Tek što smo se počeli privikavati na valuacije od milijardu dolara, počelo se nagađati da se tržišna vrijednost Rimac Automobila procjenjuje na čak šest milijardi dolara. Poduzetnici u Hrvatskoj ne žele komentirati tu procjenu, no zato imaju mnogo komentara na trend visokih valuacija novih hrvatskih biznisa koji je lani pokrenuo Infobip, postavši prvi hrvatski startup jednorog, i sada slijedi tvrtka Mate Rimca.
Prvo je njemački poslovni mjesečnik Manager Magazin objavio presjek rješenja koja je Volkswagen namijenio Bugattiju i u tome je naglasak stavio na Matu Rimca i njegovu tvrtku Rimac Automobili. Ono što je uslijedilo otišlo je mnogo dalje od objašnjenja samog posla. Otprije je poznato da VW želi da Rimac preuzme Bugatti, i to kao većinski suvlasnik, a da zauzvrat Porsche ojača svoj udio u tvrtki iz Svete Nedelje. No, Rimcu se ta opcija ne sviđa, jer želi ostati neovisan. Manager Magazin ponavlja, kako prenose Reuters i Hina, da bi Rimac trebao preuzeti 55 posto Bugattija te izaći na burzu. Međutim, donosi i dva nova detalja.
Rimčev IPO, tvrdi časopis, trebao bi biti iduće godine, i to po ciljanoj vrijednosti od 6 milijardi dolara, odnosno 5 milijardi eura. Hrvatska tvrtka potvrdila je da se radi na dogovoru o Bugattiju, a za sve ostalo navodi da se odluke nisu donijele i da je više različitih opcija. Spomenutu valuaciju nisu komentirali. Usto ni Manager Magazin ne navodi njezin izvor.
Zadnja poznata tržišna vrijednost Rimac Automobila je 978,5 milijuna dolara, odnosno 6,2 milijarde kuna. U ožujku je tvrtka objavila da je u nju 70 milijuna eura uložio Porsche za dodatnih 8,5 posto udjela te da joj je tako tržišnu vrijednost podigao de facto na status jednoroga, tvrtke vrijedne milijardu dolara.
Vrijednost iz očekivanja
Hrvoje Balen, koji je s poslovnim partnerima Mislavom Balkovićem i Tomislavom Dominkovićem iz Algebre proglašen EY Poduzetnikom godine, ističe da ne može komentirati vrijednost valuacije, ali navodi da javnost u Hrvatskoj ne bi trebalo čuditi što se novi biznisi procjenjuju na znatno veće iznose od onih na koje smo se naviknuli.
- Pobornik sam toga da se vrijednost temelji iz očekivanja. Pogledajte samo Teslu. To su sve drugačiji biznisi od onih na koje smo navikli jer naglasak stavljaju na stvaranje vlastitog znanja i intelektualnog kapitala, a sve to rade s globalnom perspektivom. U Hrvatskoj smo tri desetljeća gledali mahom na procjene vrijednosti tvrtki koje je netko kupio da bi stekao poziciju i logistiku na našem tržištu - kaže Balen.
Pojašnjava da stoga postoji velika razlika između tvrtki kao što je Jamnica i, s druge strane, Photomatha. Jedna proizvodi flaširanu vodu i ima brend, logistiku, koncesiju i pogon, a druga ima softverski proizvod za edukaciju, mnogo intelektualnog i malo fizičkog kapitala te veliku, globalnu bazu korisnika. Tako objašnjava i kako je tvrtka koja se bavi razvojem računalnih igara, Nanobit, lani prodana švedskoj Stillfront grupi za gotovo milijardu kuna, što je rekord ne samo u hrvatskoj gaming industriji nego u cijelom domaćem IT-ju.
Potrebne informacije
Milan Horvat, jedan od najiskusnijih hrvatskih financijaša i dobar poznavatelj tržišta kapitala te izvršni direktor tvrtke Fima Plus, također se ogradio od komentara iznosa valuacije Rimac Automobila. Navodi da to vrijedi i za druge nove tehnološke tvrtke.
- Meni je osobno jako drago kako se razvijaju hrvatski startupi i sve to što se događa oko raznih investicijskih fondova, ali profesionalno ne mogu procijeniti valuaciju takvih kompanija. To se na tržištu kapitala radi kroz transparentne i vjerodostojne izvore na temelju kojih se takve informacije mogu promatrati, analizirati i uspoređivati - kaže Horvat. Pojašnjava da se trenutačno može jedino referirati na izjave koje daju investicijski fondovi i sami startupi. No, to na tržištu kapitala, kaže, nije dovoljno. Horvat ističe da se u Hrvatskoj mora razviti lokalno tržište kapitala.
- Hrvatskoj treba da se sve te tehnološke tvrtke izlistaju na Zagrebačkoj burzi. Zato smatram da je odlično što Span signalizira da želi na ZSE i volio bih da naša burza ima plan kako privući i druge tehnološke tvrtke, jer poljsko gospodarstvo danas raste brzo upravo zato što to usmjerava kroz burzu - zaključuje Horvat.