Vađenje srca nuklearnoj elektrani složen je kirurški zahvat za koji je obučeno samo nekoliko stručnjaka.
Proces počinje spuštanjem stroja (robota) s plazma bakljama u centar praznog bazena okruženog debelim betonskim zidovima. S tog mjesta ti strojevi na daljinsko upravljanje rade kružne rezove, poput rezanja kolutića ananasa, kroz čeličnu posudu od 600 tona koja sadrži radijaciju stvorenu desetljećima cijepanja atoma. Ti se prstenovi potom režu na komade duge metar, piše Bloobmerg, koji se u sigurnom konvoju prevoze u skladišta radioaktivnog otpada gdje se hlade – na neodređeno vrijeme.
Iza kulisa, ovu operaciju, za koju planiranje i izvedba može stajati više od milijardu dolara, prate brojni nuklearni inženjeri, stručnjaci za sigurnost od zračenja i vladina regulatorna tijela. Zbog stručnosti potrebne da se to učini bez pogrešaka, postoji "samo šačica igrača" u razgradnji nuklearnih elektrana visoke razine, kaže Michael Baechler iz Uniper SE, koji nadzire razgradnju švedske nuklearne elektrane Barsebaeck.
Među najstarijima i najiskusnijima je njemačka tvrtka Nukem Technologies Engineering Services GmbH, koja već desetljećima nudi svoje jedinstvene usluge u Aziji i Africi te diljem Europe. Nukemovi inženjeri pomogli su u obuzdavanju radijacije iz uništenih reaktora u Černobilu i Fukushimi. Pomogli su očistiti i postrojenje za atomsko gorivo u Belgiji. U Francuskoj je ta tvrtka osmislila načine za obradu otpada iz međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora.
Istraživači predviđaju da će čišćenje zastarjelih nuklearnih elektrana u bliskoj budućnosti prerasti u globalni posao vrijedan 125 milijardi dolara, tako da je Nukem u idealnoj poziciji da iskoristi trenutak.
Tvrtka je u stopostotnom vlasništvu korporacije Rosatom, nuklearnog diva pod kontrolom Kremlja, što ju je stavilo u središte neugodne situacije. Ali ne samo njih.
Njemačka je, naime, bila glasna u svojim pozivima zemljama EU-a da prestanu uvoziti Rosatomovo nuklearno gorivo, visoko specijaliziranu robu koja se koristi u elektranama čiji je Rosatom najveći svjetski izvoznik, ali - tri vladina dužnosnika su progovorila, naravno pod uvjetom da im imena ne budu objavljena - oni tvrde da vlasti ne žele spriječiti Nukem da posluje u Njemačkoj. Budući da sankcije još nisu uvedene, to bi predstavljalo kršenje zakona o tržišnom natjecanju EU-a, rekli su.
Smješten u valovitim brežuljcima i voćnjacima istočno od Frankfurta, piše Bloomberg, Nukem je dragocjena niša u Rosatomovom globalnom carstvu. Istodobno, otkriva liniju rasjeda koji prolazi kroz pristup EU-a nuklearnoj energiji. Za razliku od Rusije, koja je razvila stručnost u svim industrijskim procesima potrebnim za pretvaranje i obogaćivanje atoma urana u oblike korisne za proizvodnju energije, europske zemlje ovise o vanjskim dobavljačima koji popunjavaju praznine zbog nekoordiniranog razvoja nuklearnih tehnologija u proizvodnji i uslugama . Stručnjaci procjenjuju da će trebati najmanje četiri ili pet godina prije nego što EU dosegne Rosatomove kapacitete za proizvodnju goriva, ali čak i kad bi se taj proces ubrzao, trebalo bi još dulje da se postigne njegov globalni doseg i raspon usluga.
