Rebalansom proračuna za 2019. procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2019. iznositi 582 milijuna kuna ili 0,1 posto bruto domaćeg proračuna, umjesto planiranih 0,3 posto BDP-a (1,7 milijardi kuna) ustvrdio je Zdravko Marić, ministar financija na sjednici Vlade u četvrtak. Opća država uključuje središnju državu, lokalnu državu i vanproačunske fondove, a prema riječima ministra ovaj manjak uključuje i plaćena državna jamstva u ovoj godini za Uljanik Grupu u iznosu od dvije milijarde kuna. Usprkos navedenom, napominje Marić, do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 74,8 posto u 2018. na 71,3 posto u 2019, odnosno za 3,5 postotna boda.
Novim planom u 2019. središnji državni proračun bilježi razinu manjka od 0,3 posto BDP-a, izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,4 posto BDP-a, dok se očekuje da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zabilježiti manjak od 0,1 posto BDP-a, a poduzeća u okviru opće države plus od 0,4 posto BDP-a. Tako je rebalansom za 2019. planiran manjak državnog proračuna u iznosu od 1,3 milijarde kuna, što je za 2,9 milijardi kuna manje u odnosu na prvotno planirani iznos. Slijedom toga prihodi će iznositi 137,7 milijardi kuna, a rashodi 139 milijardi kuna. Ministar financija je istaknuo kako će gospodarski rast u 2019. iznositi 2,8 posto, što je blago niže od onog koji se predviđao prilikom izrade državnog proračuna za 2019. godinu (2,9 posto).
- Ovakvo odstupanje prvenstveno je rezultat negativne korekcije doprinosa izvoza roba i usluga (u iznosu od minus 0,9 postotnih bodova), prije svega pod utjecajem nižeg rasta izvoza roba kao odraz znatno sporije dinamike inozemne potražnje za domaćim robama nego što je to bilo očekivano u vrijeme izrade državnog proračuna za 2019. Također, na ovo odstupanje je u manjoj mjeri (minus 0,2 postotna boda) utjecala i nešto viša trenutna projekcija uvoza roba i usluga, jednim djelom zbog snažnijih ostvarenja nego što se to prethodno očekivalo, a drugim dijelom zbog blago dinamičnijeg rasta konačne potražnje - ističe se u obrazloženju rebalansa.
Prihodovna strana proračuna
Kada je u pitanju prihodovna strana proračuna, prihodi se povećavaju za 1,6 milijardi kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 3,1 milijardu kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija prihoda od pomoći i to za 2,2 milijarde kuna, što se u najvećoj mjeri odnosi na manji prihod od fondova Europske unije od planiranog. Prihodi od poreza su novim planom za 2019. planirani u iznosu od 81,6 milijardi kuna, a pritom najveće pozitivne promjene bilježi prihod od PDV-a, kao rezultat jačeg rasta osobne potrošnje od očekivane. Prihod od poreza na dobit prema novom planu za 2019. iznosi 9,2 milijarde kuna i za 349,5 milijuna kuna je veći od prvotno planiranog. Novi plan prihoda od poreza na dodanu vrijednost iznosi 54 milijarde kuna i veći je u odnosu na prvotno planirane za 2,2 milijarde kuna.
Nadalje, prihodi od posebnih poreza i trošarina bilježe povećanje od 478 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan, a iznose 16,2 milijarde kuna. Trošarine su veće od prvotno planiranih zbog veće potrošnje naftnih derivata nego li se očekivalo u vrijeme donošenja proračuna, dok se prihodi od trošarina na duhanske proizvode povećavaju za 115,9 milijuna kuna, a razlog tome jest veća potrošnja ovih trošarinskih proizvoda. Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2019., ukupni prihodi od doprinosa ostaju na istoj razini, s tim da prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje smanjuje za 222 milijuna kuna i iznosi 23,8 milijardi kuna. Za isti iznos povećava se prihod od doprinosa za zapošljavanje. Ovaj prihod ukida se s početkom 2019., međutim, u državni proračun uplaćen je iznos doprinosa za plaću iz prosinca 2018. godine te dugovanja po osnovi uplate ovog doprinosa. Uz to, prihodi od pomoći prema novom planu za 2019. planirani su u iznosu od 15,2 milijarde kuna i u odnosu na prvotni plan smanjuju se za 2,2 milijarde kuna (oko 97 posto ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od fondova EU).
