autohtonim jelima od lokalnih namirnica. Restoran ima više od 90 sjedećih mjesta, a osim vina Sladić u ponudi ima i ona još nekoliko vinara. "Zadovoljni smo poslovanjem našeg restorana. Skradin je poznata gastronomska destinacija. Osim po posebnim jelima, poznat je po vinima. Veliku mu prednost svakako daju položaj ulaza u NP Krka te blizina još nekoliko nacionalnih parkova", napominje Ivan Sladić.
Kada je riječ o investicijama, Sladići planiraju proširiti podrum jer im je postojeći, koji se nalazi u sklopu obiteljske kuće i popratnih objekata, postao tijesan. Ambicija im je sagraditi novu modernu vinariju, ali će ostati mala obiteljska vinarija. "Potrebni su nam veći podrum i dodatna oprema. Kapacitete ćemo podizati, ali na strogo kontroliran način", otkriva Ivan Sladić. Prednost im je što se nalaze na rubu Nacionalnog parka Krka i što nisu daleko od mora. U ovoj vinariji isključivo proizvode monosortna vina. OPG Sladić vina osvojio je niz nagrada, od kojih se ističu one osvojene na Sabatini te zlatne medalje na ocjenjivanju Svijeta malvazija. Njihov prošek osvojio je dvije zlatne medalje na tom ocjenjivanju.
Osobna karta
Ime: Ivan Sladić, OPG Sladić vina, Plastovo
Dob: 29 godina
Mjesto: Plastovo (Skradin)
Obrazovanje: prometni tehničar
Zanimanje: vinar i vinogradar
Površina obradivog zemljišta: 6 hektara
Proizvodnja: 30.000 butelja vina
Poslovni moto: tradicija, ljubav i strast
Komentari (0)
Komentiraj