Predsjednik BusinessEuropea

'Samo će reforme koje će potaknuti otvaranje radnih mjesta usporiti iseljavanje'

O budućnosti EU i izazovima koji su pred njom te o tome što to nosi europskim poslodavcima razgovarali smo s Pierreom Gattazom
Pierre Gattaz, predsjednik BusinessEuropea
 Željko Puhovski / CROPIX

U Zagrebu je krajem tjedna održan skup predstavnika udruženja poslodavaca iz 35 europskih zemalja, kako onih koje su članice EU tako i onih koje to nisu. O budućnosti EU i izazovima koji su pred njom te o tome što to nosi europskim poslodavcima razgovarali smo s Pierreom Gattazom, predsjednikom BusinessEuropea, konfederacije udruženja europskih poslodavaca čiji je član i Hrvatska udruga poslodavaca. Razgovarali smo i o stanju u Hrvatskoj.

Gospodarska aktivnost u Njemačkoj usporava, a Italija stalno pleše na rubu recesije. Je li pred Europom nova recesija?

- Ne bih rekao da je Europa pred novom recesijom. Naša istraživanja, doduše, pokazuju usporavanje europskoga gospodarstva, ali to se još ne može nazvati recesijom. Optimistični smo i vjerujemo da se nova recesija, ili ‘japanski scenarij’ s vrlo niskim stopama rasta gospodarstva, još uvijek može izbjeći. Naravno, za to su potrebne jače reforme i vjerujemo da će ih nova Europska komisija inicirati, a članice EU provesti. Potreban nam je i veći optimizam. Ipak, treba biti svjestan trenutka u kojem se sve ovo događa. Naša nova realnost su trgovinski ratovi, posebno onaj između SAD-a i Kine, a sve to kreira negativna očekivanja. Naš odgovor na te izazove mora biti jačanje EU.

Nedavno smo umanjili naše prognoze gospodarskog rasta, ali i dalje očekujemo rast, 1,3 posto u 2019. i 1,2 posto u 2020. godini. Iako je to manje nego što smo očekivali na proljeće, i dalje vjerujemo da će EU imati gospodarski rast.

Posljednja recesija u Hrvatskoj je trajala šest godina. S obzirom na kretanja u njemačkom i talijanskom gospodarstvu, a to su naši vodeći trgovinski partneri, ne iznenađuje što i u Hrvatskoj raste strah od nove recesije?

- Njemačka, Austrija i Italija vodeći su trgovinski partneri Hrvatske, a turizam je za Hrvatsku vrlo važna gospodarska grana, pri čemu vam puno turista dolazi upravo s tih tržišta. Dakle, jasna je zabrinutost Hrvatske da bi se usporavanje gospodarstva u njezinim vodećim trgovinskim partnerima moglo na nju odraziti.

No, eventualno prelijevanje negativnih trendova s tih tržišta može se izbjeći tako da privučete više turista iz ostalih zemalja. Imate vrlo lijepu zemlju koja ima što pokazati i za kojom vlada interes u svijetu.

Izlaz je i u diverzifikaciji gospodarstva kako ne biste toliko ovisili o turizmu. Treba poraditi na jačanju industrije kao što su to napravile i druge zemlje. To bi ojačalo hrvatsku ekonomiju.

Uostalom, Hrvatska ima velik odljev mlade i školovane radne snage u druge, razvijenije članice EU. Otvaranje novih radnih mjesta povoljno bi se odrazilo na zadržavanje domaće radne snage, kao i na privlačenje radnika iz drugih zemalja.

Kako ocjenjujete poslovnu klimu u Hrvatskoj?

- Poslovna klima u Hrvatskoj je i dalje dobra. Pred vama su izbori, ali ne očekujemo da će oni predstavljati velik izazov. Ljudi imaju velika očekivanja od EU i to se može razumjeti. I naš je cilj, cilj poslodavaca, stvoriti prosperitetno društvo. Tome teže i hrvatski poslodavci. Ono što predstavlja velik problem je odlazak mladih iz zemlje. To nije tragedija, ali je svakako razlog za zabrinutost jer vam sve više nedostaje radne snage. Izlaz je u razvoju poduzetništva koje će otvoriti nova radna mjesta, što bi mlade zadržalo u Hrvatskoj.

Kada je riječ o gospodarskom rastu, u slučaju Hrvatske i dalje smo optimistični. Očekujemo rast od 3,1 posto u 2019. i od 2,7 posto u 2020. godini. U prvim godinama članstva u EU potrebno je provesti niz strukturnih reformi i ako ih dobro provedete, lakše ćete izdržati razdoblje koje dolazi. Tu je riječ o reformama na tržištu rada i u mirovinskom sustavu, zatim u javnoj upravi i pravosuđu, kao i u poreznom sustavu, koji je vrlo složen i ima duge procedure. Također, trebali biste privući veća ulaganja.

Je li Hrvatska odradila svoj reformski posao u prvih šest godina članstva u EU?

