Velika kriza Uljanik Grupe, koja zapošljava 4200 radnika proizvela je uobičajene šumove u komunikaciji, pa ćemo stoga pokušati dati odgovore na osnovna i ključna pitanja vezana uz probleme ove grupacije.
Koja poduzeća čine Uljanik Grupu?
Uljanik Grupa sastoji se od krovnog društva Uljanik d. d. (matica) i podružnica: Uljanik Brodogradilište, 3. Maj Brodogradilište, Uljanik Strojogradnja Diesel, Uljanik Proizvodnja opreme, Uljanik Poslovno informacijski sustavi, Uljanik Brodograđevni projekti, Uljanik Pomorstvo, Uljanik Standard, USCS d.o.o., Maritime Transport Pula Three Inc., Maritime Transport Pula Four Inc. i Uljanik TESU d. d. Sva su navedena društva u stopostotnom vlasništvu Uljanik Grupe, osim društva 3. Maj, gdje Uljanik ima 88,27 posto temeljnog kapitala.
Tko su vlasnici Uljanika d. d.?
Vlasnici su: Croatia osiguranje (u vlasništvu Adris grupe) - 9,9317 %, HZMO - 7,7387 %, Kapitalni fond d. d. (u vlasništvu HZMO-a) - 6,6211 %, Fond za financiranje razgradnje NEK - 4,9658 %, PBZ CO obvezni mirovinski fond - 3,9727 %, HZZO - 3,8780 %, Erste plavi obvezni mirovinski fond 3,3106 %, Uljanik d. d. 3,1099 %, Adris grupa d. d. - 2,4730 %, CERP/RH - 2,2666 %, domaće fizičke osobe (7.177 - ESOP program radničkog dioničarstva) - 46,6968 %, strane osobe (11) - 0,0941 %, ostali dioničari (39) - 4,9410 %.
Dakle, država ima 25,89 posto, mali dioničari (radnici i menadžeri Uljanik Grupe) drže 47 posto, a Adris Grupa 12,4 posto (Adris i Croatia osiguranje).
Zašto je došlo do krize i neisplate plaća?
Uljanik Grupa je za 2017. iskazala konsolidirani neto gubitak u iznosu od 1,8 milijardi kuna, a u prvom dijelu ove godine gubitak od 380 milijuna kuna. Krajem i početkom ove godine država je dala jamstvo Uljaniku za kredit od 100 milijuna eura s uvjetom da se napravi plan restrukturiranja i uputi Europskoj komisiji, ali je uprava Uljanik Grupe kasnila s prijedlogom tog plana, tako da ga je Vlada uputila Europskoj komisiji tek prije mjesec dana, bez da se formalno složila s njim, što je presedan. Budući strateški partner Uljanika trebala bi biti tvrtka Kermas Energy Danka Končara, a očekuje se da bi EK mogla svoj pravorijek dati do kraja rujna. Do tada se mora nabaviti kredit za plaće za srpanj i kolovoz, ali i za obrtna sredstva ako se želi izbjeći stečaj. Ostvareni su tako veliki gubici jer se pokazalo da su gotovo svi naručeni brodovi posljednjih godina ugovarani ispod cijene, s tim da uprava tvrdi da to nije radila namjerno, nego da su razlozi za neispunjavanje odredbi iz ugovora objektivno-tržišni.
Zašto se radnici nisu prije angažirali kao vlasnici u cilju boljeg poslovanja?
Malih dioničara zapravo ima 30-ak posto, a među dioničarima su i aktualni članovi Uprave te niz drugih osoba. Radnici se nikad nisu krenuli okupljati jer nisu bili informirani, a mislili su da će umjesto njih o svemu misliti sindikati - iskren je tim povodom bio Franko Belas koji je s drugim radnicima tek nedavno osnovao Stožer za obranu Uljanika.
Koja je uloga države u ovoj krizi?
Ni država nije vodila računa o svojih 25 posto vlasništva, nije ni imala člana u NO, a trenutačno ima oko 550 milijuna eura jamstava za kredite Uljanika. Prema programu restrukturiranja, udio države bio bi minimalno 300 milijuna eura, a u mogućem stečaju s restrukturiranjem trošak bi se smanjivao za svaki isporučeni brod i pripadajuća kreditna jamstva. Kad su penali za kašnjenje u isporuci brodova u pitanju, oni su dio svakog ugovora za 17 naručenih brodova, ali detalji o penalima nisu poznati.
Zašto država oteže s davanjem kreditnih jamstava za plaću?
Zato što većina trenutačnih prijedloga nije u skladu s pravilima EK, a u Vladi su nezadovoljni činjenicom da Kermas Energy nije dala kolaterale za taj kredit. U Vladi tvrde da će do kraja tjedna pronaći rješenje za plaću za srpanj, ali to ne rješava budućnost Uljanika.
Istražuje li DORH moguće nepravilnosti u Uljanik Grupi?
Za sada nema službene potvrde za to.