Prihodi od imovine, koji se sastoje se od prihoda od kamata (na dane zajmove, po vrijednosnim papirima, na oročena sredstva i depozite po viđenju te zateznih kamata), prihoda od dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih organizacija, prihoda od dividendi, koncesija, iznajmljivanja i zakupa imovine, prihoda od legalizacije, te ostalih prihoda od imovine novim planom proračuna za 2019. 2,3 milijarde kuna, što je smanjenje za 211,9 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan proračuna. Ovo smanjenje proizlazi prvenstveno iz uplate prihoda po osnovi koncesija temeljem smanjenja naknada za pravo radiofrekvencijskog spektra, a u cilju poticanja investicijskog ciklusa operatera elektroničkih komunikacija. Na koncu, prihodi od prodaje nefinancijske imovine Izmjenama i dopunama proračuna za 2019. planiraju se u iznosu od 978,3 milijuna kuna i povećavaju se za 197,8 milijuna kuna u odnosu na prvotno planirane. Ovi se prihodi najvećim dijelom odnose na prihode od prodaje građevinskih objekata, dok se ostatak odnosi na prihode od prodaje zemljišta, prijevoznih sredstava, postrojenja i opreme te prihode od prodaje zaliha. Rast ovih prihoda rezultat je, ističe se u obrazloženju proračuna, pojačane prodaje neiskorištene državne imovine.
Rashodi smanjeni za 1,3 milijarde kuna
Govoreći o rashodima državnog proračuna, Zdravko Marić je naglasio kako se oni smanjuju se sa 140,3 milijarde kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijarde kuna.
Ovim izmjenama i dopunama smanjuju se. Međutim, rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije. Kada je riječ o rashodima koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici oni se zadržavaju na istoj razini od 111,5 milijardi kuna.
Unutar ovih rashoda financiranih iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države izvršene su preraspodjele, a najznačajnija povećanja i smanjenja odnose se na: osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene u iznosu od 494,2 milijuna kuna; povećanje izdvajanja za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna; financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350,0 milijuna kuna; povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi (osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41,0 milijuna kuna; te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 122,0 milijuna kuna. No, te povećanja kompenziraju se uštedama na kamatama u iznosu od 796,9 milijuna kuna; smanjenju obveza za naknade korisnicima aktivne politike zapošljavanja i doplatka za djecu u iznosu od 443,3 milijuna kuna; te smanjenjem izdvajanja na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja u iznosu od 88,2 milijuna kuna.
Ukupni rashodi za zaposlene, pak, rebalansom su planirani na razini od 29,7 milijardi kuna, što je povećanje za 655,7 milijuna kuna u odnosu na tekući plan (29,1 milijardu kuna). Od navedenog rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države povećavaju se za 494,2 milijuna kuna, a povećanju rashoda za zaposlene pridonijelo je i osiguranje sredstava za otpremnine za zaposlenike ureda državne uprave u županijama za što su osigurana sredstva u iznosu od 95,8 milijuna kuna.
Minimalna plaća iduće godine iznosit će 3.250 kuna
Minimalna neto plaća za 2020. godinu iznosit će 3.250 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.062,51 kunu, što je za 315,51 kunu ili za 8,3 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je u četvrtak usvojila hrvatska Vlada.
Naime, minimalna plaća za 2019. godinu u bruto iznosu je 3.750 kuna, čime je udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2018. godine iznosio 44,4 posto. Po podacima iz obrazloženja Vladine uredbe, povećanjem bruto iznosa minimalne plaće na 4.062,51 kunu udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u prvih šest mjeseci ove godine iznosio bi 46,49 posto.
Udio bruto minimalne plaće tijekom 2019. godine ima tendenciju pada te udio u prosječnoj bruto plaći za prvih sedam mjeseci 2019. godine iznosi 42,9 posto, jer je prosječna bruto plaća porasla, a bruto minimalna plaća ostala ista. To je, ističu iz Vlade, uzeto u obzir i prilikom određivanja visine minimalne plaće za 2020. godinu.
Iz Vlade također podsjećaju da je krajem ožujka ministar rada i mirovinskoga sustava osnovao stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, a preporuka toga tijela je bila minimalna bruto plaća u rasponu od 3.900 do 4.400 kuna. S obzirom da socijalni partneri na sastanku održanom početkom prošlog tjedna nisu postigli konsenzus oko mogućeg povećanja minimalne plaće, Vlada je, uvažavajući argumente oba socijalna partnera, ali i obrazloženu preporuku povjerenstva, predložila da minimalna plaća za 2020. godinu iznosi 4.062,51 kuna,
Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2020. godinu uvažavala se činjenica nastavljenih pozitivnih gospodarskih trendova tijekom 2019. godine kao i dobre prognoze za gospodarski rast u 2020. godini te se stoga očekuje i daljnji nominalni rast bruto plaća. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da minimalna plaća raste neprestano od 2013. godine, ali je od 2013. do 2016. porasla za 134 kune, a od 2016. do 2020. za 754 kune.
To po njegovim riječima pokazuje da Vlada brine o građanima s najnižim primanjima te onima koji su zaposleni u radno-intenzivnim djelatnostima i najviše su izloženi minimalnoj plaći.
Vlada ujedno, kako je dodao, vodi računa i o poslodavcima u radno-intenzivnim djelatnostima, pa im omogućuje korištenje potpora male vrijednosti, do 200 tisuća eura, kao kompenzacijsku mjeru za povećanje minimalca, a najavio je i mjere za restrukturiranje proizvodnje i nabavu novih tehnologija. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je u mandatu aktualne Vlade minimalna plaća porasla za 30 posto odnosno za nešto više od sto eura. (Hina)