- Djelomično. Dosta toga ste proveli, a mnoge stvari niti ne možete uraditi u kratkom roku. No, reforme bi svakako trebali ubrzati. One bi potaknule razvoj poslovanja, posebno malih i srednjih poduzeća, te startupa, kao i ulaganja, a time i otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda. Naša je poruka vlastima da je poslovna zajednica njihov partner u postizanju tih ciljeva.

Hrvatska je Vlada postavila tri glavna cilja u predstojećem razdoblju. Prvi je ulazak u Schengen, drugi ulazak u eurozonu, a treći pristupanje OECD-u. Što kažete na to i kako bi se članstvo Hrvatske u tim blokovima odrazilo na poslovanje u Hrvatskoj?

- Naravno da bi se ulazak Hrvatske u Schengen i zonu eura dobro odrazio na gospodarstvo. To svakako podržavamo, naravno nakon što Hrvatska ispuni kriterije. Što se OECD-a tiče, to je pitanje o kojemu mora odlučiti ta organizacija.

Je li Hrvatska dosad bila uspješna kao članica EU?

- Da, Hrvatska se dosad pokazala uspješnom članicom EU. Imala je koristi od toga što je postala dijelom jedinstvenog tržišta i pokrenula reforme. Naravno, otvoreno je pitanje u kojoj je mjeri porastao životni standard, s obzirom na očekivanja koja ste imali, ali to nije debata samo u Hrvatskoj, nego i u drugim članicama EU. Ipak, kada sve promotrimo, Hrvatska je imala koristi od članstva u EU i pokazala se uspješnom članicom.

Hrvatska će u prvoj polovici sljedeće godine predsjedati Unijom. Je li to prilika i za europske poslodavce da proguraju neke od svojih prijedloga?

- Tijekom svog prvog predsjedanja EU Hrvatska će imati priliku staviti na dnevni red pitanja kojima će trasirati razvoj Unije u sljedećih pet ili šest godina. Iznijeli smo naš stav premijeru Andreju Plenkoviću da uzme u obzir naše ciljeve koje smo nazvali “prosperitet, ljudi, planet”. To je važno i za razvoj poduzetništva, kao i cijele EU u duljem razdoblju. Želimo i daljnji razvoj međunarodne trgovine, što se može postići jačanjem WTO-a. Važna je i digitalna strategija kako bi EU mogla konkurirati drugima u svijetu. Kada je riječ o tržištu rada, potrebno je postići ravnotežu između zahtjeva tržišta i socijalnih težnji kako bi sustav bio dugoročno održiv.

Predsjedanje EU je izazov, ali i prilika. Hrvatska preuzima predsjedanje u ključnom trenutku za Uniju. Vjerujem da premijer Plenković i hrvatski dužnosnici shvaćaju trenutak i imaju razumijevanja za naše prijedloge. To je važno jer se tijekom hrvatskog predsjedanja može mnogo učiniti kada s radom počinje i nova Komisija u prvoj polovici sljedeće godine.

Postoji li u novoj Europskoj komisiji razumijevanje za vaše prijedloge?

- Naš prijedlog o tri stupa, koji sam spomenuo, u skladu je s ciljevima Europske komisije. No, željeli bismo da Europska komisija napravi još i više što se tiče gospodarstva. Europska unija bi posebno trebala poticati i podržavati investicije i inovacije, istraživanje i razvoj. Također, želimo da EU potiče zemlje članice da smanjuju porezna opterećenja. Jednostavnije je opteretiti gospodarstvo porezima, a puno teže poticati rast i zapošljavanje. Pokret “žutih prsluka” u Francuskoj je i počeo zbog novih poreza. Ne želimo njegovo širenje.

Hrvatsko predsjedanje dočekat će i Brexit?

- Brexit predstavlja velik izazov za EU. Kako sada stvari stoje, ipak će se dogoditi Brexit s dogovorom. Drugim riječima, znatno su veće šanse za meki razvod, nego za izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora. Kako god, jasno je da će i nakon Brexita Velika Britanija i EU ostati partneri i da će morati surađivati. To je u interesu i poslovne zajednice kako u EU tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Kako gledate na daljnja proširenja EU? Sjeverna Makedonija i Albanija imale su, recimo, velika očekivanja od Bruxellesa, a na kraju nisu dobile datum otvaranja pregovora...

- Proširenje je još jedna važna tema za hrvatsko predsjedanje EU. Važno je imati jasne procedure o proširenjima. No, ako postavimo uvjete i ako ih kandidati ispune, onda se toga treba pridržavati. Ovdje govorim o Sjevernoj Makedoniji koja je ispunila sve uvjete i jasno je da treba ispuniti obećanja koja joj je EU dala. Vidjeli smo što se dogodilo i sada EU treba naći način kako ispuniti svoja obećanja. Ne zaboravimo, EU je zajednica vrijednosti i treba održati obećanja koja daje. Osim toga, u ovoj regiji se dodiruju brojni interesi. Osim interesa EU, tu su prisutni i interesi Rusije, Turske i Kine. I to je razlog što moramo biti dosljedni u ispunjavanju obećanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. veljača 2023 19:07