Pritisak da se Rosatom isključi iz europskih opskrbnih lanaca raste otkako su ruske snage zauzele najveću europsku nuklearnu elektranu u blizini ukrajinskog grada Zaporožja i poslale inženjere Rosatoma da njom upravljaju. Činjenica da Rosatom i njezina podružnica Nukem nisu sankcionirane "trebala bi pokrenuti neka ozbiljna pitanja", rekla je Darja Dolzikova, istraživačica na Royal United Services Institute. No, više od godinu dana kasnije, pojedine tvrtke tek moraju odlučiti hoće li nastaviti poslovati s energetskim divom. Mnogi za sada nastavljaju s uobičajenim poslom: u godini nakon ruskog napada na Ukrajinu, Rosatomov izvoz porastao je za više od 20%.
Za razliku od Njemačke, koja je nakon početka rata u Ukrajini zaplijenila ruska skladišta i rafinerije, Nukem nema toliko fiksne infrastrukture na raspolaganju koju bi eventualno mogao ‘zaplijeniti‘. Ako se uvedu sankcije, Rosatom bi jednostavno morao ili zatvoriti radnju ili premjestiti Nukemovo sjedište pod povoljniju jurisdikciju.
Kao rezultat ove situacije, Nukem je zapeo u neobičnoj poziciji, budući da se klijenti koji žele iskoristiti njegovu stručnost sada suočavaju s odlukom hoće li surađivati s tvrtkom pod kontrolom Kremlja. Iskustvo tvrtke posebno je vrijedno jer njezinih 120 uglavnom njemačkih inženjera može raditi u cijelom nuklearnom opskrbnom lancu, što je velika prednost s obzirom na činjenicu da je više mladih nuklearnih inženjera obučeno za izgradnju novih postrojenja nego za rušenje postojećih. Međunarodna agencija za atomsku energiju u Beču upozorila je na ozbiljan nedostatak radnika za razgradnju.
Mark Hibbs, analitičar ‘Carnegie Endowment for International Peace‘ koji prati tvrtku više od tri desetljeća, kaže: "Nukem u Europi drži jedinstveni veliki bazen znanja i vještina"
Ali čak i bez sankcija, tradicionalna tržišta poput Litve i Finske prestala su surađivati s Nukemom, odnosno Rosatomom. Druge, uključujući Češku, Slovačku i Bugarsku, prekidaju veze s ruskim dobavljačima. Na dnevnoj bazi, poslovanje je postalo teže od ruske invazije, rekao je glavni izvršni direktor Nukema Thomas Seipolt. Transferi novca traju duže, kao i dobivanje dozvola potrebnih za slanje tehnologije preko granica, a neki korisnici oklijevaju potpisati ugovore, rekao je. Savjetodavni sporazum "je prekinut, a zatim otkazan nakon početka sukoba u Ukrajini", rekao je Boris Schucht, izvršni direktor konzorcija za gorivo Urenco. Nukemov Seipolt upozorio je da je politička situacija "daljnji razvoj tvrtke" učinila "nesigurnim".
Kako bi se izbjeglo kontinuirano propadanje tvrtke, "vlasnik želi prodati Nukem strateškom investitoru sredinom godine", rekao je Seipolt. "Već smo u razgovorima sa zainteresiranim stranama", dodao je, ne navodeći kako bi kupac mogao zaobići financijske sankcije EU-a i preuzeti udio u tvrtki.
Međutim, ako se to i ne dogodi, budućnost tvrtke mogla bi biti izvan Europe. Sankcije protiv Rosatoma i Nukema mogle bi začepiti neposrednu opskrbu gorivom i ‘know-how‘ uslugama unutar EU bloka, ali ne bi puno utjecale na njihove poslove na ipak najvećim rastućim tržištima tvrtke. Rosatom, naime, već gradi nove nuklearne elektrane u Bangladešu, Kini, Egiptu i Turskoj, a u pregovorima su za još desetak ugovora. Ti bi ugovori zasigurno mogli osigurati novčane tokove i politički utjecaj u narednim desetljećima.
Nukem, nadalje, traži i nove projekte u drugim zemljama. U nuklearnoj elektrani Xudabao sjeveroistočno od Pekinga, Nukemovi stručnjaci upravo projektiraju centar za obradu otpada za dva nova reaktora Rosatoma, koji će s radom početi 2028. godine.
"Već smo potpisali ugovore", objavio je Nukem prošli mjesec. Sljedeće godine Rosatomova njemačka podružnica počet će isporučivati komponente u Kinu.