Rumunjska je vlada najavila dodatno oporezivanje banaka, telekoma i tvrtki iz energetskog sektora u sljedećoj godini, kako bi spriječila da manjak rumunjskog proračuna bude veći od dopuštenih tri posto BDP-a, koliko dopuštaju kriteriji iz Maastrichta.
Po prijedlogu kojeg je prezentirao rumunjski ministar financija Eugen Teodorovici, paket mjera za spas rumunjskog proračuna u sljedećoj godini državnoj bi blagajni u Bukureštu trebao donijeti dodatnih 10 milijardi leja (oko 16 milijardi kuna). Mjere, među ostalim, uključuju i 3,6 milijardi leja (oko 5,7 milijardi kuna, po tečaju kojeg objavljuje HNB) od poreza na bankovnu aktivu (imovinu). Ta mjera, koju u Bukureštu nazivaju "porezom na pohlepu", trebala bi, kažu vlasti, a prenose strani mediji, zaštititi građane od ponašanja banaka.
Prema podacima Eurostata, Rumunjska je prošlu godinu zaključila s ukupnim proračunskim manjkom od 2,9 posto BDP-a, što je vrlo blizu gornje Maastrichtske granice od tri posto BDP-a. Unatoč tome, razina javnoga duga Rumunjske u prošloj je godini bila znatno ispod limita određenih u Maastrichtu i iznosila je 35 posto BDP-a, dok kriteriji iz Maastrichta dopuštaju razinu javnoga duga od 60 posto BDP-a.
Problem s proračunom
Iako se i ostali rumunjski dužnosnici slažu da je proračun u problemima i da nešto treba napraviti na jačanju fiskalne discipline, ne slažu se svi s prijedlogom ministar financija. Među njima je i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, koji je vladi preporučio da još jednom razmisli.
- Ovo jasno pokazuje da postoji problem s proračunom, poručio je, prema pisanju Bloomberga, Iohannis. Ocijenio je, kako stoji u objavi Bukureštanske burze, i da nove mjere "bacaju gospodarstvo u kaos".
Osim samog poreznog opterećenja, dodatni problem je što bi novi porezi targetirali uglavnom strane ulagače u toj zemlji. Naime, rumunjske banke uglavnom su u stranim rukama, a među većim bankama koje posluju na njenom tržištu su Erste, Societe Generale i UniCredit. Slično je i s energetskim sektorom, u kojem važnu ulogu ima OMV, dok kompaniju Telekom Romania kontrolira Deutsche Telekom. Ne čudi stoga što analitičari upozoravaju da bi primjena novih poreznih mjera mogla imati negativne učinke za rumunjsko gospodarstvo, koje ostvaruje velike stope rasta, dijelom i zbog privlačenja stranih ulagača.
Potop na burazama
Posljedice se, uostalom, već osjećaju. Tako je BET, indeks bukureštanske burze, u trenutku pisanja ovoga članka potonuo 11,2 posto. Pad vrijednosti BET-a tijekom jučerašnjeg je dana bio i veći, pa su analitičari upozorili da je vrijednost indeksa bila na najnižoj razini od 2009. godine, što je bilo vrijeme kada se Europa suočavala s recesijom. Najveći burzovni gubitnici jučer su bile upravo banke, telekomi i energetske tvrtke. Dio vrijednosti izgubila je i rumunjska valuta.
- Indeks Bukureštanske burze BET ima najveći dnevni pad u gotovo 10 godina - ocijenio je za Jutarnji Liviu Popescu, novinar rumunjskog lista Ziarul Financiar. Dodao je kako se radi o snažnom udaru za rumunjsku burzu, budući da vodeće kompanije izlistane na njoj dolaze upravo iz sektora bankarstva i energetike.
- Vladi su potrebni ti porezi kako bi uravnotežila proračun i ostala unutar granica fiskalnog deficita od tri posto BDP-a. U kampanji je obećala povećanje plaća, a sada jednostavno za to nemaju novaca. Za ulagače je to, s druge strane, deja vu i prisjećaju se krize iz 2007/2008. godine - zaključuje Popescu.